Inicijativu su potpisala 33 zastupnika, a Vlada ju odbila uz obrazloženje da nema osnove za izglasavanje nepovjerenja. Očitovanje Vlade na prijedlog opoziva Plenkovića proteže se u četiri detaljno objašnjene točke
DETALJNO OČITOVANJE VLADE
Vlada detaljno o prijedlogu opoziva Plenkovića: 'Loš uradak oporbe, zasniva se na nizu laži'
Domovinski pokret na čelu s Ivanom Penavom prije nekoliko je dana skupio potpise i u saborsku proceduru uputio prijedlog za pokretanje opoziva, ovog puta direktno premijera Andreja Plenkovića. Inicijativu su potpisala 33 zastupnika, a Vlada ju odbila uz obrazloženje da nema osnove za izglasavanje nepovjerenja. Cijelo očitovanje Vlade na prijedlog opoziva Andreja Plenkovića proteže se u četiri detaljno objašnjene točke, a jedna od njih se tiče i korupcijskih afera.
'Loš uradak oporbe'
- Prijedlog je još jedan loš uradak oporbe koji se zasniva na nizu neistina i netočnih tvrdnji. Jedina mu je svrha skrenuti pozornost na postojanje oporbe koja ne daje nikakav konstruktivan doprinos zaštiti građana i gospodarstva u isprepletenim krizama, niti ostvarivanju nacionalnih strateških ciljeva. Od 33 zastupnika koji su potpisali ovaj prijedlog, čak 29 njih je pokazalo svoje pravo lice u prosincu prošle godine kada je odbilo izglasati sudjelovanje Republike Hrvatske u Misiji Europske unije za vojnu pomoć Ukrajini - podsjeća premijer, potpisnik ove odbijenice.
'Neistinita je tvrdnja da je predsjednik Vlade kompromitiran porukama'
Vezano za navode predlagatelja o povezanosti s korupcijskim aferama, Vlada naglašava kako je potpuno neistinita tvrdnja da je predsjednik Vlade kompromitiran tekstualnim porukama koje su objavljene u medijima.
- Navedene poruke ničim ne ukazuju na povezanost predsjednika Vlade s bilo kakvim dvojbenim radnjama. Vlada kontinuirano vodi politiku snažne borbe protiv korupcije i nepostojanja "nedodirljivih" te je privržena zaštiti neovisnosti svih pravosudnih i istražnih tijela. U prilog tome upravo govore istrage i postupci, među ostalim, i protiv dužnosnika u Vladi. Borba protiv korupcije podrazumijeva istraživanje i pokretanje postupaka, a izostanak istraga i postupaka sigurno ne bi bio dokaz nepostojanja korupcije, nego znak izostanka borbe protiv korupcije - ističe premijer dodajući kako je upravo ova Vlada zagovarala osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja, među prvim državama članicama EU 2017. godine potpisala pismo namjere o pristupanju tom mehanizmu pojačane suradnje te je trenutačno jedna od 22 države članice EU-a koja sudjeluje u EPPO-u.
- Neistinita je i tvrdnja da su predsjednik Vlade i ministri radili suprotno zaštiti nacionalnih interesa i odgovornog upravljanja energentima, a još apsurdnija je teza da su štitili interese MOL-a. Tvrdnje podnositelja ovoga prijedloga u vezi s odgovornošću Vlade za „gašenje Sisačke rafinerije“ inspirirane su medijskim napisima i počivaju na dvojbenim navodima osobe koju USKOK tereti za više korupcijskih kaznenih dijela i koja stoga ima osobni interes vezan za svoj postupak, kao i na tvrdnjama osoba koje su sudjelovale u donošenju tih odluka i pritom primale izdašne plaće i naknade. Kako je već ranije i javno istaknuto, Vlada ne može izravno odlučivati o naftnom poslovanju INA-e, o čemu odluke donose upravljačka tijela kompanije. Aktivnosti i radnje u vezi s obustavom rada rafinerije nafte Sisak bile su poduzimane mnogo ranije, prije mandata ove Vlade s obzirom na to da je sisačka rafinerija, prema podacima INA-e, stvarala gubitke. Stoga je odluka o transformaciji rafinerijskog poslovanja tog društva bila poslovna odluka kompanije, donesena na temelju ekonomskih analiza, kako bi se gubici pretvorili u dobit te tako stvorila osnova za konkurentno i profitabilno dugoročno poslovanje - poručuje Vlada.
Predsjednik Vlade nije pokrenuo inicijativu niti je sudjelovao ili na bilo koji način utjecao na sklapanje Memoranduma i na zatvaranje rafinerije Sisak
Memorandum o razumijevanju koji je sklopljen između dviju kompanija, INA-e d.d. i JANAF-a d.d., nastavljaju, neobvezujući je dokument koji je potpisan 21. kolovoza 2018. radi stvaranja pretpostavki za donošenje poslovnih odluka koje osiguravaju veću profitabilnost i održivost rafinerijskog poslovanja INA-e, a time i cijele kompanije.
- Predsjednik Vlade nije pokrenuo inicijativu niti je sudjelovao ili na bilo koji način utjecao na sklapanje Memoranduma i na zatvaranje rafinerije Sisak. Riječ je o poslovnim odlukama koje su u nadležnosti Uprava, odnosno Nadzornih odbora, kao tijela društava INA i JANAF-a. Naprotiv, Vlada je uložila značajne napore da bi se ojačalo rafinerijsko poslovanje INA-e, inzistirajući posebice na modernizaciji riječke rafinerije provedbom projekta obrade teških ostataka. Ukupan iznos investicije iznosi oko četiri milijarde kuna, što je dosad najveća investicija u energetskom sektoru. Time će Hrvatska u ovom razdoblju energetske krize znatno učvrstiti svoj položaj na energetskoj karti Europe, koji je već ojačan uspješnom izgradnjom terminala za ukapljeni plin u Omišlju na Otoku Krku koja je ostvarena odlukom ove Vlade, za što je osigurano 100 milijuna eura iz državnog proračuna te 101,4 milijuna eura bespovratnih europskih sredstava, dok su preostali dio potrebnih kapitalnih troškova u iznosu od 32,2 milijuna eura, investirali PLINACRO i HEP, vlasnici LNG Hrvatska - objašnjavaju naširoko.
'Vlada se bori protiv korupcije'
U odnosu na navode u vezi s plinskim poslovanjem u INA-i i aferu tešku milijardu kuna, Vlada podsjeća kako su upravo službe koje djeluju u okviru nje u suradnji s bankama otkrile i nadležnim tijelima prijavile ovaj slučaj.
- Vlada je u više navrata pokazala snažnu političku privrženost suzbijanju korupcije te stoga i potiče da se u ovom predmetu razjasne sve okolnosti i očekuje da svi odgovorni budu kažnjeni u što bržem postupku. Kao suvlasnik INA-e, Vlada je jasno izrazila svoje nezadovoljstvo sustavom upravljanja tom kompanijom - ističe Plenković kao šef Vlade pa podsjeća kako je imenovana nova Uprava INA-e te da traže promjenu modela upravljanja našom naftnim kompanijom.
- Predanost Vlade zaštiti nacionalnih interesa, ponajprije zaštiti interesa građana, vidljiva je i iz niza intervencija u okolnostima globalnih poremećaja na tržištu i kriznih situacija u kojima jedino Vlada ima pravo intervenirati na tržištu energenata. To je pravo Vlada iskoristila krajem 2021. godine kada je ograničila cijene naftnih derivata te tijekom 2022. i 2023. godine kada su se zbog ruske agresije na Ukrajinu dogodili poremećaji na globalnim energetskim tržištima koji su se prelili i na domaće tržište energije. Zahvaljujući intervenciji Vlade osigurana je dostupnost energenata u vidu isporuke potrebnih količina energije kućanstvima i gospodarstvu po prihvatljivim cijenama. Usto, poduzete su i druge mjere koje će dugoročno pridonijeti budućem razvoju energetske infrastrukture, poput proširenja LNG-terminala i ostalih projekata koji se financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti - dodaju.
'Vlada je uložila velike napore u proces obnove'
Vezano za proces obnove, premijer naglašava kako je Vlada uložila velike napore u saniranju posljedica i normalizacije života stanovnika te revitalizacije Banovine. Podsjeća se da Vlada nije zadovoljna dinamikom obnove te da su zato i išli u izradu novog Zakona.
- Aktivnostima Vlade iz različitih izvora financiranja u obnovu i revitalizaciju je uloženo ukupno 656 milijuna eura, od čega na području petrinjskog potresa 359,5 milijuna eura i na području zagrebačkog potresa 296,5 milijuna eura - ističu iz Vlade dodajući kako je na njihov zahtjev Hrvatskoj iz Fonda solidarnosti EU Hrvatskoj dodijeljeno i 1,03 milijarde eura.
- Do sada je za zagrebački i petrinjski potres ugovoreno ukupno 1304 projekta, vrijednosti 2,84 milijarde eura, od čega iz Fonda solidarnosti 1,72 milijarde eura, iz NPOO-a 872,7 milijuna eura, a preostali iznos iz drugih izvora - navode.
O zdravstvu: "Vlada vodi računa o djelatnicima, kao i pacijentima, ulažemo u zdravstvene ustanove"
Odgovarajući na kritike vezano za zdravstvo, Vlada ističe kako ulaže posebne napore kako bi osigurala likvidnost i solventnost zdravstvenog sustava pa time i plaćanje dospjelih dugovanja prema dobavljačima lijekova.
- Zahvaljujući odgovornoj fiskalnoj politici za sustav je zdravstva osigurano dodatnih 836 milijuna eura u 2021. godini, a u 2022. dodatnih 464 milijuna eura za plaćanje dospjelih obveza veledrogerijama - ističu.
Kad je riječ o reformi zdravstva, Vlada podsjeća na izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i o obveznom zdravstvenom osiguranju.
- Nakon donošenja zakona, donijet će se i podzakonski akti koji se odnose na izmjenu Mreže javnozdravstvene službe, na novu kategorizaciju bolnica, na postavljanje novog modela ugovaranja zdravstvene zaštite i novog modela financiranja zdravstvenih ustanova. Jedna od ključnih promjena u zdravstvenom sustavu je uvođenje načela kvalitete. To uključuje i uspostavljanje i mjerenje ishoda liječenja te vrednovanje kvalitete rada zdravstvene ustanove. Organizacijski i financijski jača se primarna zdravstvena zaštita kroz novu centralnu ulogu domova zdravlja. Reorganizira se bolnički sustav i jača specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita izvan bolnica. Objedinjenom javnom nabavom obuhvaća se i veći broj zdravstvenih ustanova što će osigurati bolju kontrolu rashoda u sustavu zdravstva - odgovora Vlada i naglašava kako su ukupno uložili u zdravstvene ustanove preko 740 milijuna eura.
- Što se tiče položaja zdravstvenih radnika važno je napomenuti da Vlada prepoznaje i uvažava njihov doprinos društvu, što se očituje i kroz kontinuirano povećanje osnovice za izračun plaće, ali i dodatnom zaštitom u obavljanju službe i to propisivanjem posebnog kaznenog djela prisile nad zdravstvenim radnikom. U proteklih sedam godina, osnovica za izračun plaća medicinskim djelatnicima povećana je za preko 30 posto, a riješen je i višegodišnji problem plaćanja prekovremenog rada u zdravstvu. Osim što se prekovremeni rad od 2020. plaća na temelju izračuna koji uključuje i dodatke, osigurana su sredstva i za obeštećenje radnika u zdravstvu za razlike isplata od 2013. do 2020. Nadalje, uloženo je u specijalizacije mladih liječnika. Ukupan broj liječnika u sustavu zdravstva od 2016. do 2022. povećan je za 20 posto, a broj medicinskih sestara i tehničara povećan je za 12,7 posto - nabraja Vlada i dodaje kako vode računa i o tome da građanima osiguraju financijski pristupačne zdravstvene usluge i lijekove, a da pritom ima posebno na umu ranjive skupine stanovništva, kao i one s nižim primanjima.
- Vlada je podržala izmjene Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, koji se trenutno nalazi u saborskoj proceduri, kojim je predloženo proširenje prava na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna za građane koji ostvaruju do 331,81 euro mjesečno, odnosno za osiguranika samca do 415,42 eura mjesečno. To konkretno odražava skrb ove Vlade za građane u potrebi, a osobito za umirovljenike - ističu.
'Teza o utjecaju izvršne vlasti na dinamiku procesuiranja ratnih zločina s obzirom na specifične koalicijske odnose potpuna je izmišljotina'
U vezi s tvrdnjama predlagatelja o navodnom "neistraživanju i neprocesuiranju ratnih zločina", Vlada ističe da je jedan od njenih ključnih prioriteta otkrivanje i kažnjavanje počinitelja ratnih zločina te pronalazak nestalih osoba.
- Iz godišnjih izvješća o radu DORH-a kao tijela koje je nadležno za postupanje u ovim predmetima, vidljivo je da je teza o "posrednom i neposrednom utjecaju izvršne vlasti na dinamiku procesuiranja tih zločina s obzirom na specifične koalicijske odnose" potpuna izmišljotina. Naime, usporedbom podataka o broju osoba koje su prijavljene, optužene i osuđene za kaznena djela ratnih zločina razvidno je da broj osoba niti u jednoj od tih kategorija nije u padu. Dapače, unatoč proteku vremena koji otežava okolnosti vođenja svakog postupka, brojke pokazuju određenu konstantu u dinamici rada DORH-a - naglašava Vlada i dodaje kako je od završetka Domovinskog rata zbog zločina na vukovarskom području procesuirana je 441 osoba te da neće odustati od pronalaska još 1816 nestalih.
'Digli smo plaće, mirovine, socijalne naknade, BDP, kreditni rejting, pomogli za vrijeme pandemije i sada energetske krize...'
Predsjednik Vlade i čitava Vlada, naglašava se, kontinuirano rade, savjesno i predano rade na promicanju i zaštiti nacionalnih interesa, unaprjeđenju životnog standarda građana, rastu hrvatskog gospodarstva i jačanju državne sigurnosti. Podsjećaju na rekordno jisku nezaposlenost, rast prosječne plaće od 2016. za 40,3 posto, minimalne za 69 posto, povećanje osnovice u državnim i javnim službama za 33 posto, rast mirovina, osobnog odbitka, socijalnih naknada...
- Sve te mjere pridonijele su osjetnom smanjenju broja osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, koji je od 2016. do 2021. smanjen za 30 posto, s 1.159.378 na 816.900, dok je u prethodnih šest godina, od 2010. do 2016. smanjen za svega 12 posto - navodi Vlada pa ukazuje još i na rast BDP-a, mjere pomoći za vrijeme pandemije pa i sad za vrijeme energetske krize, rast kreditnog rejtinga, ulazak u Schengen i europodručje...
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
