evo jucer mi je moj kolega Svicarac rekao da su kamate na stambene kredite u Svicarskoj 2.5% i ne moze se nacuditi da ja isti takav u Hrvatskoj placam 6.5%
da
dado0409
24.5.2011.
Odustani
Kod njega je 2,5% zato što mu ti plaćaš još 2%.
ZH
ZHorvat
24.5.2011.
Odustani
Primarna rata u Svicarskoj je 1%, a tebi moj golube bi bilo bolje da si sutio, ostao bi mudrac. Ako vec radis za strance ne znaci da trebas braniti lihvarenje.
Podruznice stranih banaka u Hrvatskoj izvlace dvostruki profit i to samo u odnosu na kamatnu stopu u odnosu na isto poslovanje u maticnim zemljama a usto su im i zahtjevi za obaveznim depozitima u nacionalnim centralnim bankama dvostruko manji (i to prije BAZEL III - obavezni depoziti u nacionalnim centralnim bankama pokrivaju osnovni rizik u slucaju da banka padne u teskoce). Uz to, veci depoziti im smanjuju likvidnost pa zbog toga u Hrvatskoj imaju jos i vece profite prakticno bez rizika u slucaju stecaja, zahvaljujuci nasem dragom Rohatinskom.
Prikaži još ↓
ZH
ZHorvat
24.5.2011.
Odustani
ISPRAVKA: Danasnje vijesti (Bloomberg: http://www.bloomberg.com/news/2011-05-23/snb-may-have-room-to-increase-swiss-rates-as-economy-defies-franc-str
ength.html) ukljucuju izjavu Guvernera Svicarske Narodne Banke koji navodi primarnu ratu
od SADASNJIH 0.25% (koja ce TEK vjerojatno uskoro narasti na 1%) !!! Uloga monetarne politike i je da kontrolira kolika je primarna rata medjubancinog dnevnog prometa a time (obicno 1-2%) i kamatnu stopu koju placaju krajnji korisnici kredita!
Prikaži još ↓
da
dado0409
24.5.2011.
Odustani
Očito moj komentar nije shvaćen. htio sam reći da strane banke u svojim državama imaju niske kamate zato što su pokupovale banke u zemljama u razvoju (Hrv., Srb
., Polj., Mađ., Češ., Slo.,itd) pa tamo gule ljude na kamatama.
Prikaži još ↓
ZH
ZHorvat
25.5.2011.
Odustani
Istina "dado0409", ja i ocito jos nekoliko citalaca je pogresno shvatilo tvoj komentar.
Mi u Hrvatskoj ustvari ne placamo niske kamate korisnika kredita u Svic
arskoj. One su niske jer banka posudjuje novac po primarnoj rati (0.25%) a plasira ga sa oko 2% profita. Nas problem u Hrvatskoj je da je vjerojatno primarna rata HNB-a
visoka (oko 3-4%) pa to onda sve zavrsi sa 6-7% kamata na stambene kredite. Sada dolazimo do kljucnog pitanja tko regulira primarnu kamatnu stopu i zasto je ta stopa tako visoka? Dakako, ja znam odgovor ali bi rado cuo objasnjenje naseg vrlog Rohatinskog koji je vodio monetarnu politiku tako da pogoduje uvozu jeftinog kineskog "bofla" i poljoprivrednih proizvoda pogodujuci raznim "Konzumima" prijatelja kao naprimjer Todoric i sl., a istovremeno je time (jakom kunom) unistio domacu tekstilnu industriju, poljoprivredu i ostale izvozno orjentirane grane hrvatske privrede, taka da smo sada u govnima .....
Prikaži još ↓
da
dado0409
25.5.2011.
Odustani
ZHorvat sve što kažeš stoji i ne mogu se s tobom uplitati u raspravu, o ekonomiji očito puno više znaš. Mislim da nitko ne bi plasirao novac sa 2% profita kada
zna da će inflacija biti veća od tih 2%, znači da bi bio na gubitku. Kod nas je problem što plaće ne rastu makar 1% više od inflacije. Rohatinski mi je postao sumnjiv nakon one nagrade koju je dobio iz Europe. Ne bi mu davali nagradu da ne radi za njihove interese, no možda se i varam.
Prikaži još ↓
ZH
ZHorvat
25.5.2011.
Odustani
Tesko je sazeti u 1200 znakova smisleni odgovor. Ukratko, primarnu ratu kontrolira HNB (obicno mjesecno, u skladu sa inflacijskim trendom i zaposljavanjem) i kr
editi sa varijabilnom kamatom su obicno 2% iznad. Za razliku krediti sa fiksnom kamatom (uglavnom svi potrosacki krediti - stan, auto,...) imaju fiksnu kamatnu stopu i ovise o procjeni poslovne banke kolika ce biti, izmedju ostalog, prosjecna inflacija tokom trajanja kredita (banka dakako treba zaraditi). Dakako, sto se tice kredita sa deviznom klauzulom, nasa inflacija nije bitna, ovisi o procjeni inflacije u eurozoni odnosno Svicarskoj . Sto se tice "svicaraca" nerazumljivo je da u Svicarskoj (potencijalno ista banka) procjenjuje stopu inflacije Svicarske razlicito od procjene njene podruznice u Hrvatskoj!? Namece se misao da se radi o lihvarenju. Sada, gdje je tu Rohatinski uprskao po mom skromnom misljenju?
On je drzao fiksni kurs kune prema euru. To na prvi pogled izgleda dobra politika, da smo mi po tom kursu mogli nastaviti izvoziti robu i usluge u EU i da smo bili po tom kursu konkurentni u inozemstvu. Nazalost nismo, pa smo takvom monetarnom politikom unistili izvozno orjentirane grane hrvatskog gospodarstva (tekstilna industrija, brodogradnja, poljoprivreda,..... ). Tko je tu imao koristi?
---- NASTAVAK SLIJEDI ----
Prikaži još ↓
ZH
ZHorvat
25.5.2011.
Odustani
Pa naravno, razni Kerumi, Konzumi (prijatelji kao Todoric) koji su profitirali uvozom jeftinog kineskog "bofla", poljoprivrednih proizvoda ..... te gradjevinska
mafija i prijatelji vlast (kao Valentic) koji su profitirali kroz razne gradjevinske projekte, koji jesu preduvjet gospodarskog rasta ali nisu i nosioc. Da situacija bude jos i gora, drzava je financirala drzavni deficit uzimanjem vanjskih kredita, a i tu je pogodovalo da imamo "jaku" kunu (drzavni prihod iz poreza, carina,... je dakako u kunama .... pa se uz jaku kunu cini manji nego sto stvarno jest). I posljednje iako ne manje upitno, zasto je Rohatinski stvarno odmrznuo depozite poslovnih banaka .... za taj odgovor treba vise mjesta a moze se procitati na ( http://www.24sata.hr/komentari/rohatinski-necu-se-povuci-a-mandat-cu-odraditi-u-cijelosti-221299 ).
Na kraju, da li je Rohatinski imao na raspolaganju mjere monetarne politike da sprijeci "lihvarenje" podruznica stranih banaka u Hrvatskoj? Dakako, jedna od mjera je da se smanji profit banaka je da se POVECA depozit kod HNB (a time i smanji rizik od bankrota u slucaju loseg poslovanja), sto bi istovremeno smanjilo njihovu profitabilnost obzirom na plasirana sredstva i time ih prisililo da nadju kompromis sa monetarnim ciljevima HNB-a. Dakako da je nuspojava smanjenje i poskupljenje potrosackih kredita, no to i nije nuzno lose, gospodarski rast bi bio uravnotezeniji i stabilniji i
to bi istovremeno zaustavilo tzv. gradjevinski bum i smanjilo izlozenost gradjana, koji sada potencijalno posjeduju stan koji manje vrijedi nego njihov kredit. Medjutim, to ne bi islo u prilog "prijatelja" u vladi i oko vlade ciji cilj je bio da sto brze ostvare sto vecu dobit, da tako zaradjeni profit pretvore u sto vise eura i da iznesu dobit u inozemstvo.
Prikaži još ↓
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu 24sata te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona .