'Zadovoljni smo provedbom Projekta Slavonija, Baranja'

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je u utorak u Novoj Gradiški, gdje je predsjedao 8. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, da je Projekt Slavonija bio krajnje potreban za razvoj Slavonije, što, po njemu, najbolje pokazuje visoki postotak ugovorenosti i isplaćenih financijskih sredstava u sklopu tog projekta.

"Danas smo došli na čak 52 posto ugovorenoga i 18,7 posto isplaćenoga, što je više od 3,5 milijardi kuna za projekte u Slavoniji", izjavio je premijer Plenković nakon sjednice Savjeta. Kako je istaknuo, to "na vrlo konkretan način govori koliko je Projekt Slavonija, Baranja i Srijem" bio nužan za razvoj Slavonije.

"On je i uključiv jer su s nama cijelo vrijeme i svi slavonski župani, saborski zastupnici iz IV. i V. izborne jedinice, čelnici razvojnih jedinica, predstavnici sveučilišta kao i svi ministri čiji su projekti ovdje u provedbi i na taj način osiguravamo i vidljivost i kontinuitet i fokus. To je ono što smo obećali prije dvije godine što je Slavoniji nužno i potrebno", ocijenio je Plenković.

Posebno je istaknuo prezentaciju predstavnika Svjetske banke koji prate provedbu tog projekta i koji, kako je rekao, "s male distance mogu otvoriti određene komparativne vidike koje članovi Savjeta, kao neposredni sudionici, ne vide možda jasno, osobito kad je riječ o efektima nacionalnih reformi na Slavoniju, daljnjem privlačenju ulaganja te stvaranju preduvjeta za rast i zapošljavanje u Slavoniji".

 Također je istaknuo da je ministar državne imovine Goran Marić predstavio 98 ugovora koje je potpisao u tih pet županija u posljednje nešto više od dvije i pol godine, vrijednih 300 milijuna kuna, što je preduvjet za potencijalni gospodarski razvoj od dodatnih dvije milijarde kuna.

Najavio je nastavak angažmana Vlade u provedbi Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, a iduća sjednica Savjeta održat će se za nekoliko mjeseci u Orahovici.

Plenković i Žalac zadovoljni povlačenjem EU novca- u javnom prostoru ima onih koji manipuliraju podacima

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU i glavna koordinatorica Savjeta Gabrijela Žalac također je izrazila je zadovoljstvo dosadašnjom provedbom Projekta Slavonija, Baranja i Srijem. Ustvrdila je kako je Hrvatska po povlačenju novca iz EU fondova sada negdje u sredini među zemljama članicama Unije.

"Iznimno sam zadovoljna rezultatima, posebice da je, osim europskih sredstava, 1,8 milijardi kuna uloženo kroz državni proračun za dvije godine trajanja Savjeta, i to su jako dobro rezultati", ocijenila je Žalac. Kako je rekla, i Europska komisija je prepoznala nastojanja Vlade u povlačenju novca iz EU.

Na primjedbu novinara da su iz Svjetske banke uputili i određene kritike na dinamiku povlačenja financijskih sredstava iz EU, Gabrijela Žalac je rekla da ju te kritike "raduju i apsolutno su dobro došle".

"Zato su i tu, da kao objektivni promatrači utvrde sve ono što bismo možda mogli još bolje učiniti", odgovorila je, ističući kako nitko nema pravo iznositi lažne podatke i obmanjivati javnost da je Hrvatska loša u korištenju europskih fondova. "Naprotiv, jako smo dobri, možda čak i među boljima", ocijenila je ministrica Žalac.

S njom se složio i premijer, koji je u vezi s prozivkama kritičara kako je Hrvatska na dnu po realizaciji EU fondova ustvrdio kako je riječ o ljudima koji "niti čitaju, niti znaju", a za one koji javno govore da više dajemo nego dobivamo rekao je kako govore laži.

"Ako smo u europski proračun do sada uplatili nešto više od 19 milijardi kuna od 1. srpnja 2013., ako smo istodobno povukli više od 34 milijarde kuna, i to one koje su sjele u državi proračun, to znači da smo u plusu 14,4 milijarde kuna. Oni koji idu u medije i govore da više dajemo nego dobivamo jednostavno govore laži, i to tako treba reći", poručio je, dodajući da u javnom prostoru ima onih koji "ne znaju i svjesno manipuliraju" te kako vjeruje da hrvatski narod to prepoznaje i da će ljudi to vidjeti. 

Vlada u Novoj Gradiški potpisala ugovore vrijedne 422,7 milijuna kuna

Vlada je u utorak nakon osme sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Novoj Gradiški sa županijskim i lokalnim vlastima te institucijama potpisala 18 ugovora za natječaje i pozive ukupne vrijednosti 422,7 milijuna kuna.

Od ukupnog iznosa od 422,7 milijuna kuna, 96,2 milijuna kuna se odnosi na bespovratna sredstva Europske unije (EU).

Među potpisanim ugovorima najvrjedniji je onaj koji se odnosi na projekt stipendiranja studenata poljoprivrednog usmjerenja, s iznosom od 275,6 milijuna kuna.

Projekt stipendiranja studenata predstavlja dodatak razvojnom sporazumu za područje Slavonije, Baranje i Srijema, a potpisali su ga župani pet slavonskih županija, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Kako je Tolušić ranije objasnio na sjednici Savjeta, Ministarstvo poljoprivrede će osigurati stipendije od po deset tisuća kuna za sve studente poljoprivrednih smjerova na visokoobrazovnim institucijama s područja Slavonije, a što se odnosi samo na studente od druge do pete godine studija.

U ime Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU ministrica Žalac je potpisala ukupno sedam ugovora, od kojih je najvrjedniji onaj koji se odnosi na pripremu strateškog projekta izgradnje novog KBC-a Osijek. Taj je ugovor vrijedan 35,3 milijuna kuna, pri čemu 30 milijuna kuna otpada na bespovratna europska sredstva.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić potpisao je tri ugovora vrijedna gotovo devet milijuna kuna, a odnose se na izgradnju i opremanje reciklažnog dvorišta na području općine Rešetari, zatim općine Marijanci te izgradnju reciklažnog dvorišta u Slavonskom Brodu.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat je potpisao ugovor za projekt jačanja društva Đuro Đaković Montaža Izolak (ĐĐMI), vrijedan 6,3 milijuna kuna, a odnosi se na proširenje i obnovu proizvodnih kapaciteta i edukaciju djelatnika.

Ministar turizma Gari Cappelli je s pet župana potpisao pet ugovora u sklopu programa razvoja cikloturizma na kontinentu u ovoj godini, a ukupna im vrijednost premašuje 2,5 milijuna kuna.

Naposljetku, ministar državne imovine Goran Marić je s gradom Novom Gradiškom potpisao dva ugovora ukupne vrijednosti 12 milijuna kuna.

Od toga 11,1 milijun kuna otpada na realizaciju druge faze izgradnje poduzetničke zone "Industrijski park Nova Gradiška", a 857 tisuća kuna na projekt otvaranja muzeja.

G. Marić: Sto odluka na području pet županija ukupne vrijednosti 260 milijuna kuna

Ministar državne imovine je na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem iznio i podatke kako je u prošle dvije godine na području pet slavonskih županija aktivirano ukupno gotovo milijun kvadrata nekretnina u korist jedinica lokalne samouprave.

Pritom, ukupna vrijednost darovanih nekretnina na području pet slavonskih županija premašuje 200 milijuna kuna.

Na aktivaciju državne imovine putem prodaje otpada pak iznos od gotovo 50 milijuna kuna.

S druge strane, kada je riječ o zakupu državne imovine, od ukupno zatečenog 1.501 stana i 362 poslovna prostora prije dvije godine, postojala su samo četiri ugovora o zakupu, vrijedna tek 32 tisuće kuna, pri čemu je, navodi Marić, gotovo sva preostala imovina bila bespravno korištena.

Ističe da je njegovo ministarstvo ukupno, uključujući s današnjim danom, donijelo 100 odluka koje se odnose na aktiviranje državne imovine u korist lokalnih jedinica iz pet slavonskih županija, ukupne vrijednosti 260 milijuna kuna, čime je na tom području ostvarena mogućnost investicija od dvije milijarde kuna. 

Usporedbe radi, na razini cijele Hrvatske je doneseno 1.300 takvih odluka vrijednih više od milijardu kuna, što donosi mogućnost investicija od minimalno sedam milijardi kuna, istaknuo je Marić. 

Zaključci sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem: Od prošlog savjeta 1 ,23 milijarde kuna ugovorenih projekta

Od prošle sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, održane u prosincu, do danas znatno je porastao broj ugovorenih projekata na području pet slavonskih županija od čak 1,23 milijarde kuna, čime su u Savjetu iznimno zadovoljni, jedan je od zaključaka sa sjednice tog tijela održane u utorak u Novoj Gradiški pod predsjedanjem premijera Andreja Plenkovića.

Navodeći kako je od 18. listopada 2016. do 12. travnja 2019. ugovoreno 9,7 milijardi kuna ili 51,78 posto od ciljanog iznosa (18,7 milijarda kuna), u zaključcima se ističe i kako je od 18. listopada 2016. do 31. ožujka 2019. plaćeno 3,51 milijarda kuna ili 18,74 posto nepovratnih financijskih sredstava u odnosu na ciljani iznos te poručuje kako slijedi daljnja provedba tog projekta.

U tom smislu Savjet je zadužio mjerodavna ministarstva da razmotre načine pronalaženja financijskih sredstava za ostvarenje projekta izgradnje centra kompetentnosti u poljoprivredi i prehrani, nositelja Grada Požege i Požeško-slavonske županije, izgradnje i opremanja 'kulin inkubatora' u Jagodnjaku u toj općini u Osječko-baranjskoj županiji, izgradnju prometnice i nogostupa u Ulici kralja Zvonimira u vukovarsko-srijemskoj općini Cerni, Poduzetničke zone Podgorač u istoimenome mjestu na osječkom području te ostvarenje projekta 'Radionička hala', nositelja Grada Vinkovaca i Vukovarsko-srijemske županije.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU zaduženo je da u suradnji s Ministarstvom financija osigura milijun kuna za projekt "Proizvodi Slavonije, Baranje i Srijema" u državnom proračunu za 2020. godinu.

 Potvrđen je napredak u provedbi Ugovora o savjetodavnim uslugama za rast i radna mjesta u Slavoniji, Baranji i Srijemu, sklopljenog sa Svjetskom bankom, na temelju kojega će se izraditi pet projektnih prijedloga koji će se financirati EU novcem u razdoblju od 2014. do 2020., a proizlaze iz analiza Svjetske banke. 

Upozoreno je na aktivnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kad je riječ o proširenju Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima i pripremama za novo programsko razdoblje.

Tako je u tijeku izrada intervencijskih planova za Garešnicu, Novu Gradišku, Pleternicu i Slatinu, koji su u visokoj fazi spremnosti, te za Đakovo, Novsku i Popovaču s planom izrade tijekom 2019., a u planu je izrada intervencijskih planova za Županju i Pakrac.

Iduća sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održat će se u Orahovici.