Budući da nas očekuje velika ekonomska promjena, istražujemo kako će se točno računati nove cijene, to jest zašto se preračunavanje uvijek mora provoditi u punom fiksiranom iznosu tečaja kune i kad se taj iznos smije zaokruživati
Zašto se fiksni tečaj iskazuje s 5 znamenaka, a ne samo s dvije?
Službeni način preračunavanja cijena iz određene nacionalne valute u euro Europska je unija odredila još 1997. godine - dvije godine prije nastanka ove valute i pet godina prije puštanja u optjecaj njezinih fizičkih novčanica i kovanica. Taj način uključuje preračunavanje cijena primjenom fiksnog tečaja konverzije od šest znamenaka. U našem se slučaju tako tečaj konverzije sastoji od glavnog broja i pet decimala te iznosi 7,53450 kuna za 1 euro. Ovaj je tečaj odredilo Vijeće Europske unije 12. srpnja ove godine i on je neopoziv i nepovratno fiksiran.
S obzirom na navedeno, građani nemaju razloga bojati se promjene tečaja jer će pomoću njega - čiji su iznos već mnogi i upamtili - ali i dvojnog iskazivanja cijena, u svakom trenutku moći provjeriti je li nova cijena istovjetna prijašnjoj. Kako to izračunati, saznali smo u Zagrebačkoj banci.
Kako pravilno preračunati?
Pri preračunavanju cijena iz kuna u eure primjenjuje se fiksni tečaj konverzije u cijelosti, odnosno u punom brojčanom iznosu, korištenjem svih pet decimala. Dobiveni rezultat zaokružuje se na dvije decimale, pod uvjetom da, ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena te iznos u centima ostaje isti, a ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga se decimala povećava za jedan te se iznos u centima zaokružuje na viši cent.
Kako to izgleda u praksi, saznajte u sljedećoj tablici, za čiju smo izradu upotrijebili trenutne cijene nekih proizvoda:
Dakle, zaokruživanje fiksnog tečaja konverzije na dvije decimalne znamenke pri preračunavanju iz kuna u eure nije dopušteno. Tek nakon što se preračunaju iz kune u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije, cijene se mogu zaokružiti na najbliži cent, saznajemo iz Zagrebačke banke.
Iz usporedbe izračuna s pravilnim i nepravilnim zaokruživanjem vidljivo je da je razlika u konačnoj cijeni četiri centa, odnosno 30 lipa. Možda na prvu pomisao ovo ne zvuči toliko zabrinjavajuće, ali kad bi se na taj način zbrojili svi mjesečni i godišnji troškovi, riječ bi bila o značajnim (preplaćenim) iznosima.
Upravo se ovim pravilom o preračunavanju htjelo zaštititi potrošača i zabraniti praksu neopravdanih povećanja cijena. Načelo zaštite potrošača propisuje kako potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden kao službena valuta u Republici Hrvatskoj, a načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena propisuje da se pri uvođenju eura ne smiju povećati cijene robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga.
Dvije moguće opcije formiranja cijena
Prilikom formiranja cijena u procesu uvođenja eura trgovcima je zabranjeno zaokruživanje na viši iznos, suprotno matematičkim pravilima zaokruživanja, napominju iz Zagrebačke banke. U konverziji, poslovnim je subjektima dopušteno staviti nove iznose cijena koji su istovjetni ili niži od onih u kunama.
Primjerice, ako je neki kafić do dana uvođenja eura naplaćivao kavu 11 kuna, što je 1,46 eura, on može s tom praksom nastaviti i dalje, samo, naravno, u novoj valuti. Isto se tako može odlučiti i za drugu opciju s nižom cijenom, čime će sebi olakšati vraćanje ostatka novca, a to je 1,40 eura. Zaokruživanje nikako ne smije ići u suprotnom smjeru, na više, pa da se, primjerice, odredi cijena od 1,50 eura.
Jedino što je pri snižavanju potrebno dodatno učiniti je izmijeniti cijenu i u kunama, koja se zbog obveze dvojnog iskazivanja cijena uz istaknut fiksni tečaj konverzije mora prikazivati do 31. prosinca 2023. godine. Tako bi u ovom konkretnom slučaju, uz 1,40 eura, trebalo korigirati kunsku cijenu u iznos od 10,55. Ovakva praksa ide u korist potrošača i ona je poželjna jer će pokazati da proces uvođenja eura nije iskorišten kako bi se potrošače dovelo u nepovoljniji položaj.
Međutim, treba imati na umu da poslovnim subjektima nije zabranjeno mijenjati cijene (na više), dokle god uvođenje eura nije razlog promjene cijene.
Nadležna će tijela pomno nadzirati i pratiti preračunavaju li se cijene na propisani način te će potrošači u ovom razdoblju moći svoje pritužbe prijavljivati nadležnim tijelima i tako pridonijeti ispravnom preračunavanju cijena. Još jedan od mehanizama kojima će se regulirati preračunavanje cijena i koji će pridonijeti stvaranju sigurnog okruženja za potrošače je pristupanje poslovnih subjekata Etičkom kodeksu, koje je dobrovoljno i besplatno, a Zagrebačka banka je jedna od potpisnica.
Kako plaćati nakon uvođenja eura?
Sad kad smo razjasnili sve o preračunavanja cijena, potrebno je još jedanput kratko se osvrnuti na načine plaćanja nakon što euro od 1. siječnja 2023. godine postane naša službena nacionalna valuta za sva bezgotovinska i gotovinska plaćanja. Do 14. siječnja 2023. godine na prodajnim mjestima moći će se plaćati i kunama i eurima u gotovu novcu, ali ostatak će se primarno vraćati u eurima. Od 15. siječnja 2023. euro će postati jedino službeno sredstvo plaćanja. Što se tiče kartičnih i online plaćanja, ona će od početka nove godine biti isključivo u eurima.
Iz Zagrebačke banke dodatno napominju da će prvog dana 2023. godine iskazane novčane vrijednosti u kunama na depozitnim, štednim i transakcijskim računima za plaćanje biti automatski preračunate u eure primjenom fiksnog tečaja konverzije, bez naknade, te zbog toga nije potrebno dolaziti u banku.
Cijela 2022. godina bila je obilježena pripremama za uvođenje eura te je u tom razdoblju Zagrebačka banka intenzivno radila na pripremama i dogradnji sustava kako bi prelazak na euro učinila što lakšim i jednostavnijim za građane i vlastite klijente.
Više informacija u vezi s uvođenjem eura i poslovanjem s bankom pronađite ovdje ili na besplatnom infotelefonu 0800 00 24.