Paket mjera za demografsku obnovu za 2025. godinu težak je 685 milijuna eura. Za 2026. planiran je u iznosu od 769 milijuna eura, a za 2027. od 805 milijuna eura. Na Vijeću za demografsku revitalizaciju predstavljene su četiri skupine demografskih mjera kojima se od iduće godine želi potaknuti rađanje više djece, kao i povratak iseljenika. Riječ je u unapređenju sustava podrške roditeljstvu, izgradnji poticajnog obiteljskog okruženja, revitalizaciji područja pogođenih depopulacijom i poticaj povratku hrvatskih iseljenika.

Za unapređenje sustava podrške roditeljstvu osigurat će se 431 milijun eura, odnosno više od 60 posto predviđenog novca. Uglavnom je riječ o rastu naknada koje stupaju na snagu od ožujka iduće godine. Tako će se udvostručiti jednokratna naknada za novorođeno dijete s 309 na 618 eura, povećava se i limit naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta. Do sada zaposleni ili samozaposleni roditelji za drugih šest mjeseci roditeljskog, koji se može iskoristiti do 8. godine djetetova života, nisu mogli mjesečno primati više od 995 eura, a od 2025. se taj limit diže na 3000 eura neto. To znači da će roditelj moći mjesečno primati puni iznos svoje plaće ako je riječ o plaći do spomenutog iznosa.

PAKET TEŽAK 685 milijuna eura Predstavili demografske mjere: Rodiljna naknada raste do 3000 eura, produžuju i očinski dopust

Za roditelje blizanaca, troje ili više djece naknada za roditeljski dopust od prve do treće godine djetetova života povećava se s 551 na 803 eura. Povećanu naknadu primat će i majke koje će u tom trenutku biti na roditeljskom dopustu.

Raste i naknada za roditeljski dopust za roditelje koji rade na pola radnog vremena do navršene prve godine djetetova života s 485 na 971 euro, a za one od prve do treće godine djetetova života, za blizance, treće i svako sljedeće dijete na 600 eura. Produžit će se i trajanje očinskog dopusta s 10 na 15 dana za jedno rođeno dijete, odnosno s 15 na 30 dana za blizance ili više istovremeno rođene djece.

Povećava se i naknada za roditeljski dopust radi pojačane njege djeteta do treće godine života s 551 na 701, roditeljima djece s težim smetnjama u razvoju na 803 eura, a za zaposlene i samozaposlene roditelje na minimalnoj plaći s 309 na 701 euro za puno radno vrijeme, tj. na 503 eura za nepuno radno vrijeme. Na 503 eura povećava se naknada za roditeljski dopust nezaposlenih roditelja.

Majke koje ne mogu raditi zbog komplikacija u trudnoći i koje su na bolovanju radi njege bolesnog djeteta, umjesto dosadašnjih 565 eura, primat će od iduće godine 995 eura naknade.

Tijekom 2025. izradit će se analiza Zakona o doplatku za djecu i pripremiti prijedlog novog zakona. Cilj je ubrzanje procedure odobravanja tog prava, pojednostavljenje korištenja prava i povećanje naknada. Zakladi Hrvatska za djecu osigurat će se 400.000 eura kao potpora obiteljima s više djece, s jednim roditeljem i obiteljima slabijeg imovinskog statusa, a Vlada će u iznosu od 20 milijuna eura financirati projekte općina i gradova u kojima nema dovoljno vrtićkih kapaciteta.

Za poticanje ostanka i povratka iseljenika, posebice u područja pogođena depopulacijom, osigurat će se 22 milijuna eura. Bit će tu program poticanja zapošljavanja u Sjevernoj, Panonskoj i Jadranskoj Hrvatskoj, zajmovi za mikro, male i srednje poduzetnike koji ulažu u depopuliranim područjima, potpore građanima za preseljenje u Hrvatsku ili u depopulirana područja radi zaposlenja, sufinanciranje organizacije prijevoza za potrebe migracija u potpomognutim područjima. Povratak iseljenika poticat će se programima mjera u suradnji s HGK-om, HUP-om i HZZ-om te stipendiranjem učenja hrvatskog jezika.

DONOSI PBZ CROATIA OSIGURANJE Stručnjak s Ekonomskog fakulteta predlaže rješenja za bolju demografsku sliku

- Svjesni smo da je obitelj nukleus hrvatskog društva i želimo nizom mjera poboljšati položaj majki i očeva, a želimo i postići što širi društveni konsenzus o ovoj temi kako bismo kreirali pozitivno ozračje u društvu u kojem će biti poticajno ostati i graditi obitelj - rekao je premijer Andrej Plenković.

Mjere bi trebale, navodi, biti poticajne i djelotvorne te poticati natalitet kao jedan oblik povećanja broja stanovnika te poticaj za povratak iseljenika. Kad se pogledaju brojke, napominje, i najneupućenijem je jasno da EU u odnosu na druge krajeve svijeta gubi stanovništvo, a to će sigurno imati refleksije i na njezin globalni položaj. Što se Hrvatske tiče, u prošloj godini rođeno je 32.170 djece, dok je umrlo 51.275 ljudi. To znači, napominje Plenković, da nam se na dan rodi 88 djece, a umre 140 ljudi. U prvih deset mjeseci ove godine rođeno je svega 26.749 djece, dok je umrlo 43.275 ljudi.

- Da bi se broj stanovnika održao, potrebno je imati u prosjeku 2,1 dijete na jednu ženu, a to nitko nema u Europi - upozorio je Plenković.

Poručuje da će temu demografske politike obraditi "iz kuta svih resora".

- Jedno ministarstvo ne može naći čudnovati recept koji će riješiti sve probleme. Cijelo društvo i svi akteri moraju dati doprinos koji će nam pomoći u ovom - navodi premijer.

- Strateški cilj je da 2030. godine svako dijete ima osigurano svoje mjesto u dječjem vrtiću i to ćemo ostvariti. Investicijskim ciklusom stavili smo obrazovanje u prvi plan - poručio je premijer.

- Krenuli smo prema putu koji je težak, zahtjevan, ali i hrabar te poslali jasnu političku poruka da je demografija prioritet svih prioriteta - rekao je Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva.

Demograf Marin Strmota navodi kako su predstavljene mjere tek prvi korak koji nam je potreban. Pozdravlja povećanje obiteljskih naknada koje su potrebne u svakom smislu jer je životni standard opterećen inflacijom.

- Predstavljene mjere su svakako za pozdraviti, ali to treba biti tek početak. Ako doista želimo ići prema demografskoj revitalizaciji, treba raditi i druge stvari mimo obiteljskih naknada. Svi znamo da se ljudi neće odlučiti na više djece zbog nekoliko stotina eura. Moramo imati paletu mjera koja uključuje stambenu politiku, usklađivanje s tržištem rada, afirmaciju obiteljskog života koja u društvu godinama nedostaje, ali i raditi na obrazovanja.Govori se da ima političke volje. Ako je tome tako, to pozdravljam. Idemo vidjeti što će se dalje raditi, ne bi trebalo na ovome stati - poručio je Strmota.

Posebno se osvrnuo na pitanje dječjeg doplatka. On se temelji na proračunskoj osnovici koja se pomalo povećava, a zapravo gubi korak s inflacijom. Zbog povećanja plaća od 50 eura roditelji ispadaju iz mjere. Strmota je stava da bi trebalo ići na model indeksacije osnovice u odnosu na prosječnu plaću i inflaciju. 

Ključna pitanja i odgovori oko demografskih mjera

Kad stupaju na snagu uvećane naknade za roditelje?

Iz Vlade je najavljeno da će se mjere, koje se u pravilu odnose na povećanje naknada roditeljima, primjenjivati od početka ožujka iduće godine. Korisnicima prava one će se automatski uvećati, odnosno roditelji koji ih već koriste neće trebati podnositi nikakve zahtjeve.

Je li delimitirana naknada za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta?

Naknada nije delimitirana. Za drugih šest mjeseci roditeljska naknada raste sa sadašnjih 995 eura na 3000 eura. To znači da će roditelj moći mjesečno primati puni iznos svoje plaće ako je riječ o plaći do 3000 eura. U Vladi navode kako su analize pokazale da će 97 posto žena koje su rodile primati punu plaću. Naknadu u maksimalnom iznosu moći će ostvarivati i očevi koji koriste pravo na dva mjeseca neprenosivog roditeljskog dopusta do osme godine života.

Ima li promjena vezanih za očinski dopust?

Ima. Vlada će produljiti i trajanje očinskog dopusta s 10 na 15 dana za jedno rođeno dijete, odnosno s 15 na 30 dana za blizance ili više istovremeno rođene djece.

Hoće li biti promjena kad je u pitanju doplatak za djecu?

Plan je da se tijekom 2025. izradi analiza zakona i pripremi novi kojim bi se ubrzala procedura odobravanja prava, pojednostavljenje korištenja prava, ali i povećale same naknade. Više detalja o ovoj temi u Vladi se jučer nije moglo čuti.

Kako Vlada planira potaknuti iseljenike na povratak i motivirati ljude za ostanak?

Za poticanje ostanka i povratka iseljenika osigurat će se 22 milijuna eura. Najavljen je program poticanja zapošljavanja u Sjevernoj, Panonskoj i Jadranskoj Hrvatskoj, zajmovi za mikro, male i srednje poduzetnike koji ulažu u depopuliranim područjima, potpore građanima za preseljenje u Hrvatsku ili u depopulirana područja radi zaposlenja, sufinanciranje organizacije prijevoza za potrebe migracija u potpomognutim područjima. Povratak iseljenika poticat će se programima mjera u suradnji s HGK-om, HUP-om i HZZ-om te stipendiranjem učenja hrvatskog jezika.

Koliko će iznositi potpore građanima za preseljenje?

Koliko će točno iznositi sama potpora za preseljenje nije objavljeno. No ono što se zna jest da je za provedbu programa potpore građanima za preseljenje u Hrvatsku ili preseljenje u depopulirana područja radi zapošljavanja u idućoj godini predviđeno 1,5 milijuna eura. Potpore će se dodjeljivati putem općina, gradova i županija.