Plenković: Raste nam broj hospitaliziranih, ali zdravstveni sustav može izdržati taj pritisak

Brojevi novozaraženih rastu svugdje u svijetu, tako i u Hrvatskoj premda možemo vidjeti da je taj rast sporiji. Testiramo sve one za koje imamo indicije da imaju simptome ili da bi trebali biti eventualno hospitaliziranih. Nažalost, zbog povećanog broja zaraženih, povećava se i broj umrlih i hospitaliziranih, no zdravstveni sustav je u stanju izdržati ovaj pritisak, poručio je na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković govoreći o pandemiji korona virusa.

PRATITE UŽIVO

Uvjeren je da će zdravstveni djelatnici i dalje činiti maksimalne napore u liječenju bolesnika.

- A mi ćemo osigurati preduvjete da u organizacijskom smislu borba protiv epidemije bude snažna i učinkovita - poručio je naglasivši kako se nalazimo u ozbiljnoj i važnoj fazi epidemije. 

- I to zahtijeva ozbiljnost i odgovornost svih nas, a naročito od svih požrtvovnih ljudi u zdravstvenom sektoru i svakog građanina ponaosob - dodao je.

Ministar zdravstva Vili Beroš naglasio je kako od prosječnih 8152 testova dnevno pozitivnih je bilo 27 posto. 

- Izdali smo uputu bolnicama o potrebi reduciranja hladnog pogona s time da je i dalje potrebno organizirati zbrinjavanje prioritetnih, osobiti onkoloških pacijenata - rekao je dodavši kako zdravstvene ustanove trebaju voditi evidenciju zdravstvenih djelatnika koji su preboljeli koronu te koji mogu sudjelovati u radu. 

Podsjetio je kako je KB Dubrava postala isključivo Covid bolnica, a odredili su još i Opću županijsku bolnicu Našice te Specijalnu bolnicu za plućne bolesti u Zagrebu zdravstvenim ustanovama za privremeno zbrinjavanje Covid pacijenata.

- Kontinuirano se provode aktivnosti za distribuciju respiratora za KB Dubrava i OB Varaždin. Do 1. studenog u KB Dubrava ukupno je raspoređeno 111 zdravstvenih djelatnika - rekao je dodavši kako je uključeno i 157 doktora medicine koji rade pod nadzorom za pomoć epidemiolozima.

Otvoreno je i 16 pozivnih centara za zvanje i praćenje kontakata, dodao je Beroš. 

- Glavni cilj nam je osnažiti centralizirani sustav liječenja Covid-19 pacijenata, čime želimo spriječiti  koliko je to moguće ulazak virusa u druge bolnice kako bismo pružali skrb i drugim bolesnicima. Zdravstveni sustav je pod pojačanim pritiskom, no imamo kapacitete, stručne i odgovorne kadrove, uređaje i opremu i uspijevamo ispunjavati zadaće. Veliku pomoć dobivamo od svih građana koji svojim odgovornim ponašanjem mogu itekako utjecati na daljnji tijek širenja zaraze - rekao je istaknuvši kako prema istraživanju javnog mnijenja većina građana nije za strože mjere. 

- Pripremili smo kapacitete za sve scenarije, raspoređujemo resurse prema potrebama i zahvalni smo svima koji surađuju u ovim izazovnim vremenima - rekao je.

Ministar unutarnjih poslova i načelnik Nacionalnog stožera, Davor Božinović, podsjetio je kako je produžena odluka o posebnom režimu prelaska granice do 19. studenog te da su donesene odluke za Brodsko-posavsku, Zadarsku, Karlovačku, Varaždinsku županiju i Grad Zagreb.

Inspektori su izvršili nadzor nad ukupno 23.221 ugostiteljskih objekata i javnim okupljanjima te izdali 1137 upozorenja, ali i 25 prekršajnih naloga ukupnog iznosa od 630.000 kuna zbog prekoračenja vremena od 24 sata, neisticanja obavijesti i pridržavanju mjera te nepridržavanja distance i nenošenja maski.

- Zadnjih tjedan dana izdano je milijun i 122 tisuće artikala zaštitne opreme ili cca 50 tona, od toga je 26 tona dostavljeno u Arenu - rekao je Božinović. 

'Smanjite druženja tijekom vikenda'

Ususret vikendu poslao je građanima poruku.

- Bliži nam se vikend kad se ljudi tradicionalno opuste u društvu rodbine i prijatelja, a nažalost podaci pokazuju da broj novozaraženih raste svakog tjedna od srijede pa nadalje što se dijelom može pripisati ponašanju tijekom vikenda, zato je posebno u te dane smanjiti društvene aktivnosti, privatne proslave, druženja iz kojih se najčešće širi infekcija unutar kućanstva, a onda i na radnim mjestima - naglasio je.

Vlada je sa sjednice Saboru uputila prijedloge zakonskih izmjena kojima definira peti krug porezne reforme, a kojima uz ostalo predlaže snižavanje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, kao i snižavanje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za poduzetnike koji godišnje ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna, što se odnosi, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić, na 93 posto obveznika. Povećava se i prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama sa 7,5 milijuna kuna na 15 milijuna kuna. Mijenjaju se četiri zakona -  o porezu na dodanu vrijednost, o porezu na dobit, o porezu na dohodak te o fiskalizaciji u prometu gotovinom, a kako je istaknuo ministar, u Saboru će im u drugom čitanju pridružiti i peti zakon koji je još u javnom savjetovanju, a to je Zakon o financiranu jedinica lokalne i regionalne samouprave.

- Zato što je jedna od mjera, koja je sastavni dio ova četiri zakona, snižavanje stopa poreza na dohodak. Kako znamo da su prihodi od poreza na dohodak prihod jedinica lokalne i regionalne samouprave, kroz sam taj zakon država će kompenzirati, odnosno sustavnim pristupom preuzeti kompletni teret poreznog rasterećenja na svoja leđa - rekao je Marić dodavši kako su do sada u ove dvije godine lokalne jedinice imale oko 3,3 milijardi kuna više prihoda od poreza na dohodak, što je prosječno oko 30 posto.

Ministar je naglasio kako su imali apele umjetnika, zabavljača sportaša pa se smanjuje i stopa poreza po odbitku s 15 na 10 posto.

Ukida se, istaknuo je ministar, oslobođenje od plaćanja PDV-a za uvoz pošiljaka male vrijednosti od 1. srpnja 2021. (do 22 eura odnosno 1.125 kuna) iz trećih zemalja.

- EU je uvidjela da se tu ne radi više o zanemarivom postotku, odnosno udjelu u ukupnoj trgovini - rekao je Marić.

Nakon dvije godine prilagodbe, 1. siječnja, dodao je, počinje obveza provedbe postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja i obveza iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu.

- Imali smo nekoliko situacija u proteklim danima pojedine specifične segmente, jučer je održan i sastanak s Ministarstvom poljoprivrede po pitanju jajomata, mljekomata i u njihovom konkretnom slučaju nije ni obveza izdavanja računa nego samo slanja signala prema poreznoj upravi da je promet napravljen - rekao je Marić.

Saboru će Vlada uputiti i očitovanje na interpelaciju o svome radu u svezi projekta vjetroelektrane Krš-Pađene. Interpelaciju je uputio saborski Klub zastupnika Domovinskog pokreta koji, zbog sumnji u nezakonitosti, traži od Vlade da Saboru dostavi sve ugovore i odluke vezane uz vjetropark Krš-Pađene, kao i sve odluke Ministarstava energetike i zaštite okoliša i HERA-e vezane uz taj projekt te odluke nadzornog odbora HBOR-a i HROTE-a.