Pročelnica Gradskog ureda za financije Daniela Juroš Pečnik rekla je da se proračun sa utvrđenih 7,6 milijardi kuna predviđenih za ovu godinu rebalansom povećava za 335 milijuna kuna
Zagreb: Gradska skupština je prihvatila rebalans proračuna
Zagrebačka Gradska skupština u utorak je većinom glasova zastupnika prihvatila rebalans proračuna Grada Zagreba za 2018. kojim se on povećava za 335 milijuna kuna.
Za rebalans proračuna glasovalo je 28 gradskih zastupnika, a njih 16 bilo je protiv.
Pročelnica Gradskog ureda za financije Daniela Juroš Pečnik rekla je da se proračun sa utvrđenih 7,6 milijardi kuna predviđenih za ovu godinu rebalansom povećava za 335 milijuna kuna tako da bi iznosio 8,05 milijardi kuna, što je povećanje za 4,36 posto.
Pojasnila je da se u proračunu planiraju sredstva od 206 milijuna kuna od postizanja nagodbe između Grada Zagreba i Republike Hrvatske te su u njemu zabilježena pozitivna kretanja u ostvarenju poreznih prihoda zbog čega je i omogućeno njegovo povećanje.
Istaknula je i da se rebalansom proračuna osiguravaju dodatna sredstva za pojedine aktivnosti i projekte koji nisu planirani u dostatnom iznosu - subvencije ZET-u u iznosu oko sto milijuna kuna, novčanu naknadu za demografsku mjeru roditelj-odgojitelj u iznosu od 90 milijuna kuna, osam milijuna kuna kao pomoć za novorođenčad, 41,5 milijuna kuna za prijevoz umirovljenika, 10 milijuna kuna za podmirenje dugovanja zdravstvenim ustanovama i slično. Također, dodala je, rebalansom se planira osigurati veća sredstva za ulaganja u škole, za rekonstrukcije prometnica te kapitalna ulaganja u objekte društvenih djelatnosti.
Navodeći kako će klub HDZ-a podržati prijedlog rebalansa proračuna, Davor Filipović upozorio je kako ovim rebalansom nisu predviđeni primici od prodaje APIS-a što sugerira kako u ovoj godini "od prodaje APIS-a neće biti ništa". Također, rekao je kako se, kada se u obzir uzme mogućnost da ne dođe do planiranih prihoda od prodaje građevinskih objekata u iznosu od 128 milijuna kuna te prodaje APIS-a u iznosu od 323 milijuna kuna, moglo razmišljati i o smanjenju proračuna, a ne o njegovu povećanju.
Filipović drži kako se ozbiljno treba razmišljati u kontekstu realnog proračuna, vidjeti koliko će se sredstava realno uprihoditi te na osnovu toga i planirati visinu proračuna.
Navodeći kako Klub SDP/HSS/Naprijed Hrvatska neće podržati rebalans proračuna, Saša Molan rekao je da se rebalansom povećava manjak proračuna na 358 milijuna kuna, pri čemu ne postoji realnost da se od moguće prodaje APIS-a uprihodi 320 milijuna kuna. "U ovom trenutku Grad Zagreb je u minusu najmanje od 320 milijuna kuna", rekao je.
Upozorio je da se rebalansom proračuna smanjuju neki programi iz područja komunalnog gospodarstva i prometa te se smanjuju programi kapitalnih ulaganja u društvene djelatnosti. Pri tome se, pojasnio je, smanjuju sredstva za objekte kulture, predškolske objekte, sportske te objekte socijalne skrbi, a povećavaju za objekte školstva i zdravstva te zaštićene spomenike kulture.
Da su najveći gubitnici rebalansa proračuna programi iz područja komunalnog gospodarstva, sigurnosti i regulacije prometa, legalizacije gradskih objekata te "tradicionalni gubitnik" - sljemenska žičara za koju se sredstva smanjuju za 90 milijuna kuna, rekla je Anka Mrak-Taritaš navevši kako klub GLAS/HSU neće poduprijeti predloženi rebalans proračuna. Uz to, upozorila je, gubitnici rebalansa su učenički i studentski standard.
Većinom glasova zastupnici su prihvatili polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Zagreba za 2018. godinu, izmjene Programa održavanja javno-prometnih površina, javnih objekata, javne rasvjete te izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba u 2018. kao i izmjene Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja Gospodarske zone Sesvete - sjever.
Donijeli Plan razvoja palijativne skrbi
Zagrebačka Gradska skupština donijela je na sjednici u utorak Plan razvoja palijativne skrbi u Gradu Zagrebu.
U obrazloženju odluke navodi se kako uspostava sustava palijativne skrbi predstavlja jedan od prioriteta Hrvatske i sastavni je dio Nacionalne strategije razvoja zdravstva od 2012. do 2020. godine, koja sadrži opis organizacijskog i zakonskog okvira palijativne skrbi te prioritetne mjere vezane uz njezin strateški razvoj.
Sukladno tome, Vlada je u listopadu prošle godine usvojila Nacionalni program razvoja palijativne skrbi Republike Hrvatske od 2017. do 2020. godine.
Kako je obrazloženo, Grad Zagreb prepoznao je važnost i veličinu potreba za palijativnom skrbi te stoga intenzivno radi na jačanju vlastitih kapaciteta u okviru palijativne skrbi. Iako postoje brojni primjeri dobre prakse, u Zagrebu još uvijek ne postoji čvrsto strukturirana i odgovarajuće organizirana skrb za neizlječivo bolesne osobe niti podrška članovima njihovih obitelji, a mreža timova i ustanova za palijativnu skrb još uvijek je nedovoljno razvijena.
Ističe se kako je ključni izazov za Grad Zagreb način na koji će se realizirati ciljevi zadani u Nacionalnom programu razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj 2017-2020. te pri tome povezati sadržaje i dionike gradske (regionalne) razine s onima na nacionalnoj razini.
Naglašava se kako je Plan razvoja palijativne skrbi u Gradu Zagrebu izrađen kako bi se omogućilo provođenje Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj od 2017. do 2020. na području Zagreba. Program predstavlja nastavak provedbe uspostave sustava palijativne skrbi i nadovezuje se na Strateški plan razvoja palijativne skrbi za razdoblje od 2014. do 2016., kojeg je Vlada usvojila u listopadu prošle godine.
Uz obveze iz Programa u tom dokumentu obradit će se i specifične potrebe i zahtjevi palijativne skrbi u Zagrebu. Vrste intervencija podijeljene su u četiri domene: nad kojima nadležnosti ima Grad Zagreb; one koje trebaju provesti ustanove; intervencije potrebne za razvijanje, jačanje i suradnju dionika te intervencije potrebne za operativnu podršku provedbe plana razvoja palijative.