Vlada se pohvalila uštedom na plinu od 370 mil. €. No stvarna ušteda je 305 milijuna manja...

Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić jučer je prezentirao podatke o uštedama na cijeni plina koje je ostvario HEP kupujući jeftinije plin od Ine zahvaljujući Vladinoj uredbi.

Priznao je da je zbog viškova u lipnju koje je HEP morao ostaviti u sustavu i koji se prodavao u bescjenje, HEP izgubio oko 10 milijuna eura. Ali je rekao da je to samo smanjenje uštede s 370 na 360 milijuna eura.

Umanjuju aferu, imamo tablicu

Time iz Vlade umanjuju aferu s plinom za koju se međusobno okrivljuju predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić i ministar gospodarstva Davor Filipović. Vlada je inače donijela uredbu po kojoj je HEP od listopada do početka srpnja kupovao sav plin od Ine po cijeni od 41 eura, i tek zadnja dva mjeseca po 47,6 eura. 

- Zahvaljujući toj odluci HEP je u 8-9 mjeseci kupovao domaći plin kojeg INA crpi, po cijeni od 47 eura kad je cijena na tržištu išla i do 400 eura. Time je HEP uštedio oko 370 milijuna eura .. Budući da su skladišta bila puna, HEP je bio primoran plasirati na tržište, Plinacro je preuzeo viškove, HROTE ga je stavio na tržište i bio je manji prihod od onog što je plaćao Ini. U proteklih mjesec dana taj iznos penalizacije HEP-a je oko 10 milijuna eura. Kad se gleda u cjelokupnom kontekstu, HEP je smanjio uštedu za 10 milijuna eura  - rekao je Bačić.

No, kako su u Vladi došli do uštede od 370 milijuna eura u razdoblju od listopada prošle godine do kraja lipnja ove godine?

Na osnovu tablice koje su iz HEP-a dostavili i njima i saborskom Odboru za gospodarstvo koji će danas raspravljati o aferi s prodajom viška plina.

U toj tablici u oči upadaju tržišne cijene plina koje su naveli iz HEP-a. Ispada da je cijena plina na nizozemskoj referentnoj burzi TTF bila kroz sve mjesece od listopada do lipnja između 192 i 225 eura za megavatsat. Pa kada se kupljena količina pomnoži s tim cijenama i usporedi s istom količinom kupljenom po reguliranoj cijeni od 41 i 47  eura, dolazi se do uštede od 370 milijuna eura.

Međutim, i onaj tko sasvim površno prati stanje na tržištima, zna da je cijena plina od listopada do lipnja padala na burzi. To dokazuje i službeni  graf s TTF-a koji objavljujemo i iz kojeg se vidi kretanje cijena plina.

Već u prosincu je prosječna cijena bila oko 115 eura, a ove godine se zatim drastično snizila. Od siječnja do kraja lipnja, prosječna mjesečna cijena plina na TTF burzi je bila između 64 i 32 eura za megavatsat.

Kada pomnožimo prosječne mjesečne cijene s količinama kupljenim od Ine,  dobivamo izračun da je HEP uštedio oko 65 milijuna eura, dakle 305 milijuna eura manje nego je to komunicirao Bačić na osnovu HEP-ove tablice koja poslana i Odboru za gospodarstvo. 

Zašto je HEP naveo znatno više cijene od onih koji su bile na burzi po mjesecima?

Vidljivo je to iz obrazloženja koji su dostavili uz tablicu Vladi. Doduše, i u njemu postoji omaška i navedeno je da je cijena računata na dan 15.9.2023. umjesto 2022. godine. Ukratko, HEP je uzeo cijene kao da je sav plin kupovao na dan 15.9. 2022. godine po cijenama za koje se tada prodavao mjesecima unaprijed. A one su taj dan bile iznimno visoke. 

- Po uobičajenoj poslovnoj praksi plin se za ogrjevnu sezonu kupuje prije početka iste, te su iz tog razloga korištene cijene trgovanja mjesečnim proizvodima na dan donošenja Uredbe. Dobra poslovna praksa nalaže osiguranje stabilne i sigurne opskrbe prije početka ogrjevne sezone, a dnevno trgovanje značajnim količinama na burzi dovodi do volatilnosti i nepredvidivosti cijena na burzi, te predstavlja značajan poslovni rizik – naveli su iz HEP-a

HEP je inače nakon donošenja Uredbe imao stabilne količine koje Ina proizvodi svaki mjesec, pa nije morao toliko unaprijed kupovati plin na burzi. Ali tablica je poslužila da se prikažu velike uštede iako je stvarna cijena na burzi kroz mjesece bila znatno niža. 

Dakle, i to pokazuje kako se za istu stvar mogu uzeti različiti podaci i različito tumačiti.

A izgleda da su i u Vladi shvatili da se ne mogu baš hvaliti takvim uštedama na osnovu izračuna znatno viših tržišnih cijena od onih koje  su realno bile na burzi. Pa premijer Andrej Plenković nije u svom uvodom obraćanju na Vladi spomenuo konkretne iznose koje je iznio Bačić, nego je samo općenito rekao da su građani imali jeftinije energente, a da je i HEP platio nižu cijenu nego na tržištu. Premijer je ostavio upravi HEP-a da na saborskom odboru obrazlaže svoju računicu. 

I kada gledamo stvarne cijene koje su bile na burzi kroz mjesece, a ne one visoke koje je naveo HEP, vidljivo je da je tvrtka zaista skroz do svibnja ipak ostvarivala uštede u odnosu na tržišne cijene.

Ali Vladina uredba je nastavila vrijediti i nakon što su cijene na burzi pale ispod 47,6 eura koliko je po uredbi iz travnja HEP plaćao Ini. Po navedenim kupljenim količinama, ispada da je HEP u svibnju i lipnju platio oko 2,8 milijune eura više plin nego je to bila cijena na tržištu.  A onda je u lipnju dio tog plina prodavan kao višak po cijenama od 1 eurocenta do 34 eura i na tome je ostvaren dodatni gubitak od oko 10 milijuna eura.

Ili ako ćemo se služiti Vladinim narativom, nije ostvaren gubitak, nego je samo smanjena ušteda koju su ostvarili od listopada do kraja lipnja...

Ovi izračuni će svakako biti predmet žestoke rasprave na saborskom Odboru za gospodarstvo.