Više od dvije godine nakon početka pandemije i dalje kruže lažne glasine da cjepiva ne djeluju, uzrokuju bolesti i smrt, da nisu propisno testirana te čak i da sadrže mikročipove ili otrovne metale
LJUDI VIŠE VJERUJU INSTINKTIMA
Za suzbijanje lažnih vijesti o cjepivima važni su i istina i ton
Nedostatak povjerenja u zdravstveni sustav, u kombinaciji sa strahom i neizvjesnošću u vezi s bolešću, stvorili su plodno tlo za širenje lažnih glasina o cjepivima za Covid-19. Suzbijanje glasina može se odnositi kako na stavove tako i na činjenice.
POGLEDAJTE VIDEO: Cjepivo protiv Covid-19
Pokretanje videa...
VIDEO
Lažne tvrdnje o cjepivima za Covid-19 imale su smrtonosan učinak. One su jedan od razloga zašto su neki ljudi odgađali cijepljenje sve dok nije bilo prekasno. Neki se i dalje odbijaju cijepiti.
Više od dvije godine nakon početka pandemije i dalje kruže lažne glasine da cjepiva ne djeluju, uzrokuju bolesti i smrt, da nisu propisno testirana te čak i da sadrže mikročipove ili otrovne metale.
Jedna studija budi nadu da će se takve neistine u budućnosti suzbiti promjenom tona službenih zdravstvenih poruka i pridobivanjem povjerenja ljudi.
U mnogim je zemljama povjerenje javnosti u vladu, medije, farmaceutsku industriju i zdravstvene stručnjake bilo u opadanju i prije pandemije. U nekim se slučajevima dodatno pogoršalo tijekom uvođenja cjepiva za Covid-19.
To je djelomično zato što su neke nacionalne kampanje govorile da će cjepivo zaštititi ljude od bolesti.
Prijateljski, ne činjenični ton
- Davalo se previše obećanja u vezi s cjepivom, a da se zapravo nije znalo što će se dogoditi - rekla je prof. Dimitra Dimitrakopoulou, znanstvenica i stipendistica Marie Curie globalne stipendije na Institutu za tehnologiju Massachusetts i Sveučilištu u Zürichu.
- Zatim su ljudi počeli obolijevati, bez obzira što su bili cijepljeni. To je dovelo do nedostatka povjerenja u vladu koja donosi te politike kao i u znanstvenu zajednicu - dodaje.
Prof. Dimitrakopoulou proučavala je percepciju javnosti o cjepivima za Covid-19 i prepreke prihvaćanju pouzdanih informacija u sklopu projekta pod nazivom FAKEOLOGY. Otkrila je da se, kada ljudi izgube povjerenje u institucionalne izvore, na kraju oslanjaju samo na sebe, bliske prijatelje i obitelj.
- Vjeruju svojim instinktima, vjeruju onome što im shvatljivo - kaže prof. Dimitrakopoulou. To znači da će pretraživati internet, društvene mreže i druge izvore dok ne pronađu informacije koje učvršćuju uvjerenja koja već imaju.
- Živjeli smo s lažnim vijestima i dezinformacijama dovoljno dugo da shvatimo da to ne možemo razotkriti činjenicama - rekla je. 'Ljudi samo podižu te emocionalne blokade'.
Na primjer, priča o majci čije se dijete razboljelo nakon cijepljenja cjepivom za Covid-19 vjerojatno bi imala veći utjecaj od poruke koja sadrži znanstvene činjenice.
Izgradnja povjerenja
Prof. Dimitrakopoulou anketirala je 3200 roditelja djece mlađe od 11 godina u SAD-u i povela raspravu s njih 54 o njihovim stavovima o cjepivima za Covid-19 za djecu. Mnogi su roditelji bili zbunjeni proturječnim informacijama o cjepivima i imali su mnogo pitanja o njihovoj učinkovitosti.
Roditeljima je dala ponudu poruka na procjenu. Zbunjivale su ih one koje su uglavnom bile činjenične, krutih stajališta i preskriptivne, kakav je ton mnogih javnozdravstvenih kampanja.
Više su ih uvjerile poruke koje su s empatijom i suosjećanjem govorile o zabrinutosti u vezi s cjepivima, uz priznanje da se suočavaju s teškom odlukom.
- Moramo biti spremni odgovoriti na sva pitanja i na razgovor - bez očekivanja da će razgovor završiti time da će se netko cijepiti - kaže prof. Dimitrakopoulou. Te će razmjene u konačnici pomoći u jačanju povjerenja javnosti u zdravstveni sustav i vladine institucije.
- Bolest Covid-19 sjajna je prilika za nas da počnemo graditi ovo povjerenje - rekla je.
Iako se radi o dugotrajnom procesu, izgradnja ovih odnosa mogla bi prosvijetliti percepciju ljudi do kraja života, rekla je.
Filter za lažne vijesti
Također je važno da novinari, istraživači i šira javnost mogu uočiti i filtrirati lažne vijesti. Istraživači na projektu naziva SocialTruth razvili su alat za označavanje sadržaja lažnih vijesti na internetu i društvenim mrežama. Softver, nazvan Digital Companion, može provjeriti pouzdanost informacija. Analizira tekst, slike, izvor i autora te u roku od dvije minute daje ocjenu vjerodostojnosti; između jedne i pet zvjezdica.
- Ovo je računalno generiran rezultat koji upozorava crvenom zastavom ako je sadržaj vrlo sličan drugim vrstama sadržaja za koje se utvrdi da su lažni - kaže je dr. Konstantinos Demestichas, istraživač na Institutu za komunikacijske i računalne sustave u Ateni i koordinator projekta SocialTruth.
Digital Companion upotrebljava računalne algoritme koji se oslanjaju na čitav niz usluga verifikacije. To uključuje nevladine organizacije, tvrtke i akademske institucije – sve s različitim interesima, mišljenjima i namjerama.
Zbog raznolikosti pružatelja usluga verifikacije, 'moramo utvrditi njihovu pouzdanost stalnim procjenjivanjem njihovih rezultata', rekao je dr. Demestichas.
U tu svrhu projekt upotrebljava blockchain za bilježenje svih rezultata i rezultata koje su proizveli verifikatori. Ako verifikatori rade loše, gube svoj status - osiguravajući tako da Digital Companion može pružiti osiguranje kvalitete, rekao je.
Digitalna i ljudska provjera činjenica
Za sada je tehnologija razvijena za skeniranje zdravstvenih, znanstvenih i političkih sadržaja. U budućnosti bi se mogla razviti za gotovo sva područja.
U početku će to biti za institucije koje prate lažne vijesti i dezinformacije, no cilj je omogućiti novinarima i široj javnosti da također iskoriste ovaj resurs.
Tehnologija bi 'stvarno mogla biti ključ promjene u svakodnevnom korištenju interneta i društvenih mreža', kaže dr. Demestichas.
Ipak, budući da nikada neće moći uočiti sve lažne vijesti, 'trebamo novinare, osobe koje provjeravaju činjenice i građane koji moraju biti dobro obučeni da upotrebljavaju svoje kritičko razmišljanje', rekao je.
Manipulacija osjećajima
Borba protiv dezinformacija više je od same zaštite zdravlja ljudi, koliko god ono bilo važno. U pitanju je i dobrobit samih demokratskih društava, rekao je dr. Demestichas.
- Lažne vijesti pokušavaju manipulirati našim osjećajima i strahovima kako bi nas natjerale da 'kliknemo' i pročitamo njihov sadržaj - rekao je.
Suzbijanje je ključno za 'obranu naših demokracija i omogućavanju da naša društva bolje funkcioniraju'.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
