Zadnji u EU: Neki više nemaju ni za sprovod, i to u pola cijene

Procjenjuje se da u Hrvatskoj, među nama, tiho žive i nikome na smetnju nisu oko dvije tisuće beskućnika...

Njima je korona, priznaju i sami, najmanja briga. Kakve maske i rukavice, dezificijensi - ti ljudi i dalje kopaju po smeću, spavaju sa štakorima, na dnu su ljestvice društva, i u takvim uvjetima ne požive dugo.

Predviđanja su nimalo optimistična, kažu da svakom 19. hrvatskom zaposleniku prijeti siromaštvo. Kod franjevaca na Svetom Duhu u Zagrebu već se, kažu, povećao broj korisnika u pučkoj kuhinji, što će tek biti...

POGLEDAJTE VIDEO: Hrvati su među najsiromašnijima 

Pokretanje videa...

01:07

Video: 24sata/pixsell

Prema podacima koje je objavio Eurostat, Hrvatska je u prošloj godini, nažalost, zauzela najgore mjesto u cijeloj EU kad je u pitanju “priuštivost izvanrednih troškova”.

Čak 52 posto građana teško da si može priuštiti trošak kao što su zamjena perilice rublja, sahranu bližnjega, popravak auta...

Najbolji primjer kako se teško živi od vlastitog rada je 52-godišnja Đurđevčanka koja ima minimalnu plaću.

Ni nju ponekad ne dobije na vrijeme, pa jedva sastavlja kraj sa krajem.

- Tada mi čak i onaj minimalno dopušteni minus svedu gotovo na nulu. Ja sve kupujem polovno, jer za neku novu stvar jednostavno nemam novca. Sve što imam je iz druge ruke - kaže nam žena, samohrana majka jedne školarke.

Na državnoj naknadi zbog korona krize sad je oko 600.000 hrvatskih građana, no naknada neće trajati još dugo.

Bez radikalnih promjena čekaju nas crni dani.

Karantena ubojica BDP-a

Karantenski je način životadefinitivno užasan za BDP, ali će nam barem malo popraviti osobne financije.

- Mnogi od nas naučit će da negdje novac ipak curi: na kave, sendviče, garderobu - zaključuje profesorica osobnih financija na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Marijana Ivanov.

Potpredsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva Nedjeljko Marković kaže da su troškovi osnovnih režija zadnjih deset godina skočili 20 posto.

- Nakon potresa ovdje u Zagrebu, ajoj, da znate koliko je odjednom ljudi nahrupilo po moj besplatni kruh! I dolazili su, bogme, sve do kraja travnja, u velikom broju. Ne znam koliko ih je bilo, svaki dan, ali svakako puno više od onih obitelji koje i inače dolaze - kaže Azgan Qenaj, vlasnik pekarnice “Romaja” na zagrebačkoj Trešnjevci.

Qenaj, taj dobri duh Trešnjevke, već godinama siromašnima ujutro besplatno daje kruh, i makar ga je država zbog toga kažnjavala, ustrajao je, i s tim nastavio.

Siromašnih je puno, kruh dijelim i danas

- Dijelim ga i danas, jer siromašnih je puno oko nas - kaže Qenaj, kojem redovito u pekaru dolazi petanestak siromašnih obitelji.
Ružno je reći i grubo zvuči, ali u Eurostatovu istraživanju u nepredviđene troškove spadaju i sprovodi bližnjih.

- Zemljani grob stoji 5250 kuna, a godišnja naknada je 160 kuna, dok primjerice mramorom obložena grobnica sa šest mjesta stoji oko 103.000 kuna, a godišnja naknada je 660 kuna. Dogodi se da ljudi ne plaćaju jer, ili smatraju da je grobnica njihovo vlasništvo pa jednom kad ga kupe ne trebaju ništa više plaćati, ili naprosto ne mogu financijski izdržati. Mnogi ne razumiju koliki su troškovi održavanja groblja. Ovima koji ne mogu plaćati nastojimo maksimalno izaći ususret. Nikad se nije dogodilo da smo nekoga eshumirali zbog dugova, iako zakon to i dopušta, nastojimo maksimalno ‘rastegnuti’ period da se ljudi snađu - kaže Petar Bilobrk, prvi čovjek splitskog Lovrinca.

Cijena sprovoda je pala

Troškovi sprovoda u vrijeme koronavirusa smanjili su se jer primjerice, nema glazbe i drugih dodatnih sadržaja pa su sada, umjesto nekadašnjih 6000 kuna, stajali oko 3500.

- Cijena sprovoda je pala, ali naši su troškovi porasli jer moramo djelatnicima osigurati maske, skafandere i drugu zaštitnu opremu, kao i dezinsficijense. To stoji oko 1000 kuna svakodnevno. Na svakom sprovodu moraju biti propisno zaštićeni jer si ne možemo dozvoliti da se netko razboli, nemamo dovoljno ljudi da bismo ih ‘rotirali’ - kaže Bilobrk.