Ako počnete osjećati kao da nemate kontrolu nad svojim osjećajima, to može značiti da se nešto više događa s vašim tijelom i/ili umom, a stručnjaci su objasnili zašto vam suze tako lako poteku
KAD EMOCIJE PREVLADAJU
Vrlo lako se rasplačete? Postoji 12 razloga zašto ste preosjetljivi
Ako ste se ikad zapitali: 'Zašto toliko plačem?' definitivno niste sami. Bilo da je riječ o prekidu veze, lošem danu na poslu ili gubitku voljene osobe, puštanje suze ili dvije normalan je aspekt života.
POGLEDAJTE VIDEO: Sve o suzama
Pokretanje videa...
01:24
- Plač je izvrstan način oslobađanja emocija i obrade teških situacija - kaže dr. Gail Saltz, izvanredna profesorica psihijatrije u Medicinskoj školi Weill-Cornell iz Presbyterian Hospital u New Yorku. Iako vam plakanje pomaže u obradi osjećaja, ne podnose svi plakanje na isti način i možda se ponekad pitate zašto neki ljudi tako lako plaču, a drugi ne.
Tijekom ovih neviđenih vremena možda ćete zaplakati više nego ikad prije, a to ne odražava nužno promjenu osobnosti ili neuroznanosti, već samo okolnosti.
- Stres od COVID-a se odražava na razne načine: socijalna izolacija, strah od izloženosti, gubitak najmilijih, teret brige o djeci/školovanju kod kuće kao i financijski pritisci. Stres uzrokuje umor, što umanjuje našu sposobnost samoregulacije. To nas čini ranjivijima što dovodi do emocionalne iscrpljenosti koja nas također može brže zaplakati - kaže dr. Pamela Rutledge, psihologinja i direktorica Istraživačkog centra za medijsku psihologiju.
Ako počnete osjećati kao da nemate kontrolu nad svojim osjećajima, to može značiti da se nešto više događa s vašim tijelom i/ili umom. Stručnjaci su objasnili koji su to razlozi zbog kojih biste mogli češće zaplakati.
1. Nakupljanje emocija
Ponekad, kada se puno toga događa u isto vrijeme, može biti teško pravilno obraditi svoje osjećaje prema određenim stvarima koje su vam emocionalno uzele danak, zbog čega se u vašoj podsvijesti podsvjesno nakupljaju razne emocije.
- Ako otkrijete da spontano zaplačete, odvojite neko vrijeme i pobrinite se o sebi, budite pažljivi prema sebi, opuštajte se ili pripremite vruću kupku. Možete se i obratiti psihologu ili terapeutu da biste dobili profesionalnu podršku ako takvo stanje potraje -savjetuje dr. Rutledge.
2. Emocionalna empatija
Ako ste nedavno počeli provoditi puno vremena s ljudima koji su emotivni i plaču češće nego što vi to obično činite, možda ste podsvjesno postali suosjećajni.
- Zahvaljujući zrcalnim neuronima, aktiviraju se ista područja mozga kada vidimo da netko emocionalno reagira, isto kao i kada smo emocionalno uzbuđeni - kaže dr. Rutledge. Također možete biti samo emocionalno empatičniji prema osjećajima drugih, što može rezultirati češćim plakanjem.
3. Naučene asocijacije
Kroz život naučena iskustva postaju naučene asocijacije, kaže licencirani klinički psiholog dr. Kevin Chapman. Ako određene trenutke, pjesme, filmove povezujete s tugom ili plačem, vaše tijelo to registrira, što znači da je vjerojatnije da ćete zaplakati tijekom tih stvari.
4. Neuroticizam
Neuroticizam je faktor temperamenta koji je povezan s emocionalnim poremećajima i u osnovi znači da netko osnovne emocije doživljava češće i intenzivnije od drugih, objašnjava dr. Chapman.
- Mnogi pojedinci s visokim neurotizmom postaju preosjetljivi na situacije koje izazivaju snažne emocije, poput tuge. Drugim riječima, oni koji imaju visoku neurotičnost vrlo duboko osjećaju osjećaje, što rezultira češćim plakanjem - dodaje.
5. Depresija
Depresija je poremećaj raspoloženja obilježen trajnim osjećajima tuge ili otupjelosti koji mogu dovesti do neobičnog i čestog plakanja.
- Ako ste se promijenili učestalost plakanja i to je u skladu s vašim raspoloženjem, onda biste trebali razmisliti o depresiji - kaže dr. Saltz. Dodaje da znakovi depresije uključuju osjećaj tuge, beznađa ili praznine, gubitak interesa, poremećaj spavanja i umor.
6. Tjeskoba
Uz anksiozni poremećaj dolazi pretjerana zabrinutost, razdražljivost, poteškoće u koncentraciji i - suze. Prema Američkom udruženju za anksioznost i depresiju, anksiozni poremećaji su najčešća bolest mentalnog zdravlja u SAD-u, a pogađaju preko 18 posto stanovništva. Ako sumnjate da imate pretjerani osjećaj tjeskobe, posavjetujte se sa stručnjakom koji vam može preporučiti terapiju, lijekove, komplementarne lijekove ili promjenu načina života.
7. Rana trauma
Prema psihologinji dr. Kate Cummins, žene koje su imale traumatično djetinjstvo ili su doživjele ekstremne traumatične događaje često će plakati više od onoga što se smatra 'normalnim': 'To je zato što njihov simpatički živčani sustav doživljava traumu ili tjeskobu na isti somatsko-reagirajući način, bez obzira na to koliko je događaj zapravo traumatičan', kaže dr. Cummins.
8. Stres
Prema dr. Sharon Saline, napor koji će vam biti potreban da otklonite tugu, tjeskobu, loše vijesti ili nešto što vas uznemirava može biti ugrožen kad ste pod stresom.
- Kada se tijelo nosi s tim snažnim osjećajima, 'osjećajni' mozak preuzima 'razumni' mozak koji razmišlja i vlada danom, te dopušta suzama da lakše teku - kaže dr. Saline. Stres također povećava razinu kortizola, za što dr. Saltz kaže da može povećati preosjetljivost i reaktivnost na izazovnu ili stresnu situaciju.
9. Osobnost
Svatko ima svoju jedinstvenu osobnost, koja je zbirka ponašanja, osobina i spoznaja. Biološke razlike u strukturi i fiziologiji mozga mogu utjecati na vašu osobnost i emocionalnu osjetljivost, što može dovesti do više suza. Prema dr. Forrest Talley, doktoru znanosti, neuroznanstvenici nisu baš sigurni da neuroanatomija stoji iza plača, ali znaju da to uključuje limbički sustav: 'Kao što ljudi koji su tjeskobniji imaju razlike u osjetljivosti amigdale, tako su i razlike u plakanju povezane s genetskim razlikama u osjetljivosti limbičkog sustava'.
Neki ljudi jednostavno imaju osjetljivije osobnosti od drugih. Prema dr. Elaine Aron, doktorici znanosti, oko 15 do 20 posto populacije ima ovu osobinu ličnosti.
- Visoko osjetljiva osoba znači da su oni osjetljiviji na svoju okolinu, na tuđe osjećaje, kao i na dobro i loše - kaže dr. Saltz. Na njih više utječu stavovi i komentari drugih.
10. Hormoni
Hormoni su kemijski glasnici koji kontroliraju tjelesne funkcije poput gladi, razmnožavanja, osjećaja i raspoloženja.
- Sve što uzrokuje promjenu hormona, poput predmenstrualnog perioda, postporođaja ili menopauze, može uzrokovati lakši plač kod žena - kaže dr. Saltz.
11. Socijalizacija
Prema dr. Cummins, žene svoje osjećaje uglavnom doživljavaju u većem rasponu od muškaraca: 'Žene su socijalizirane tako da istražuju, razgovaraju i pokazuju svoje osjećaje od malih nogu više od muškaraca. To znači da im je plač, tipičan izraz tuge poznatiji.
- Kulturne norme muškarcima otežavaju izražavanje svojih osjećaja. Vidim mnoge dječake u srednjoj školi i na fakultetu koji se bore protiv suza, dok će djevojčice istih godina otvoreno plakati - dodaje Cummins.
12. PseudoBulbar afekt (Emocionalna inkontinencija)
PseudoBulbar afekt (PBA) ili emocionalna inkontinencija je neurološko stanje koje utječe na vaše osjećaje nakon traumatične ozljede mozga ili poremećaja u dijelu mozga koji kontrolira emocije.
- Ako prije niste često plakali, ali imate napadaje plača, nekontrolirani smijeh ili bijes koji nisu u skladu s vašim raspoloženjem, onda bi to mogla biti emocionalna inkontinencija - kaže dr. Saltz. To može biti zbog bilo kojeg broja ozljeda mozga, poput moždanog udara, organske ozljede, demencije i još mnogo toga. Ona tvrdi da to izuzetno rijetko, ali važno je pripaziti na znakove, što uključuje i napadaje plača, piše Woman's Day.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
