Vlada uvodi i sindikalni porez? Plaćat će ga svi koji nisu članovi sindikata i financirati njihov rad

Promjena Zakona o radu postala je reformska mjera koja je ujedno završila i u Nacionalnom planu oporavka. Kako javlja Večernji list, čini se da se planira uvođenje i takozvanog sindikalnog poreza prema kojemu bi sindikatima trebali plaćati i oni koji nisu članovi tog sindikata. 

Vlada je i ranije najavila regulaciju rada "od kuće", a sada je ubacila i dva nova elementa - duljinu radnog vijeka i uvođenje sindikalnog poreza. 

Prije nekoliko godina je Plenkovićeva vlada morala odustati od produljenja radnog vijeka sa 65 na 67 godina. Iako će se ta tema kad-tad ponovno otvoriti, tko god ima barem 15 godina staža, može u mirovinu kada navrši 65 godina, što je riješeno mirovinskim zakonom. 

Postupno povećanje radnog vijeka 

Odlaskom u mirovinu rubno se bavi i Zakon o radu, u kojem piše da radni odnos prestaje s navršenih 65 godina. Ipak, u nekim zemljama se u zakonu o radu uopće ne spominje dob kao razlog za prekid radnog odnosa, a i neki pravnici smatraju kako se ništa ne bi dogodilo da se ta odredba makne i iz našeg zakona. Netko se, međutim, dosjetio da bi se staro rješenje iz mirovinskog sustava, gdje se radni vijek tijekom duljeg perioda postupno povećava do 67 godina, može ugraditi u Zakon o radu i omogućiti svima koji to žele da - rade dulje. 

STIŽE RANIJE NEGO INAČE Porezna objavila detalje oko povrata poreza: Evo gdje ćete saznati koliko vam država vraća

Kada se takva mogućnost po prvi put spomenula, najviše su negodovali poslodavci jer se nisu htjeli dovesti u situaciju da čovjeku koji sa 65 ne želi u mirovinu osiguraju nastavak rada. Ako im on iz nekog razloga ne bi odgovarao, morali bi mu isplatiti i otpremninu. 

Zato je neobično da je Vlada ovakvo rješenje uklopila u Nacionalni plan oporavka, gdje će se isplata sredstava mjeriti realizacijom najavljenih reformi. Poslodavcima je zatim problem i odredba prema kojoj, ako zaposle čovjeka starijeg od 65 godina, sami snositi troškove bolovanja. 

Ipak, očekivano je da će ta reforma biti bolje prihvaćena u sektoru visokog obrazovanja gdje je i najveći udio starijih od 65 godina među zaposlenima, no mladi znanstvenici i asistenti će time dulje čekati napredovanje. 

Sindikalni porez plaćali bi svi koji nisu članovi sindikata 

Sam prijedlog u jeku kampanje "67 je previše" su prvi put iznijeli sindikati koji su ga predstavili kao manje zlo od početne ideje da svi rade dulje. Sindikati javnog sektora, među kojima je Vilim Ribić najglasniji, godinama traže da se uvede obaveza plaćanja sindikalne članarine i za one koji nisu članovi sindikata - svojevrsni sindikalni poraz. 

Sindikalna članarina kreće se od jedan od dva posto mjesečne plaće i tim se novcem financira rad sindikata. A sindikati smatraju kako bi i nečlanovi trebali plaćati određenu članarinu jer uživaju prava za koja su se izborili sindikati, a ničim ne pridonose njihovom radu. 

ŽENE U TRGOVINI POTPLAĆENE Radnička prava danas: Svaki peti radi na neodređeno, a većina s plaćom ispod prosjeka

Kako piše Večernji, taj je stav očito prihvatila i Plenkovićeva vlada. 

- Potrebno je uspostaviti ravnotežu između financijskih obveza članova sindikata i ugovorenih prava iz kolektivnih ugovora koja konzumiraju svi radnici, a sve u cilju promicanja socijalnog dijaloga i jačanja sindikata, posebice u okolnostima sve rjeđeg participiranja radnika u sindikalnom djelovanju, odnosno u kolektivnom pregovaranju. Razmotrit će se više modela radi pronalaženja onoga koji će dati optimalan odgovor.

Neki od predloženih modela su: uvođenje naknade za korištenje prava iz kolektivnih ugovora za radnike koji nisu članovi sindikata, model vremenskog ograničenja primjene prava iz kolektivnog ugovora na radnike koji nisu učlanjeni u sindikat te model ugovaranja dodatnih prava samo za članove sindikata - stoji u Planu oporavka. 

KONTROVERZNA PRAKSA EGSO-A Ribić i još 9 Hrvata dobivaju od 290 eura dnevnice za virtualne sastanke, poslao i priopćenje

Kolektivni ugovori rjeđi su u privatnom nego u javnom sektoru pa bi sindikalni porez uglavnom obvezivao zaposlene u javnom sektoru i državnim poduzećima.