Obavijesti

Native sadržaj

Komentari 11
NAJVEĆI PROIZVOĐAČ ČIPSA

Za svaku krišku čipsa oni znaju od kojeg je krumpira i od kojeg je proizvođača došla

Znate li da se u općini Hercegovac nalazi naša najveća tvornica čipsa? A ono po čemu se posebno ističe jest i suradnja s lokalnim proizvođačima – simbioza kojoj teže proizvođači u ovom je poslovanju postignuta

Sadržaj donosi: Intersnack Adria

Složit ćemo se s tim da u današnje vrijeme, bez obzira na poruke kojima smo izloženi, nije tako lako doznati pravo podrijetlo neke hrane i namirnice. Često se i neugodno iznenadimo kada detaljno proučavamo deklaracije pa za nešto što smo smatrali da je došlo s hrvatskih polja utvrdimo da ustvari stiže iz neke prekooceanske zemlje. 

Upravo zato iznimno je utješno i ohrabrujuće znati da postoji proizvođač koji zna točno odakle je stigla namirnica, koja je točno sorta, od kojeg proizvođača i s koje parcele te kojeg datuma je pakirano. Samo ove godine tvornica Intersnack Adria posadila je oko 500 hektara krumpira, širom cijele Hrvatske, s naglaskom na okolicu Hercegovca te sve više površina zasađenih u Slavoniji i Međimurju. 

Tvornica čipsa u Hercegovcu Intersnack Adria glavno je proizvodno i gospodarsko središte ove općine. Na tome mjestu postoji još od 70-ih godina prošlog stoljeća, a preuzimanjem od strane Intersnack grupacije, postala je dio vodećeg proizvođača grickalica u Europi. O uspješnom poslovanju ove tvornice razgovarali smo s direktorom tvornice Josipom Cvetkom, koji nam je pojasnio veličinu, ali i utjecaj kompanije na tržište. 

- Intersnack Adria, tržišni lider u asortimanu snackova u Hrvatskoj, u svojem portfelju ima brendove Čipi Čips, Chio, Tip Top, Kroki Kroket i POM-BÄR, s kojima je prisutan i na tržištima Adria regije. Čips se proizvodi u tvornici u Hercegovcu od 100% hrvatskoga krumpira. Intersnack Adria u vlasništvu je Intersnack grupacije, vodećeg proizvođača grickalica u Europi. Kompanija je fokusirana na razvoj, jačanje konkurentnosti i daljnji rast snack poslovanja u Hrvatskoj i regiji – rekao je na početku razgovora Cvetko te nastavio:
 
 - Godine 2018. sagradili smo najmodernije skladište krumpira u ovom dijelu Europe. Krumpir skladištimo u posebnim drvenim sanducima s kontrolom sljedivosti svakog sanduka i uvjeta skladištenja u svakoj komori (temperatura, vlaga, CO2 itd.). Proces je potpuno digitaliziran i pod 24-satnim nadzorom. Također radimo na razvoju sjemenske proizvodnje krumpira kako bismo i na taj način dodatno osigurali kvalitetu i stabilnost proizvodnje - objašnjava direktor tvornice.

Redovite isplate pomoći

Ako govorimo o krumpiru, on je vrlo zahtjevan za uzgoj, potrebno je više ulaganja po hektaru nego što je slučaj kod uzgoja ostalih kultura. 

-  On jest zahtjevan, ali je samim time i prihod po hektaru posađenoga krumpira 3-4 puta veći od standardnih žitarica. Fokusiranjem na lokalni izbor te sirovine, pomažemo kooperantima da imaju kvalitetnije poslovanje, da ostvare tražene plodorede, investiraju u kvalitetniju mehanizaciju i, naravno, da vide bolju perspektivu, ostanu i dodatno razvijaju svoje gospodarstvo/djedovinu – pojašnjava nam sugovornik te nastavlja: 

- Zahvaljujući specifičnim lokalnim agroklimatskim uvjetima i sveobuhvatnoj podršci s ciljem dugoročnog poboljšanja uvjeta uzgoja, ponosno možemo reći da je sav čips koji proizvodimo za domaće tržište u našoj tvornici u Hercegovcu od 100% domaćeg krumpira.

Intersnack Adria

Kupnjom proizvoda na kojem piše da je nešto "100% domaći krumpir", potrošač izravno utječe na mnogo više faktora.  

- Time  se osigurava dovoljno kvalitetne sirovine od hrvatskih proizvođača, a svi zajedno pomažemo razvoju povrtlarstva, kvalitete uzgoja krumpira i njegovu dostupnost. Ostvaruje se i sigurniji razvoj kooperanata te lokalne zajednice budući da je krumpir dohodovnija kultura u odnosu na žitarice - ističe Cvetko.

Svjedoci smo potpuno nepredvidljivih vremenskih uvjeta, a nerijetko se događa da redom unište sve zasađene sorte. Pa čak i u takvim uvjetima rada Intersnackovi kooperanti posebno su zadovoljni suradnjom s kompanijom, a kao goleme prednosti ističu dogovoreni otkup, sigurnu cijenu i redovite isplate pomoći u financiranju sezone. Zanima nas kako se postiže takav balans u poslovanju. 

 - Odnos, odnos i onda još malo odnos! Naša agroslužba u stalnoj je komunikaciji s kooperantima te im pruža logističku potporu, savjete o sortama i tehnologiji uzgoja. U kontaktu smo s kolegama iz drugih zemalja diljem Europe u kojima Intersnack također ima tvornice čipsa i surađuje s kooperantima. Ta iskustva dijelimo s našim kooperantima, pa tako brže i bolje možemo zajedno donijeti neke zaključke te, u konačnici, smanjiti rizike u polju.

'Pržimo s ponosom'

Uz kvalitetnu i provjerenu namirnicu, tvornica i njezino poslovanje ne bi postojali bez ljudi. Zaposlenici u Intersnackovoj tvornici u Hercegovcu su predani i odgovorni, a direktor ne krije ponos kad govori o tom dijelu poslovanja. 

-  Vrlo smo ponosni na svoje radnike, oni su velik dio našeg uspjeha. Tradicija proizvodnje čipsa seže u 70-e godine prošlog stoljeća. Naš lokalni slogan kaže 'Pržimo s ponosom', a taj lokalni 'štih' uspješno povezujemo s multinacionalnim karakterom Intersnacka, trudimo se stvoriti sigurno i stimulativno okruženje za sve radnike – zaključuje Josip Cvetko.

Za kraj smo zamolili dvoje kooperanata tvornice Intersnack u Hercegovcu, Grgić i Šimunić, da nam približe suradnju s proizvođačem. 

Kako to da ste krenuli u uzgoj krumpira i odabrali Intersnack za svog partnera na tom putu?

Kooperant Grgić: U uzgoju krumpira vidimo svoju budućnost i puno veći prihod po hektaru nego što nam trenutno donose žitarice, na primjer. Intersnack smo odabrali  prema preporuci drugih zadovoljnih kooperanata koji imaju višegodišnje iskustvo u suradnji i stečenu sigurnost pri otkupu.

Planirate li širiti proizvodnju?

Kooperant Šimunić: Planiramo širiti proizvodnju jer vidimo isplativost u toj kulturi.

Koje su prednosti ove vrste kooperacije? 

Kooperant Šimunić: Vidimo prednosti u tom odnosu jer nam je Intersnack izašao u susret kreditiranjem sjemena, gnojiva i zaštite za tu istu proizvodnju. Nama to neopisivo olakšava početak nove proizvodnje. To je velika prednost za nas, koji nemamo mnogo iskustva s tom kulturom, a i njihov agrotim nas posjećuje, savjetuje te smo im zahvalni na susretljivosti. Nije im teško podijeliti novitete iz drugih europskih zemalja, što nama kao početnicima mnogo znači.

Što smatrate najvećim izazovima u proizvodnji?

Kooperant Bešlić: Vrlo nam je zahtjevna proizvodnja zbog mnogobrojnih prskanja tijekom vegetacije, a zadnjih nekoliko godina zbog suše smo proveli velik broj sati u navodnjavanju.

I za kraj, što vidite kao glavnu prednost uzgoja krumpira u ovakvoj suradnji?

Kooperant Bešlić: Prednost unaprijed ugovorene cijene koju nam osigurana otkupljivač prije početka svake sezone.

Intersnack Adria vodeći je proizvođač slanih grickalica, a s obzirom na to da je kompanija u privatnom vlasništvu, oni posluju s jasnim pogledom u budućnost kroz održivo poslovanje. U Intersnacku cijene i njeguju raznolikost te potiču ljude da preuzmu kontrolu nad onim što rade. Trenutno otvorena radna mjesta su: Senior Brand Manager (m/ž), mjesto rada: Zagreb; Radnik u održavanju (m/ž), mjesto rada: Hercegovac; Radnik u proizvodnji (m/ž), mjesto rada: Hercegovac; Skladištar (m/ž), mjesto rada: Hercegovac. Više o otvorenim radnim pozicijama pogledajte na linku.

 

Sadržaj donosi: Intersnack Adria

Komentari 11
Prepoznajete li ove vještine kod svoje djece? Kod kuće možda imate budućeg inovatora!
PSIHOLOG SAVJETUJE

Prepoznajete li ove vještine kod svoje djece? Kod kuće možda imate budućeg inovatora!

STEM obrazovanje može značajno utjecati na kognitivni i motorički razvoj djece. Ali s obzirom na to da obrazovni sustav ne potiče dovoljno STEM učenje, pitali smo psihologa kako roditelji mogu prepoznati i razvijati STEM vještine kod djece
Zeleno Međimurje: Život od Drave i Mure, od legendi do popevki, od prirode do stola
MISTIČNO I BAJKOVITO

Zeleno Međimurje: Život od Drave i Mure, od legendi do popevki, od prirode do stola

Živopisno Međimurje, smješteno između Mure i Drave, fascinira svojom ponudom, a toplina i susretljivost Međimuraca dodatan su razlog za posjet ovom kraju. Riječ je o specifičnoj regiji koja spaja ljepote prirode s nematerijalnom baštinom
Hoće li Hrvatska ikada postati sto posto obnovljiva?
BOLJA ENERGIJA!

Hoće li Hrvatska ikada postati sto posto obnovljiva?

U ponedjeljak, 25. studenog, 24sata organiziraju konferenciju Bolja energija. Uz mnoge stručnjake, ekskluzivne razgovore i inovativne poduzetnike doznat ćemo koja je budućnost solarne energije u Hrvatskoj