Za svaku krišku čipsa oni znaju od kojeg je krumpira i od kojeg je proizvođača došla
Znate li da se u općini Hercegovac nalazi naša najveća tvornica čipsa? A ono po čemu se posebno ističe jest i suradnja s lokalnim proizvođačima – simbioza kojoj teže proizvođači u ovom je poslovanju postignuta
Složit ćemo se s tim da u današnje vrijeme, bez obzira na poruke kojima smo izloženi, nije tako lako doznati pravo podrijetlo neke hrane i namirnice. Često se i neugodno iznenadimo kada detaljno proučavamo deklaracije pa za nešto što smo smatrali da je došlo s hrvatskih polja utvrdimo da ustvari stiže iz neke prekooceanske zemlje.
Upravo zato iznimno je utješno i ohrabrujuće znati da postoji proizvođač koji zna točno odakle je stigla namirnica, koja je točno sorta, od kojeg proizvođača i s koje parcele te kojeg datuma je pakirano. Samo ove godine tvornica Intersnack Adria posadila je oko 500 hektara krumpira, širom cijele Hrvatske, s naglaskom na okolicu Hercegovca te sve više površina zasađenih u Slavoniji i Međimurju.
Tvornica čipsa u Hercegovcu Intersnack Adria glavno je proizvodno i gospodarsko središte ove općine. Na tome mjestu postoji još od 70-ih godina prošlog stoljeća, a preuzimanjem od strane Intersnack grupacije, postala je dio vodećeg proizvođača grickalica u Europi. O uspješnom poslovanju ove tvornice razgovarali smo s direktorom tvornice Josipom Cvetkom, koji nam je pojasnio veličinu, ali i utjecaj kompanije na tržište.
- Intersnack Adria, tržišni lider u asortimanu snackova u Hrvatskoj, u svojem portfelju ima brendove Čipi Čips, Chio, Tip Top, Kroki Kroket i POM-BÄR, s kojima je prisutan i na tržištima Adria regije. Čips se proizvodi u tvornici u Hercegovcu od 100% hrvatskoga krumpira. Intersnack Adria u vlasništvu je Intersnack grupacije, vodećeg proizvođača grickalica u Europi. Kompanija je fokusirana na razvoj, jačanje konkurentnosti i daljnji rast snack poslovanja u Hrvatskoj i regiji – rekao je na početku razgovora Cvetko te nastavio:
- Godine 2018. sagradili smo najmodernije skladište krumpira u ovom dijelu Europe. Krumpir skladištimo u posebnim drvenim sanducima s kontrolom sljedivosti svakog sanduka i uvjeta skladištenja u svakoj komori (temperatura, vlaga, CO2 itd.). Proces je potpuno digitaliziran i pod 24-satnim nadzorom. Također radimo na razvoju sjemenske proizvodnje krumpira kako bismo i na taj način dodatno osigurali kvalitetu i stabilnost proizvodnje - objašnjava direktor tvornice.
Redovite isplate pomoći
Ako govorimo o krumpiru, on je vrlo zahtjevan za uzgoj, potrebno je više ulaganja po hektaru nego što je slučaj kod uzgoja ostalih kultura.
- On jest zahtjevan, ali je samim time i prihod po hektaru posađenoga krumpira 3-4 puta veći od standardnih žitarica. Fokusiranjem na lokalni izbor te sirovine, pomažemo kooperantima da imaju kvalitetnije poslovanje, da ostvare tražene plodorede, investiraju u kvalitetniju mehanizaciju i, naravno, da vide bolju perspektivu, ostanu i dodatno razvijaju svoje gospodarstvo/djedovinu – pojašnjava nam sugovornik te nastavlja:
- Zahvaljujući specifičnim lokalnim agroklimatskim uvjetima i sveobuhvatnoj podršci s ciljem dugoročnog poboljšanja uvjeta uzgoja, ponosno možemo reći da je sav čips koji proizvodimo za domaće tržište u našoj tvornici u Hercegovcu od 100% domaćeg krumpira.
Kupnjom proizvoda na kojem piše da je nešto "100% domaći krumpir", potrošač izravno utječe na mnogo više faktora.
- Time se osigurava dovoljno kvalitetne sirovine od hrvatskih proizvođača, a svi zajedno pomažemo razvoju povrtlarstva, kvalitete uzgoja krumpira i njegovu dostupnost. Ostvaruje se i sigurniji razvoj kooperanata te lokalne zajednice budući da je krumpir dohodovnija kultura u odnosu na žitarice - ističe Cvetko.
Svjedoci smo potpuno nepredvidljivih vremenskih uvjeta, a nerijetko se događa da redom unište sve zasađene sorte. Pa čak i u takvim uvjetima rada Intersnackovi kooperanti posebno su zadovoljni suradnjom s kompanijom, a kao goleme prednosti ističu dogovoreni otkup, sigurnu cijenu i redovite isplate pomoći u financiranju sezone. Zanima nas kako se postiže takav balans u poslovanju.
- Odnos, odnos i onda još malo odnos! Naša agroslužba u stalnoj je komunikaciji s kooperantima te im pruža logističku potporu, savjete o sortama i tehnologiji uzgoja. U kontaktu smo s kolegama iz drugih zemalja diljem Europe u kojima Intersnack također ima tvornice čipsa i surađuje s kooperantima. Ta iskustva dijelimo s našim kooperantima, pa tako brže i bolje možemo zajedno donijeti neke zaključke te, u konačnici, smanjiti rizike u polju.
'Pržimo s ponosom'
Uz kvalitetnu i provjerenu namirnicu, tvornica i njezino poslovanje ne bi postojali bez ljudi. Zaposlenici u Intersnackovoj tvornici u Hercegovcu su predani i odgovorni, a direktor ne krije ponos kad govori o tom dijelu poslovanja.
- Vrlo smo ponosni na svoje radnike, oni su velik dio našeg uspjeha. Tradicija proizvodnje čipsa seže u 70-e godine prošlog stoljeća. Naš lokalni slogan kaže 'Pržimo s ponosom', a taj lokalni 'štih' uspješno povezujemo s multinacionalnim karakterom Intersnacka, trudimo se stvoriti sigurno i stimulativno okruženje za sve radnike – zaključuje Josip Cvetko.
Za kraj smo zamolili dvoje kooperanata tvornice Intersnack u Hercegovcu, Grgić i Šimunić, da nam približe suradnju s proizvođačem.
Kako to da ste krenuli u uzgoj krumpira i odabrali Intersnack za svog partnera na tom putu?
Kooperant Grgić: U uzgoju krumpira vidimo svoju budućnost i puno veći prihod po hektaru nego što nam trenutno donose žitarice, na primjer. Intersnack smo odabrali prema preporuci drugih zadovoljnih kooperanata koji imaju višegodišnje iskustvo u suradnji i stečenu sigurnost pri otkupu.
Planirate li širiti proizvodnju?
Kooperant Šimunić: Planiramo širiti proizvodnju jer vidimo isplativost u toj kulturi.
Koje su prednosti ove vrste kooperacije?
Kooperant Šimunić: Vidimo prednosti u tom odnosu jer nam je Intersnack izašao u susret kreditiranjem sjemena, gnojiva i zaštite za tu istu proizvodnju. Nama to neopisivo olakšava početak nove proizvodnje. To je velika prednost za nas, koji nemamo mnogo iskustva s tom kulturom, a i njihov agrotim nas posjećuje, savjetuje te smo im zahvalni na susretljivosti. Nije im teško podijeliti novitete iz drugih europskih zemalja, što nama kao početnicima mnogo znači.
Što smatrate najvećim izazovima u proizvodnji?
Kooperant Bešlić: Vrlo nam je zahtjevna proizvodnja zbog mnogobrojnih prskanja tijekom vegetacije, a zadnjih nekoliko godina zbog suše smo proveli velik broj sati u navodnjavanju.
I za kraj, što vidite kao glavnu prednost uzgoja krumpira u ovakvoj suradnji?
Kooperant Bešlić: Prednost unaprijed ugovorene cijene koju nam osigurana otkupljivač prije početka svake sezone.