Dr. Šestan i tim su mozgove nekoliko svinja spojili na sustav koji je u njih pumpao tekućinu, a njezina uloga je bila zamijeniti cirkulaciju krvi. Neke funkcije u mozgu uspjeli su vratiti i sačuvati i nakon smrti životinja
POSTIGNUĆE HRVATA
Vratio je u život mozak svinje: 'Ovo je baza za velike stvari...'
Nenad Šestan je bio moj student i dobar mi je prijatelj. Skroman je, ne prenagljuje se, i pravi je, vrhunski znanstvenik. Kada on nešto objavi i dođe do otkrića, to je doista jamstvo da je riječ o nečemu što ima čvrsto znanstveno uporište i što dalje može biti baza za velike i važne stvari, kaže nam prof.dr. Miloš Judaš, ravnatelj Hrvatskog instituta za istraživanje mozga.
Ovako je prof.dr. Judaš uvodno komentirao najnovije Šestanovo otkriće, dodajući da je njegov bivši student iznimno bistar i dobro educiran.
Svjetske medije preplavila je vijest da je dr. Nenad Šestan, naš neuroznanstvenik koji inače radi na sveučilištu Yale, sa svojim timom razvio takozvani BrainEx sustav zahvaljujući kojem je mozak svinje bio živ i funkcionirao i satima nakon smrti.
Dr. Šestan i tim su mozgove nekoliko svinja spojili na sustav koji je u njih pumpao tekućinu, a njezina uloga je bila zamijeniti cirkulaciju krvi. Neke funkcije u mozgu uspjeli su vratiti i sačuvati i nakon smrti životinja. Sve to bi moglo biti odlična baza za razvoj lijekova i terapija za moždani udar ili neke druge bolesti kod ljudi koje oštećuju mozak.
Ovo otkriće bit će kamen temeljac i pravi smjer za Šestana ili nekog drugog tko će na osnovu tih spoznaja razviti u budućnosti lijek ili terapiju. Svatko tko se upusti u daljnju nadogradnju ovog otkrića koristit će Šestanova dostignuća kao bazu – tumači prof.dr. Judaš dodajući i da su u sve ovo utrošene i goleme količine novca, a da bi se na osnovu svega razvio jednoga dana neki lijek, potrošit će se još milijarde dolara.
A zašto su znanstvenici koristili u istraživanjima baš mozak svinje, prof.dr. Judaš tumači činjenicom da se glavne patologije u mozgu čovjeka događaju u kori, što je siva tvar, odnosno, u bijeloj tvari koja je ispod nje. Miš, primjerice, ima samo gram mozga i oskudnu bijelu tvar, dok svinja ima veliku bijelu tvar u kojoj se zbiva patologija te je na taj način najsličnija čovjeku i funkcioniranju ljudskog mozga.
Jednako tako, istraživanje je obuhvatilo i patologiju na mozgu kod novorođenčadi, jer je čest slučaj da djeca na porodu, uslijed nedostatka kisika, imaju oštećenje mozga. I tu je svinja idealan model koji glumi fetalni razvoj kod čovjeka, budući da trudnoća svinje traje oko pet mjeseci.
Ono što se zna je da su svinjski mozgovi na kojima je radio dr. Šestan u istraživanju zadržali satima nakon smrti osnovne funkcije, pa smo upitali prof.dr. Judaša što to točno znači.
- Kada mozak ima osnovnu funkciju to znači da neuroni rade i šalju živčane impulse, odnosno, da među njima postoji sinaptički prijenos. Oni, dakle, međusobno komuniciraju. Drugim riječima, živčane stanice i dalje su žive i razmjenjuju informacije. Bez tog sinaptičkog prijenosa mozak umire u roku od nekoliko minuta – pojasnio nam je prof.dr. Judaš.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
