Vlada ukida poticaje za 2014.; Milanović: Nema više zezanja...

Iako je najavljivano da će se u potpunosti ukinuti poticaji na stambenu štednju prijedlog je ublažen. Poticaji će biti ukinuti za sada samo u 2014. godini. Premijer Milanović kazao je kako su nam uštede potrebne više nego ikada jer smo ušli u proceduru prekomjernog deficita.

- Nema zezanja. Svaki trošak koji nije vitalan može biti predmet smanjenja i korekcije - rekao je Milanović.

Ministar financija Slavko Linić kazao je da su efekti uloženih poticaja 5,5 milijarde kredita na 2 milijarde kuna poticaja. Napomenuo je da je u posljednjih 15 godina najveći dio štediša nakon pet godina podignuo poticaj i novce prenamijenio van rješavanja stambenog pitanja. Prema analizi 87 posto štediša ima jednu nekretninu, a njih 17 posto dvije nekretnine u vlasništvu te ne idu u kupnju nove nekretnine pa je to razlog da se ne ide na kupnju nekretnina nego štede za djecu.

Žele zaštiti građane od samovolje banaka i ekstra profita

Vlada je u saborsku proceduru uputila dugoočekivani konačni prijedlog Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim se želi zaštiti građane od samovolje banaka i ekstra profite na račun građana.

- Kredit za prosječnu obitelj ne smije biti hazard - rekao je Milanović i dodao kako svatko mora paziti što potpisuje. 

- Svatko treba znati može li si priuštiti jednosoban ili trosoban stan ili automobil od 100 ili 300 konja - kazao je Milanović.

U zakonu kamate na kredite čija valuta ojača 20 posto na teret nosioca kredita moraju se vratiti na početne pozicije.

- Definiraju se sve valute koje klize više od 20 posto. U tom slučaju banke ne smiju klizati sa svojom maržom. Vratili smo da se banke moraju vratiti na početnu maržu koju je ugovorila bez prava klizanja. Tu imamo otpor bankarskog sustava koji smatra da neće zaraditi, ne izgubiti, nego da neće zaraditi - rekao je Linić.

Banke građane moraju pismeno obavijestiti što mogu očekivati

Linić je napomenuo kako nije u redu da građanin snosi tečajnu razliku i da banka još dodatno zaradi na marži.

Zakonom više neće biti dozvoljene nove naknade nakon ugovorenog kredita, a Ministarstvo financija propisat će koje su naknade dozvoljene za stambene kredite. Banke se obvezuje da građane u pisanom obliku moraju upozoriti što je tečaj, što mogu očekivati i što su promjenjive kamatne stope. Kada su u pitanju minusi po tekućim računima, više neće biti moguće da se dozvoljeni minus ukine preko noći. Naime banka će imati obvezu da građanina o ukidanju minusa obavijesti 30 dana, a mora mu omogućiti jednogodišnji kredit bez ikakvih troškova.

Izmijenili i Zakon o javnoj nabavi

Vlada je izmijenila i Zakon o javnoj nabavi kojim se podiže granica kojom su ministarstva, tijela državne i javne uprave dužna pokrenuti postupak javne nabave. Dosadašnji prag od 70.000 kuna bez PDV-a za koji nije postojala obveza primjene na zakon nije mijenjana od 2008. godine, kažu u Vladi i napominju da je to jedan od najnižih pragova u zemljama članicama EU. Predloženim izmjenama povećava se prag za procijenjenu vrijednost do kojeg ne postoji obveza primjene Zakona o javnoj nabavi i to na 200.000 kuna za robe i usluge te 500.000 kuna za radove. 

Moći će se naručivati auti do 200.000 kn bez javnog natječaja

U praksi će to značiti da će  primjerice ministarstvo, županija ili grad moći naručiti automobil u vrijednosti do 200.000 kuna ili bilo koju drugu robu bez da za to raspiše javni natječaj. Nabavu do navedenih vrijednosti uređuje naručitelj internim aktom u okvirima svog poslovanja. 

Zdravstveno besplatno osam godina od upisa fakulteta

Vlada je izmijenila i Zakon o zdravstvenom osiguranju koji se odnosi na besplatno zdravstveno osiguranje studenata. Naime, prema važećem zakonu to pravo imaju studenti do navršenih 26 godina života. Izmjene osiguravaju studentima besplatno zdravstveno osiguranje osam godina od upisa fakulteta neovisno o godinama starosti.

Izmijenjen i Zakon o fiskalnoj odgovornosti

Vlada je izmijenila i Zakon o fiskalnoj odgovornosti koji je donesen u studenom 2010. godine u vrijeme HDZ-ove Vlade, a koji je predviđao da se rashodi u proračunu svake godine smanjuju za jedan postotni poen BDP-a. Prošle godine zakon je poštovan unatoč tome što nije bilo gospodarskog rasta.

- Nedostatak tog pravila je da se u vrijeme recesije, u vrijeme bez gospodarskog rasta, uvijek svaku godinu smanjivati 1 posto rashodovnu stranu je uništavanje same ekonomije, jer bez rasta smanjivanje izdataka u proračunu ima negativnu stranu - rekao je ministar financija Linić.

Prijedlog zakona je kažu u Vladi usklađen s direktivom Europske unije a njime je predviđeno da rast rashoda ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a. Predviđeno je i da se fiskalo pravilo ne primjenjuje u slučaju katastrofa i većih gospodarskih poremećaja.

- Osnovna poruka novih fiskalnih pravila je da se rashodovna strana ipak stavlja u funkciju prihodovne strane pa se strukturni problemi mogu lakše rješavati - kazao je Linić.

Novčana kazna onome tko ne napravi izjavu o fiskalnoj odgovornosti

Novina je da se fiskalna pravila uvode za trgovačka društva u vlasništvu države, lokalne i regionalne samouprave, ali i na institucije kojima je osnivač država ili lokalna samouprava. Umjesto političke odgovornosti uvode se novčane kazne ako se ne napravi izjava o fiskalnoj odgovornosti ili ako se unesu lažni podaci. Kazna za ove prekršaje je u rasponu od 5.000 do 25.000 kuna.