Prije samo nekoliko dana svjedočili smo prvom velikom požaru ove godine na našoj obali. Nažalost, nije to ništa neuobičajeno što bi hrvatske građane, ali i turiste, moglo iznenaditi tijekom turističke sezone. Naime, stručnjaci procjenjuju kako je za čak 90% požara glavni krivac čovjek i njegov nemar. A u cilju smanjenja požara, ali i osvješćivanja kako smo trenutno u razdoblju visokog rizika, jedna gospođa iz Zagreba odlučila je s nama podijeliti svoje iskustvo, za koje, kaže, može biti škola svakome tko ga pročita.

'Širilo se zastrašujuće brzo i snažno'

Prije nekoliko godina, s mužem, naša je sugovornica ljetovala na slabo naseljenom otoku u Hrvatskoj. Bilo je to vrijeme, prisjeća se, nakon nezapamćene tragedije na Kornatima. Ono što ju je, kaže, beskrajno zanimalo bilo je kako takvo suho i nisko raslinje može tom brzinom izgorjeti i kako je uopće moguće da se dogodi onakva tragedija.

- Sjećam se da se nakon te tragedije stalno govorilo o brzini kojom gori suha trava i da je nemoguće pobjeći kad se stvori taj obruč. Iskreno, nije da nisam vjerovala, ali sam sebično htjela saznati sama. Mjesto na kojem smo ljetovali, na tom otoku, imalo je neke nepristupačne dijelove blizu obale. Do njih se moglo doći pješke, a borova šuma nalazila se nekoliko stotina metara od obale. Taj dan suprug i ja išli smo na to, svoje omiljeno i osamljeno mjesto, i ja sam u jednom trenutku odlučila isprobati - iskreno kaže naša sugovornica.

Iako je, pored zdravog razuma, ipak znatiželja prevagnula, sa sobom je ponijela vode, a dio koji je odlučila zapaliti ogradila je kamenjem. Suprug ju je, kaže, od početka odgovarao od te ideje, ali znao je da će ona učiniti po svome, koliko god, dodaje, to iz današnje perspektive zvuči nenormalno i glupo.  

- Čim sam zapalila taj suhi komad trave, taj jedan čvrsti žar i vatra, koja nije bila visoka, ali je bila tako gusta i djelovala je nevjerojatno snažno, krenuli su se širiti zastrašujuće brzo. Panika me ulovila iste sekunde, i mojeg supruga, ne moram ni reći što mi je sve izgovorio dok smo polijevali vodom, bacali ručnike po svemu... Vrlo brzo smo shvatili da je vrag odnio šalu. Uz pomoć muža i okolnih prolaznika koji su bili na brodovima u toj uvali uspjeli smo ugasiti zamalo katastrofu jer je ta vatra polako, ali sigurno išla prema šumi. Štoviše, muž me htio prijaviti, ali zaklela sam se da više nikad neću pokušati nikakav takav eksperiment - rekla nam je sugovornica iz Zagreba.

'Hvatala me jeza od moguće katastrofe'

Dok su panično jurili s vodom i ručnicima, nastavlja naša sugovornica, jeza ju je lovila od ideje da će biti kriva za požar koji je izbio na otoku i da će ona biti jedini krivac ako nestane šuma i ako se dogodi veća katastrofa.

- Kad smo ugasili vatru uz pomoć prolaznika, ostala sam sa suprugom na obali gledajući u katastrofu koju sam izvela, ali moram spomenuti da nije bilo nikakve veće štete, osim izgorenog niskog raslinja. Nikad više. I da, suha trava zaista gori onako kako nas cijelo vrijeme upozoravaju vatrogasci i sve reklamne kampanje. Vjerujte mi, nema potrebe biti toliko sebičan i znatiželjan kao što sam ja bila te pokušavati nešto sam dokazati i eksperimentirati. Evo, sad je opet sve gorjelo kraj Šibenika, i to dvaput, nestaju šume, ljudi su bili u opasnosti. Žalosno je da je za to kriv ljudski nemar, neki čovjek koji nije razmišljao previše, netko kao što sam ja bila! To je porazno za nas ljude. I još jedanput ističem, nikad više - zaključuje sugovornica iz Zagreba.

Ovaj primjer, ali i gotovo svaka ljetna sezona, dokaz su da su šume diljem Hrvatske pod velikim rizikom od požara, a nemar je često njihova prva iskra. Oko 90% svih vatrogasnih intervencija vezanih za vatru u šumama moglo bi se izbjeći da ljudi više brinu o svojim postupcima u prirodi. Zato su Hrvatske šume s partnerima pokrenule kampanju Nemar je prva iskra s ciljem osvješćivanja građana i turista o njihovoj ulozi u očuvanju šuma, imovine i ljudskih života od razornih učinaka požara. 

Osvijestite svoje radnje

Pored edukativne komunikacijske kampanje, Hrvatske šume provode cjelogodišnje preventivne aktivnosti usmjerene na sprečavanje nastanka požara: od videonadzora šuma s detekcijom dima i vatre te simulatorom širenja požara, preko motriteljsko-dojavne službe i održavanja protupožarnih prometnica, pa sve do svakodnevnog čuvanja i održavanja drveća i raslinja.

Ukupno se u šumama nalazi 138 kamera raspoređenih na 53 lokacije. Četiri nadzorna operativna centra smještena su u četiri dalmatinske županije, a u lipnju ove godine u pogon je pušten nov set kamera u Istri. Organizirana je i motriteljsko-dojavna služba radnika Hrvatskih šuma na području krša, a u tijeku protupožarne sezone zapošljavaju se i dodatni radnici na određeno vrijeme kako bi se što više smanjilo vrijeme reakcije na uočen dim, ove godine njih je 320. Tijekom cijele godine radi se i na gradnji te održavanju protupožarnih prometnica i motrionica, na čuvanju i održavanju šuma, kao i na podizanju svijesti javnosti o opasnostima od požara.

I zato je važno osvijestiti da su opušak koji ste pokupili za sobom, staklo koje ste bacili u smeće ili plamen koji ste ugasili do kraja jednostavne radnje, a mogu biti presudna protupožarna mjera!