Zašto je slušanje presudno u komunikaciji?

Od svih aspekata komunikacije, slušanje je najvažnije. Možda baš ne zvuči kao dobra vijest – uostalom, većina nas više voli govoriti negoli slušati. Primjedbe poput ''ona je dobar slušač'' obično se pripisuju ljudima koji nemaju bogznašto za reći. Ipak stanite i razmislite o tome. 

Sjetite se nekoga od poznanika tko nije dobar slušač. Tko zapravo nikada ne sluša ništa od svega što govorite. Frustrirajuće, zar ne? I kako se osjećate prema toj osobi? Velika je vjerojatnost da će vas teško uvjeriti u bilo što jer ste previše zaokupljeni zlovoljom što baš nikada ne slušaju.

Neuspjeh se često pripisuje slabom slušanju

Moćno uvjeravanje započinje sposobnošću da čujete što drugi govore. A slušanje je mnogo više nego šutnja dok netko drugi govori. U brakorazvodnim parnicama i na radnom mjestu, neuspjeh se često pripisuje slabom slušanju. Ako se provodi učinkovito, ono stvara i poboljšava osobne i poslovne odnose. U svakoj životnoj situaciji, učinkovito slušanje će vam pomoći u shvaćanju misli, osjećaja i postupaka druge osobe.

Kada ljude osuđujemo da ne znaju slušati, obično im to činimo iza leđa. Stoga ostaju neobaviješteni o toj svojoj velikoj mani, zbog koje mogu izgubiti prijatelje, kolege na poslu i poslovne partnere. Kako kotirate kao slušač? Biti loš slušač je ozbiljan grijeh za koji su krivi mnogi. Oni samo misle da slušaju. Prinuda da govore u mnogo slučajeva obezvređuje funkciju slušanja.

Važnost umijeća slušanja

Činjenica: većini ljudi je draže govoriti negoli slušati (i, nažalost, oni obično prakticiraju tu svoju sklonost). Savladavanje umijeća slušanja (slušati za razliku od čuti o čemu će biti riječi kasnije) ključno je za uspješnost u uvjeravanju.

Aktivno slušanje je teško. Zahtijeva duboku koncentraciju. Cijelo vrijeme morate biti na oprezu. Ipak ga morate svladati. To je temelj za učenje. Velika je šteta što nas u školi nikada nisu poučili važnosti umijeća slušanja. Čak se i danas mnogo veći naglasak stavlja na trigonometriju negoli na slušanje.

Često citirana studija Paula Rankina o tome koliko vremena ljudi troše na različite vidove komunikacije pokazala je zanimljive rezultate. U tipičnom danu je prosječna osoba:

Slušanje pomaže samopoštovanju

U našem radnom okruženju, slušanje je visoko cijenjeno kao poželjna međuljudska vještina. Ljudi su impresionirani dobrim slušanjem drugih, makar ne smatraju da bi i sami mogli uložiti malo truda u razvijanje te vještine. Odlučivši svoje djelatnike obučiti slušanju, jedna velika američka kompjuterska kompanija ih je slala na tečajeve po cijeloj zemlji. Povratna informacija je bila da im je stečeno znanje ne samo pomoglo u radnoj sredini nego je služilo kao pomoćno sredstvo u značajnom poboljšanju odnosa u kući.

Često čujete kako netko previše priča. Nikoga se ne okrivljuje da previše sluša (''Uh – naprosto nisam mogla zaustaviti tog čovjeka u slušanju – čak mi je pobjegao vlak...''). Začudno je što će vam sve ljudi reći ako ste dobar slušač. Sjetite se kako to funkcionira među prijateljima i poznanicima na društvenoj razini. Kakvi ste bili kad ste posljednji put naletjeli na svoga susjeda ili kad ste večerali s prijateljima? U obiteljima ćete stalno slušati da postoji problem slušanja. Opsjednuti roditelji se žale da ih djeca ne slušaju, a djeca su istovremeno ogorčena jer ih roditelji ne žele saslušati. Budući da je slušanje znak potvrđivanja, ono pomaže samopoštovanju; suprotno se obično javlja kod neuspjeha.

Dobar slušač privlači ljude

U poslu se događa isto. Dobar slušač privlači ljude. Definitivno postoji privlačnost u prilici da govore nekome izvan interne politike svoje kompanije, jer će taj slušati nepristrano. Osoba koja je zaglibila u birokratizam vlastita položaja uživa u terapeutskom zadovoljstvu što je olakšala dušu pred neupućenom osobom.

Sljedeća strofa govori sve:

Misli su mu bile spore,

Riječi oskudne,

I nikada blistave, 

Ipak je donosio radost,

Gdjegod se pojavio

Trebali ste ga čuti kako sluša.

Slušanje pridonosi obostranom razumijevanju

Slušanje je veoma isplativo. Može vas potvrditi kao ''prijatelja''. Pridonosi većem obostranom razumijevanju u poslovnom odnosu.

Osim toga, ako pažljivo slušate, pokupit ćete sve moguće informacije o idiosinkraziji neke organizacije – kao i o pojedincu s kojim poslujete. Ljudi koji ne znaju slušati nerijetko slušanje smatraju pasivnom – otuda i neproduktivnom – aktivnošću. Tu se umiješao njihov ego. Osjećaju potrebu da govore kako bi ostavili dojam na osobu u društvu.

Pažljivo slušanje je dio komunikacije

Promatrajte ljude na internim sastancima u radnoj sredini pa ćete vidjeti sindrom govor-govor-govor u punom smislu riječi. Ima ljudi koji stalno upadaju sa suvišnim primjedbama. Uvjereni su da na taj način pridonose. Ustvari, upadanjem propuštaju bitne stvari. K tome postavljaju pitanja na koja već znaju odgovore. No, smatraju da komuniciraju, jer govore. Kako su u krivu! Pažljivo slušanje je također dio komunikacije.

Navedeni scenarij ćete često doživjeti u prodaji. Dugo i glasno pričanje ne znači uvijek osobnost; najčešće je to nadomjestak za osobnost. 

Knjiga ''Moć uvjeravanja'', autora Jamesa Borga, u izdanju Veble commerce-a govori o umijeću uvjeravanja koje i vi možete naučiti. Na temelju godina analiziranja ponašanja i mentalnih sklopova najuvjerljivijih ljudi, knjiga ''Moć uvjeravanja'' vam donosi čaroliju za svladavanje umijeća uvjeravanja - krajnjeg načina za postizanje uspjeha u radu i životu.