Titova vremenska kapsula: 'Ovo je trebalo biti mjesto iz kojeg će zračiti bratstvo i jedinstvo...'

Iz ovog Spomen doma će zračiti bratstvo i jedinstvo. U ovaj Spomen dom će dolaziti borci i ispunjavat će ga mladi iz cijele naše regije, rekao je Josip Broz Tito 1974. godine, kada je, na brežuljku s pogledom na svoj rodni kraj, položio kamen temeljac za Spomen dom u Kumrovcu. 

POGLEDAJTE VIDEO:

Ekipa Croatia Infiltrationa, u suradnji s 24sata ORIĐIĐI PRODUKCIJOM, pokrenula je serijal “Napušteno-zapušteno”. Svake subote na YouTube kanalu 24sata, u Videoteci 24sata, na našim profilima na Facebooku, TikToku i Instagramu, moći ćete pratiti dokumentarce o mjestima i objektima u Hrvatskoj koji su u prošlosti imali veliko značenje, a sad, nažalost, većina njih propada.

U novoj epizodi posjetili su ovo velebno zdanje u Kumrovcu. Ideja o ovakvom prostoru javila se početkom 70-ih godina prošlog stoljeća. Htjeli su Kumrovec, rodno mjesto Josipa Broza Tita, pretvoriti u središte Jugoslavije za političku misao i stvaranje. Ideja je bila da ovaj kompleks sadrži ne samo obrazovne učionice, već da kombinira i pogodnosti hotela, knjižnice, sportski sadržaj...

- Kompleks je piramidalnog oblika. Vrh brda uklonjen je na način da bi oblik građevine izgrađene na tom mjestu stvorio oblik uklonjenog vrha. Inovativni pristup stvorio je jedinstvenu simbiozu između zgrade i okolnog krajolika - objasnio je voditelj serijala Luka Justinijanović.

Spomen dom projektirali su Ivan Filipčić i Berislav Šerbetić te je već u svoje vrijeme dao doprinos u istraživanju toga na koji način bi se arhitektura mogla prilagoditi lokalnom kontekstu.

- Kada dođete u taj kompleks koji izrasta iz brežuljka, osjećate se ugodno. Ima nešto prirodno i domaćinski, a tome doprinosi i upotreba cigle i drva - pojasnio nam je arhitekt i teoretičar arhitekture Maroje Mrduljaš. Uz sami Spomen dom, nakon njegovog završetka izrađeno je i nekoliko amfiteatara na otvorenom.

Lobi i recepcija hotela još uvijek stoje gotov netaknuti. Veliki šank u lobiju, za kojim ste mogli sjediti ako niste odmah htjeli otići u sobu, gotovo je netaknut. Bio je obložen goveđom kožom jer je Tito bio strastveni lovac i tako nešto ga je privlačilo. U kafiću u donjem dijelu hotelu još uvijek stoji izvorni aparat za kavu, a dok doručkujete i pijete kavu, pogled se pruža prema zagorskim bregima.

Ovaj objekt je napušten, ali ne u potpunosti. Od raspada Jugoslavije do danas, osam do deset ljudi je zaposleno. Imaju budžet za bazično održavanje, a nikakve obnove nije bilo. Veliki unutrašnji bazen ponekad se koristi za snimanje reklama i glazbenih spotova.

- Spomen dom je bio hotel otvorenog tipa. Kada smo tek počeli s radom, primali smo najčešće goste đačkih ekskurzija. Tada su oni masovno posjećivali Kumrovec, a ljeti su najčešće dolazili gosti koji su kretali prema moru. Istovremeno, održavali su se i razni kongresi, većinski na nivou Jugoslavije - prisjetila se Jasminka Pratengrazer, bivša zaposlenica doma.

Hotel je imao 62 soba, zatvoreno kazalište, bazen, a od 90.-ih je Spomen dom postao mjesto za prognanike, najviše njih iz Vukovara. Tome još svjedoče imena na prozorima hotelskih soba i razne uspomene iz toga razdoblja. U knjižnici, koja je i dalje puna, nalaze se razne knjige marksističke tematike. Očuvane su, za razliku od Političke škole, koju smo također posjetili, u kojoj su knjige porazbacane i uništene.

POGLEDAJTE I EPIZODU IZ POLITIČKE ŠKOLE:

Spomen dom osmišljen tako da su sve zgrade okrenute prema prostoru za druženje, gotovo poput glavne ulice. Arhitekti su željeli preslikati okoliš seoskog trga. A glavna prostorija je velika dvorana u kojoj je i sam Tito otvorio Spomen dom.

- Svaki događaj koji je bio u Spomen domu, ova dvorana je bila glavna za to. Ovaj objekt, za razliku od Političke škole je dobro očuvan. Ova veličanstvena dvorana i dalje je impozantna - objasnio je voditelj serijala Luka Justinijanović. Kroz razgledavanje Spomen doma, naišli smo i na veliki filmski projektor te filmske vrpce koje su se u tom razdoblju prikazivale.

Od 2020. godine, Spomen domom nastavlja upravljati Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao javni zavod. Objekt su kroz povijest u par navrata pokušavali prodati, no neuspješno. Danas njime upravlja Ured za državnu imovinu (DUDI). 

- Voljela bih bar još jednu grupu spremiti u hotel. Da se bar prostor obnovi, ali ništa od toga - rekla nam je Jasminka Pratengrazer, bivša zaposlenica doma.

Cijelu epizodu iz Kumrovca te svu 24sata ORIĐIĐI PRODUKCIJU možete pratiti na YouTube kanalu 24sata, Videoteci 24sata, našim Facebook, TikTok i Instagram profilima te na 24sata.hr.

POGLEDAJTE VIDEO: