Ispravak netočnog navoda.Helikopteri koji su bili unajmljeni od Talijanske firme su bili preskupi,nisu mogli sletjeti u blizini bolnice a nisu mogli letjeti noću kada su najčešće i potrebni.Bespotrebno politiziranje teme da bi se dobili jeftini politički bodovi.
Dk
Deaktivirani korisnik
30.5.2018.
Odustani
Ali su zato "digli" 10 milja eura za 3 mjeseca ljetovanja
MAKANTAHI
31.5.2018.
Odustani
ne da nisu mogli nego nisu htjeli, kao da uberu kažeš da te treba prevesti 100km po makadamu
vj
vjaceslav
31.5.2018.
Odustani
leteća žurna pomoć, a ne hitna. sigurno ste na autocesti (a ne autoputu) "dalmatini" uočili obavijest o "žurnom" telefonskom pozivu. kad smo već kod toga hac ne
ma patrolnu, nego ophodarsku službu.
Prikaži još ↓
MAKANTAHI
31.5.2018.
Odustani
vjaceslav: daj još malo tog novokomponiranog hrvatskog
vj
vjaceslav
31.5.2018.
Odustani
"novokomponirani" hrvatski jezik? je za one koji ga ne poznavaju. u hrvatskom jeziku put je neizgrađena komunikacija, a cesta je izgrađena. tako su grčke krivud
ave, gore-dolje komunikacije, ustvari tek zemljani putovi, putače, a rimske, popločane, kao strijela prave i vijaduktima visinski izjednačene komunikacije su ceste.
"sustav rimskih cesta bio je dug više 400 000 km, od čega je preko 80 500 bilo popločano. Kad je Rim bio na vrhuncu moći, iz njega je vodilo najmanje 29 velikih vojnih cesta. U jea stotinudnom je trenutku Rimsko Carstvo bilo podijeljeno u 113 provincija kroz koje su se pružale 372 velike ceste.Samo u Galiji je izgrađeno ili popločano 21 000 km cesta, a u Britaniji najmanje 4 000 km"
oblik "žurno" je starohrvatska (i praslavenska!) riječ, a to se ne može reći za "hitno". i "val" (pojava na moru) je starohrvatska (i praslavenska!) riječ, a "talas" je grčka. i kad posuđujemo tuđe riječi mi ih kroatiziramo pa million nije postao milijon kao kod vas, nego milijun, a battaglione - bataljun ili još bolje - bojna.a ne bataljon, a vojna postrojba od 100 vojnika nije ni četa ni centurija, već satnija - od sotnaja, ruske riječi za stotinu, a ja sam u hrvatskoj vojsci imao čin satnika, zapovjednika, a ne komandira, satnije
Prikaži još ↓
MAKANTAHI
01.6.2018.
Odustani
vjaceslav:bravo, nije ni tebi lako, nego jel možda znaš kako riješiti problem na autu, stalno javlja grešku lambda sonde-čas grijać ,čas sama sonda a onda opet
se ok, a sonda nova
Prikaži još ↓
vj
vjaceslav
03.6.2018.
Odustani
makataka, važno je da si se upoznao s hrvatskim riječima, jer možda, kažem, možda, jednog ih dana i uporabiš umjesto dragih ti srpskih.
MAKANTAHI
03.6.2018.
Odustani
vjaceslav:imao sam u školi hrvatski i prije 91. a nakon toga su počeli s uvlačenjem u pak-šu tuđmanu sa suludim izmišljanjem novih riječi jer je sve bilo srpsko
, a izgleda da je nekima i dalje, samo ti uživaj u novokomponiranom hrvatskom jeziku, možda se desi da ćemo međusobno morati komunicirati na engleskom jer se drugačije nećemo razumjeti
Prikaži još ↓
vj
vjaceslav
04.6.2018.
Odustani
makataka, - hrvat, tomislav maretić (1854. - 1938.), jezikoslovac i leksikograf, postao je vukovac koji se zalagao za jedinstveni, srpskohrvatski bastard.
".M
ožda će se kojemu čitatelju činiti preterano - kaže Maretić u uvodu Jezičnog savjetnika (koji je napisan ekavski) - što ja najveći deo kajkavskih reči izgonim iz književnog jezika", ali "svatko vrlo lako uviđa, da bi takve reči književnom jedinstvu Hrvata i Srba vrlo smetale, jer ih Srbi ne bi hteli primiti",
a smetale su mu i novotvorenice (neologizmi)
"Što će nam kovanice: glazba, isusovac, redarstvo, slovnica, stožernik, tvornica, učionica? A mogli bismo lako biti i bez časnika, bez povijesti, bez knjižnice, bez proračuna, bez stožera, bez tvrtke, te upotrebljavati kao i drugi narodi: oficir, (h)istorija, biblioteka, budget, pol, firma".
dakle, sve one riječi koje su se našle u 'hrvatsko-njemačko-talijanskom riječniku znanstvenog nazivlja' (1874/75). bogoslava šuleka. a bogoslav šulek je slovak, bohuslav šulek, koji je zavolio lijepu našu i njen jezik koji srčano brani. u članku "srbi i hrvati", pobija velikosrpse stavove koji prisvajaju svu štokavski napisanu književnost srpskomu jezičnomu korpusu. "primorski pisci nazivaju svoj jezik hrvatskim", tvrdi šulek te navodi desetak i više djela u kojima se u naslovu spominje hrvatsko ime. "Ne može se naći knjiga pisana glagoljicom ili latinicom u kojoj bi pisac svoj jezik zvao srpskim, pače i knjige pisane hrvatskom ćirilicom zovu svoj jezik hrvatskim.
Prikaži još ↓
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu 24sata te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona .