Sud se nije bavio arbitražnom presudom koja je Sloveniji dodijelila tri četvrtine Piranskog zaljeva jer tu arbitražu Hrvatska, za razliku od Slovenije, ne priznaje...
MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA
'Zadovoljni smo odlukom EU suda da hrvatski sudovi nisu narušili prava slovenskih ribara'
Pravna zastupnica slovenskih ribara Maja Menard ocijenila je u četvrtak da je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u potpunosti slijedio hrvatsku argumentaciju i da je vrlo jasno zauzeo stav da je hrvatsko nepriznavanje arbitražne presude dovoljno da dovede u pitanje određivanje granice, prenijela je slovenska agencija STA.
ESLJP nije prihvatio tužbe slovenskih ribara protiv kazni koje im je izricala Hrvatska zbog kretanja i lova u njezinim vodama Piranskog zaljeva, uzimajući kao mjerodavno to da su sporne vode po hrvatskim propisima hrvatsko teritorijalno more, što su ribari trebali znati.
“To u osnovi znači da za sud granica između dviju država uopće nije definirana", rekla je dodajući da istovremeno sud smatra da slovenski ribari ne mogu tvrditi da nisu valjano osuđeni.
Sud se nije bavio arbitražnom presudom koja je Sloveniji dodijelila tri četvrtine Piranskog zaljeva jer tu arbitražu Hrvatska, za razliku od Slovenije, ne priznaje.
Slovenski ribari nisu iznenađeni odlukom suda i vjerojatno neće loviti u spornim vodama. Ribar Robert Radolovič je za STA rekao je da je takva odluka očekivana, jer "do sada nije bilo uspješne tužbe protiv Hrvatske".
Nakon svega, priopćenje je poslalo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Prenosimo ga u cijelosti.
'Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pozdravlja odluku Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu Sud) objavljenu 16. svibnja 2024., kojom su kao očito neosnovane ocijenjene tvrdnje slovenskih ribara da su im odlukama hrvatskih sudova, kojima su prekršajno kažnjavani zbog ilegalnog prelaska granice i ribarenja, povrijeđena ljudska prava utvrđena Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i njezinim protokolima.
Zahtjeve (tužbe) slovenskih ribara u predmetu Chelleri i dr. protiv Hrvatske iz 2022., koje je poduprla i Republika Slovenija kao umješač, u kojem su slovenski ribari tvrdili da su osuđeni za djela koja nisu kažnjiva (povreda članka 7. Konvencije) i da su smatrali da nisu prelazili granicu i da su ribarili u slovenskom moru, Sud je odbacio kao očito neosnovane, navodeći da se slučajevi odnose na prekršajno kažnjavanje slovenskih ribara od hrvatskih sudova za aktivnosti na moru u području koje je sporno, koje i Hrvatska i Slovenija smatraju svojim i na njega polažu pravo.
Kad je riječ o Republici Hrvatskoj, Sud je pri tome utvrdio da su granice Republike Hrvatske jasno definirane u hrvatskom zakonodavstvu i da u Savudrijskoj vali, u odnosu na Republiku Sloveniju, granica na moru slijedi crtu sredine (jednake udaljenosti) te da slovenski ribari nisu mogli ne znati (dakle, morali su znati) da će njihovo ponašanje predstavljati prekršaje prema hrvatskom pravu, i da o tome postoji konzistentna praksa hrvatskih sudova.
Ministarstvo ističe zadovoljstvo što je Republika Hrvatska, kad je već bila prisiljena na recipročnu mjeru kažnjavanja slovenskih ribara, kao odgovor na masovni početak kažnjavanje hrvatskih ribara od početka 2018., to učinila na zakonit način kojim nije povrijedila prava slovenskih ribara utvrđena Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i njezinim protokolima.
Ministarstvo pri tome podsjeća da je krajem 2017. i početkom 2018. Republika Hrvatska u nekoliko navrata i na raznim političkim i diplomatskim razinama pozivala Republiku Sloveniju da ne započinje kažnjavati hrvatske ribare. Tako je Ministarstvo notom od 27 siječnja 2018., koju navodi i sam Sud, upozorilo da bi kažnjavanje hrvatskih ribara bilo suprotno postojećem sporazumu o izbjegavanju incidenata i da će u slučaju da Slovenija ustraje u svojem naumu Hrvatska biti prisiljena reagirati recipročno. Dodatno je upozoreno da će takvo slovensko postupanje samo dodatno zakomplicirati situaciju, posebice stoga što će se time na jedan neprimjeren i neeuropski način u spor oko granice između dviju država nepotrebno uvući ribari koji žive i rade s obje strane granice.
U odluci je Sud ujedno utvrdio da nema nadležnost suditi o valjanosti i pravnim učincima arbitražne odluke iz 2017., te je potvrdio da arbitražna odluka nije provedena, istaknuvši kako je to već ranije bio utvrdio i Sud Europske unije 2020. u postupku povodom tužbe Republike Slovenije protiv Republike Hrvatske, u kojem, za podsjetiti je, nije utvrđena nikakva povrede pravne stečevine. Sud je pri tome naglasio da njegova odluka nema utjecaja na (ne prejudicira) napore obiju država da spor o granici riješe koristeći sredstva mirnog rješavanja sporova.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ukazuje da je Sud posebno istaknuo važnost iznalaženja dogovora između dviju država koji bi omogućio ribarima s obje strane granice da slobodno plove i ribare u navedenom spornom području, što je upravo na tragu svih ranijih hrvatskih prijedloga koji su opetovano upućivani slovenskoj strani a koje je do sada slovenska strana sve redom odbijala.
Naime, nakon što je slovenska strana otkazala privremeni ribolovni režim koji je bio u primjeni od 2003. do 2005., a obje države potom potpisale Zajedničku izjave o izbjegavanju incidenata na Brijunima 2005., Hrvatska je Sloveniji predlagala različita rješenja za primjenu ribolovnog dijela Sporazuma o pograničnom prometu i suradnji. Hrvatska je prihvatila i privremeni režim koji su 2008. predlagala dva ribarska eksperata (Wise-Men Report) koje je angažirala Europska komisija kako bi olakšala pronalaženje bilateralnog rješenja za ribolov, ali je i te prijedloge Slovenija otklonila. I u razdoblju od 2018. do 2024. godine, hrvatska je strana na više razina, uključujući i onu predsjednika vlada, iznosila brojne konkretne prijedloge privremenog rješenja za pitanje ribolova.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova izražava očekivanje da će, nakon ove odluke Suda kojom je potvrđeno da slovenskim ribarima Republika Hrvatska nije povrijedila ljudska prava, a u očekivanju konačnog rješavanja otvorenog pitanja granice, slovenska strana biti voljna s hrvatskom stranom dogovoriti privremeni režim koji bi u tom spornom području ribarima s obje strane omogućio neometani ribolov.'
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
