Vlada nije naplatila čak 11,4 milijarde, a Bandić 1,8 milijardi

Ako dio ljudi u ovoj državi ne plaća poreze, doprinose i svoje ostale obveze, onda znači da svi oni koji uredno plaćaju daju i previše. Kada bi svi plaćali svoje obveze, onda bi se otvorio prostor da nam svima budu manji porezi. 
Komentirao je tako Davor Huić, predsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa milijarde kuna koje država i Grad Zagreb nisu uspjeli naplatiti.

Mariću ostalo najviše duga 

Već smo pisali da samo prošle godine nije naplaćeno barem 3,6 milijardi kuna zdravstvenih i mirovinskih doprinosa, pa su sindikati poručili državi da prvo naplati sav taj novac, a onda predlaže duži radni vijek i veće poreze za zdravstvo. No, kada se pogledaju iznosi koja sva ministarstva nisu lani naplatila, stanje je znatno gore. Vlada je ovaj mjesec objavila detaljno izvješće o financijama za prošlu godinu i u njemu stoji da je država na kraju prošle godine ima enormnih 11,43 milijarde kuna koje nisu naplatili.

Ako je stanje obračunato na zadnji dan prošle godine, dio je vjerojatno i naplaćen u siječnju, ali još se radi o impozantnom iznosu. Apsolutni rekorder po nenaplaćenom dugu je baš Ministarstvo financija Zdravka Marića, u sklopu kojeg je i Porezna uprava. Nisu naplatili čak 6,8 milijardi kuna koje su trebale završiti u državnom proračunu. No neplaćeni iznosi su enormni i u nekim drugim ministarstvima.

Primjerice, graditeljstvo, koje vodi Predrag Štromar, ima nenaplaćenih 755 milijuna kuna. Ministarstvo obrane nije naplatilo 715 milijuna, a Ministarstvo državne imovine Gorana Marića nije naplatilo 500 milijuna. Kod ministrice obrazovanja Blaženke Divjak ostalo je 466 nenaplaćenih milijuna.


Gleda li se nekima kroz prste? 

Zagrebačkom zastupniku Renatu Peteku iz kluba SDP-a je i zagrebačka vlast poslala odgovor u kojem kažu da imaju nenaplaćenih čak 1,8 milijardi kuna za zakupnine, najamnine, komunalni i građevni doprinos, spomeničku rentu.


- I Vlada i Grad Zagreb trebali bi detaljno obrazložiti zašto tako neefikasno naplaćuju obveze i što su poduzeli da ih naplate. Jer ovako se opravdano javlja sumnja da jedni dobivaju ovrhe za male dugove dok se drugima gleda kroz prste. A to nas onda vodi do drugog problema, da zakoni ne vrijede isto za sve - zaključuje Huić.