Zakon o obnovi donesen, ali će prva obnova stambenih zgrada ići tek na proljeće ili ljeto?!

Zakon o obnovi Zagreba i dvije okolne županije bi danas ili sutra trebao stupiti na snagu, skoro šest mjeseci nakon potresa. Ali to ne znači da će sada sve ići brzo i da će obnova oko 6000 objekata koji su označeni neupotrebljivim početi odmah. Dapače.

- Vjerujem da bi prva obnova višestambenih privatnih zgrada trebala početi na proljeće ili ljeto, dok bi zamjenske kuće mogle biti gotove do ljeta ili jeseni – kaže bivši ministar graditeljstva Predrag Štromar (HNS) koji je pripremao zakon, a sada je predsjednik saborskog odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo koje je matično tijelo za zakon. Kaže da za izradu projekta samo jedne zgrade treba oko dva mjeseca, ali da je važno da sve bude kvalitetno odrađeno.

Zašto će ovoliko trebati do zamaha u obnovi kada je zakon tu? Pa zakon je tek prvi korak, a postoji cijeli niz nepoznanica. Kako je najavio trenutačni ministar graditeljstva i prostornog uređenja Darko Horvat, tek treba napraviti prvi program mjera koji bi detaljno popisao koji su prioriteti. U njima bi trebale biti i precizne upute i proceduralni koraci, pa je u biti taj dokument po važnosti jednak zakonu. Štromar je u svibnju obećao da će program mjera biti gotov paralelno sa zakonom, ali nije. Horvat kaže da će predložiti u roku 30 dana, a još 15 ostaje za usuglašavanje. Dok to stupi na snagu, trebat će dakle minimalno 45 dana. U tom međuvremenu, treba osnovati Fond za obnovu koji će biti glavno operativno tijelo za obnovu. Zasad se ne zna niti tko bi ga trebao voditi. Nadalje, nije još imenovan ni stručni savjet koji će određivati prioritete. Sve to treba čekati.

No, kada i prvi program mjera bude gotov, prioriteti će imati zgrade javne namjene, kaže Štromar, a isto je indikretno potvrdio i Horvat. Nadalje, prijedlog obnove kulturne cjeline Zagreba neće donositi ministarstvo niti Fond, nego bi to trebao odraditi Gradski zavod za planiranje, a oni su tek počeli raditi na tome. 
Država privatnim suvlasnicima pomaže sa 60 posto konstrukcijske obnove, a županije i Grad Zagreb s 20 posto, a tako vrijedi i za izgradnju novih kuća za one čije su potpuno uništene. I s jednim i drugim, bit će još čekanja. 

Ako vlasnici stanova čekaju državu da pokrene projekt obnove za njihovu zgradu, trebaju čekati da dođu na red koji će ovisiti o tome koliko će novca biti u proračunu. A onda tek treba na natječaju izabrati izvođača koji će se morati uklopiti u najviše propisane cijene. Ni one još nisu donesene.  Ali zato privatni suvlasnici mogu sami naručiti projekt obnove svoje zgrade. Upute za konstrukciju već postoje i projekt se može raditi. Mogu i sami izabrati izvođača i krenuti u obnovu, a država će dati postotak. Međutim i tu ima jedno "ali". Da bi dobili državni novac, moraju podnijeti zahtjev i proći dodatnu kontrolu. 
- Oni će trebati priložiti projekt i troškovnik, a mi ćemo izabrati prvo revidenta, a zatim i instituciju koja će napraviti financijsko-tehničku kontrolu  - rekao je Horvat.
Dakle, i tu treba čekati. A treba naglasiti da država ne sufinancira i zamjenu unutarnjih zidova, stolarije i slično, nego samo konstrukciju. Kao što je već poznato, siromašniji građani neće morati dati 20 posto nego će država sve preuzeti na sebe.

Kod kuća je drugi problem. Ljudi koji žive u kontejnerima jer su im domovi uništeni trebali bi podnijeti zahtjev za novu kuću koju gradi država, sukladno kriterijima kvadrature zavisno od broja članova obitelji. Međutim, kako nam kaže Štromar, država tek treba angažirati tvrtke koje će utvrditi stupanj oštećenja i imaju li vlasnici pravo na novu kuću ili samo na obnovu postojeće. Pitamo ga zašto to već nije napravljeno i je li se moglo ranije?
- To je ozbiljan i opsežan posao i mora se provesti natječaj i naći tvrtke koje mogu pouzdano to napraviti. Prvi, statički pregled je bio brz, ovo je znatno kompleksnije i država mora na natječaju izabrati tko će to raditi – kaže nam bivši  ministar. 

Natječaj još nije raspisan za odabir, a kada se jednom utvrdi tko ima pravo na novu kuću, treba napraviti tipske projekte, dogovoriti prijenos zemljišta na državu i tek onda izabrati izvođače. I tu vlasnici kuća mogu sami početi raditi, ali opet im prvo treba taj prvi pregled, zatim ih čeka procedura sa zahtjevom i odobrenjem ako žele pomoć države.

Kada se uzme u obzir da je oštećeno 25.000 objekata i da procjene kažu da treba uložiti 42 milijarde kuna, nije ni čudo da neki stručnjaci procjenjuju da će obnova trajati i 20-ak godina. 

A odakle novac? Pa za privatne zgrade i kuće, morat će se osigurati novac u proračunu. Ove godine je osigurano tek ono za hitne intervencije i bojlere u visini 141 milijun kuna. Ne i za obnovu. Tek će se vidjeti koliko će Vlada biti spremna izdvojiti u proračunu za sljedeću godinu.

Novac na koji se računa iz EU i Svjetske banke, može se koristiti samo za javnu infrastrukturu i objekte, ne i privatne. Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova nam je odgovorilo da uz avans od 89 milijuna eura, iz Fonda solidarnosti EU očekuju još 500 milijuna eura. Ali jasno navode da se on smije trošiti samo za javna ulaganja. I odobreni zajam Svjetske banke od 200 milijuna dolara ide samo za javne, zdravstvene i obrazovne objekte.  Vlada računa na 22 milijarde eura, koliko bismo trebali dobiti iz EU proračuna do 2027. godine, i na račun pomoći za štetu od korona virusa, no ta je računica jako neizvjesna.
Iz EU Fonda solidarnosti smo dobili 89 milijuna eura, na raspolaganju nam otamo stoji ukupno 500 milijuna eura, i to bi otprilike bilo – to, kažu stručnjaci.
- Sve drugo je na dugome štapu jer EU niti njeni fondovi nisu stvoreni da bi obnavljali objekte u privatnom vlasništvu, čak i kad su u pitanju prirodne katastrofe, kao što je potres u Zagrebu. Mogli bismo doći do sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira, ali to moramo vrlo dobro i precizno osmisliti, s tim da novac možemo dobiti samo za zgrade u javnom vlasništvu, i iznimno u privatnom za specifična ulaganja u energetsku obnovu i slično - rekla je za 24sata stručnjakinja za EU fondove Ariana Vela.  

Još jedna bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš(Glas) je skeptična prema brzini obnove i ističe da novca neće biti za sve, a zbog administrativnih zakučica i grešaka u koracima neki neće niti imati pravo na obnovu.Mrak Taritaš smatra da je  zakon jednostavno loš te da će ostati mrtvo slovo na papiru, a procjenjuje da će u trenutku kad krene obnova on vrlo brzo doživjeti izmjene. Voljela bi, kaže, da je mogla glasati za zakon, ali nažalost nije jer on ne daje odgovore na niz ključnih i otvorenih pitanja, a osiguranog novca trenutno premalo.  

- Mi ćemo tek kad Vlada donese program mjera i pravilnike te vidjeti na koje se zgrade ovaj zakon odnosi i tko će moći aplicirati. Premijer govori o  25.000 zgrada oštećenih u potresu, a čini mi se da sve zgrade neće moći aplicirati. Moja je procjena da će to biti moguće za njih oko 1000 odnosno za one zgrade koje su označeno crveno i nisu podobne za život građana- kazala je. 
Napominje kako će pravilnici koje treba donijeti Vlada, trebaju ponuditi odgovore kako će se podnositi zahtjevi i mogu li ih podnijeti samo zgrade koje imaju riješene sve imovinsko pravne odnose. 

- Javili su mi se ljudi iz stambene zgrade, kojima su se u potresu srušili dimnjaci. Htjeli su aplicirati vezano za dimnjake i ispostavilo se da im je veličina parcele različita u katastru i gruntovnici. Odgovoreno im je da ne mogu aplicirati dok ne usklade katastar i gruntovnicu - napominje Mrak Taritaš. 

Otvoreno je i pitanje po kojem redu će se ići u konstruktivnu obnovu. 
- Zgrade koje imaju zelenu oznaku, što znači da ih je moguće koristiti, pretpostavljam da će na red doći zadnje, a njih je otprilike 85 do 90 posto - ističe zastupnica GLAS-a. 

IZ DOMA U HOSTEL Preseljene obitelji stradale u potresu: 'Sobe su nam ovdje još manje, ali izdržat ćemo...'

Upozorila je i na još jedan problem. Naime, Grad Zagreb je po svojim kriterijima dodjeljivao do 50.000 kuna pomoći za obnovu nekretnina stradalih potresu. Mrak Taritaš navodi kako se to bazira na zakonu o elementarnim nepogodama, dok u zakonu o obnovi stoji odredba koja kaže da oni koji su konzumirali zakon o elementarnim nepogodama, ne mogu konzumirati ovaj zakon.  
Mrak Taritaš zanima i kako će izgledati formiranje Fonda, a na idućoj sjednici očekuje imenovanje barem privremenog direktora oko kojeg se moraju dogovoriti Andrej Plenković i Milan Bandić. 

Uvjerena je da je zakon donesen zbog nadolazećih lokalnih izbora ne bi li se dodvorilo građanima i pokazalo da se nešto radi.