Vjeronauk u školama dobiva alternativu: Djeca s hodnika trebala bi preći u učionice

Nakon što su se roditelji pobunili jer su u nekim školama ravnatelji izdali upute da djeca koja ne idu na vjeronauk svejedno budu za to vrijeme u učionici zbog epidemioloških mjera, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja najavljuju uvođenje novog, alternativnog predmeta. Ovaj model kontinuirano predlažu i iz ureda Pravobraniteljice za djecu. 

 - Već godinama se iz Ureda pravobranitelja za djecu redovito upućuje preporuka za uvođenje alternativnog izbornog predmeta u osnovnoj školi za djecu koja ne pohađaju vjeronauk, kako bi se za sve učenike ujednačila ponuda izbornih nastavnih predmeta, kako u kvantitativnom tako i u kvalitativnom smislu. Svake godine ponavljamo tu preporuku u našem godišnjem izvješću o radu - rekla nam je Helenca Pirnat Dragičević.

Iz Ureda su pozdravljaju inicijativu ministarstva jer godinama primaju pritužbe roditelja da je vjeronauk često usred rasporeda zbog čega su učenici bez nadzora ili u knjižnici ili na hodniku. 

 - Zato me veseli najava iz Ministarstva znanosti i obrazovanja da se ponovno razmišlja o uvođenju alternative vjeronauku u osnovnoj školi i taj prijedlog podržavam - dodala je. 

Iz Ministarstva pak tvrde da su upute za zbrinjavanje djece koja ne idu na vjeronauk poslali svim školama: 
 -  MZO je poslalo uputu ravnateljima škola da: ne prisiljavaju učenike, koji ne pohađaju nastavu vjeronauka, da budu u razredu za vrijeme održavanja sata vjeronauka; prilagode raspored, ukoliko je to moguće, tako da učenici koji ne pohađaju nastavu vjeronauka nemaju pauzu (prvi ili zadnji sat).

U nekim zagrebačkim školama, ove upute su provodili i prije pandemije. 
 - Gdje god se moglo vjeronauk je prvi ili zadnji sat u blok satu, ali su učenici u to vrijeme zbrinuti pod nadzorom. Tamo gdje nisu u učionici su ili u slobodnoj prostoji ili u predvorju škola - rekla nam je ravnateljica OŠ Ive Andrića, Dubravka Miklec. 

O novom predmetu još se ništa detaljno ne zna, iako je ista inicijativa postojala je i 2011., za vrijeme Fuchsovog prvog mandata. Iz ministarstva kažu kako im nije jasno zašto se ovakav model već nije uveo, a ne znaju ni kada bi se točno djeca sa hodnika mogla prebaciti u učionice. 

 - Taj alternativni predmet, kao što je to uobičajeno, trebao bi biti iz srodnog područja, u ovom slučaju iz humanističkog. Što se tiče uvođenja alternativnog predmeta kao što je predviđeno Nacionalnim okvirnim kurikulumom, svakako ćemo to u ovom mandatu nastojati provesti u djelo, a o svim ostalim informacijama javnost će biti pravovremeno obaviještena - kažu iz Ministarstva. 

Organizatorica peticije iz inicijative 'Djeca u hodniku', Suzana Jašić, kaže kako ne vjeruje u rješenja za koja se treba čekati kraj mandata, ali su spremni na dijalog. 
 - Inzistirat ćemo na dijalogu s ministarstvom jer ono što najmanje želimo je da se djecu opterećuje sa religioznim sadržajem pod izlikom nekakvog ponuđenog izbora, a zapravo bi se uvela  religija za djecu koja to ne žele. Ne vjerujemo da neće biti takvih pokušaja, ali dajemo šansu da se uđe u dijalog , no samo sa dionicima koji se tiču djeteta. Dakle, roditelj, škola i ministarstvo. Nikoga drugoga se to ne tiče - rekla je Jašić.

Predlažu da taj alternativni predmet bude i nekakav oblik odgojnih predmeta kao što su likovni i glazbeni, ili pak edukativne  radionice. Vjeruju da bi to riješilo i problem nastavnika s manjkom sati u školama. 

 - To bi riješilo problem i drugih predmeta na koje ne idu svi, na primjer informatika koja nije obvezna za sve. Tražimo sustavno rješavanje svih izbornih predmeta, a vjeronauk je samo izborni predmet - dodala je. 
O tome što misle o uvođenju alternativnog predmeta, pitali smo i Zagrebačku nadbiskupiju koja se ogradila od svega: 
 - Vjeronauk je dio sustava obrazovanja tako da su sva pitanja vezana uz organizaciju nastave vjeronauka kao i drugih predmeta u ingerenciji nadležnog Ministarstva - stoji u odgovoru. 

No to baš i nije tako. U ugovoru o katoličkom vjeronauku kojeg je Republika Hrvatska potpisala sa Hrvatskom biskupskom konferencijom, jasno stoji kako nastavni plan i program katoličkog vjeronauka za javne osnovne i srednje škole izrađuje Hrvatska biskupska konferencija.  To ne znači da jasno diktiraju koji će sat u danu biti vjeronauk, ali svakako na to utječu. 

Problem izbornih predmeta, poglavito vjeronauka, prisutan je već 20-ak godina, a po planovima ministra Fuchsa, trebao bi se riješiti u narednih 4 godine.