Krešimira Bagarića terete da je 29. studenog 2017. u Osnovnoj školi "Matije Gupca" u Zagrebu tijekom nastave vjeronauka, između ostalog, spominjao nabijanje glava i rezanje ušiju
Vjeroučitelj iz Zagreba koji je širio mržnju tvrdi da nije kriv
Ne smatram se krivim, rekao je vjeroučitelj Krešimir Bagarić, kojemu je tri godine nakon podizanja optužnice počelo suđenje na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu. Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu tereti ga da je javno poticao na nasilje i mržnju usmjerenu prema pripadnicima skupine ljudi zbog njihove vjerske i nacionalne pripadnosti.
Naime, optužen je da je 29. studenog 2017. od 14,00 do 14,45 sati u Osnovnoj školi "Matije Gupca" u Zagrebu tijekom nastave vjeronauka u 8. razredu objašnjavao kako se trebala provesti “Oluja”.
- Trebali smo pustiti dva koridora, jedan od Zagreba, drugi do Rijeke, pa kad im ponabijaju glave na kolac, onda da uđemo, tako je trebalo biti. Ispada da je Đeneral (Ratko Mladić, op.a.) bio u pravu jer on je svoje zaštitio... Trebalo bi automatski rezanje ušiju i vađenje očiju... Za ovo bi trebalo objesiti dva bivša predsjednika i jednu ministricu vanjskih poslova odmah... Svatko ima svog Mesića, vjerojatno i ovaj razred ima svog Mesića... Imamo neoliberalne demokratske kretene koji misle da je gay OK, da se trebaju svi držati za ruke pod duginom zastavom... Četvrta generacija crvenih uhljeba, a ovo zlo, Vesnu Pusić i Stipu Mesića, za njih je metak u glavu po kratkom postupku... - navode se u optužnici Bagarićeve riječi učenicima.
Razgovor je snimio netko od učenika, a snimku objavio portal Index. Bilo je to nedugo nakon presude Slobodanu Praljku u Haagu.
Vjeroučitelj je krajem 2017. završio u istražnom zatvoru na nekoliko dana, a tužiteljstvo ga je osumnjičilo da je javno poticao na nasilje i mržnju, za što je Kaznenim zakonom propisana kazna do tri godine zatvora. Bagarić se prvo branio šutnjom, a potom samo negirao počinjenje kaznenog djela.
Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu je u rujnu 2019. Bagarića, koji je u međuvremenu dobio otkaz u školi, optužilo zbog poticanja na nasilje i mržnju. Sad je na privremenom radu u Njemačkoj s primanjima od oko 1400 eura.
Njegov branitelj tražio je izdvajanje snimke kao nezakonitog dokaza, u čemu je i uspio. DORH se obratio Vrhovnom sudu sa Zahtjevom za zaštitu zakonitosti, a Vrhovni sud utvrdio je da snimka nije nezakonit dokaz te da je pravomoćnim sudskim rješenjem o izdvajanju snimke ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka.
No, to ne znači da se snimka smije koristiti na sudu jer je navedena povreda u korist okrivljenika, a ne na njegovu štetu.
Najviši sud je dosad ozakonjenje inače nezakonitih dokaza dopustio u dva slučaja, a u oba se radilo o predmetima iz nadležnosti Uskoka. U prvom slučaju riječ je bila o pokušaju kupovine mandata bivšeg vukovarskog gradonačelnika Željka Sabe, dok se drugi slučaj odnosio na tzv. akciju Border, odnosno prodaju hrvatskih putovnica istaknutim pripadnicima balkanskog podzemlja.
Iako je snimka izbačena iz spisa, Bagarićev branitelj Damir Švec smatra da je i većina ostalih dokaza kontaminirana nezakonitim dokazom, odnosno da je riječ o "plodovima otrovne voćke". Protivio se stoga čitanju iskaza većine svjedoka navedenih u spisu, a o njegovu zahtjevu sud će odlučiti naknadno.
Na sljedećoj raspravi saslušati će osobnu asistenticu jednog učenika iz tog razreda, koja je prisustvovala satu te su je Bagarićeve riječi vrlo uznemirile.