Na tvrdnje organizacije Greenpeace da s mjesta potonuća platforme iz zahrđalih cijevi na dnu Jadrana dolaze mjehurići plina, Mišetić kaže: "Niti u jednom trenutku sigurnost ljudi i okoliša nije dovedena u pitanje"
VIDEO Istraga otkrila zašto je potonula platforma Ivana D
INA je sistematski pristupila postupku utvrđivanja točnih uzroka pada platforme tu su, između ostalog, provedene i sveobuhvatne analize i studije neovisnih stručnjaka. Dobiveni rezultati proslijeđeni su Povjerenstvu koje vodi istragu na daljnje postupanje. Uz to, lokacija se učestalo nadzire podvodnim robotom te niti u jednom trenutku sigurnost ljudi i okoliša nije dovedena u pitanje. INA će vezano uz ovaj događaj, kao i do sada, postupati sukladno uputama svih nadležnih tijela.
POGLEDAJTE VIDEO: Posljednji pregled Ivane D
Pokretanje videa...
Izjavio je to operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina Nikola Mišetić dok je prezentirao rezultate analize koje su proveli u vezi s plinskom platformom Ivana D, koja je potonula u sjevernom Jadranu u prosincu 2020. Ivana D je, inače, bila u pogonu od siječnja 2001., a nalazi se na dubini od 41 metra.
- Analize koje su proveli Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i vodeća međunarodna inspekcijska kuća Bureau Veritas, su potvrdile ranije navode Ine kako uzrok nesreće nije u koroziji ili lošem održavanju platforme, već je uzrok rezultat sinergijskog djelovanja više čimbenika nastalih prilikom gradnje platforme, neujednačenosti mehaničkih svojstva materijala, konstrukcijske izvedbe pomoćnih elemenata pilona te njihovo zavarivanje i umor materijala, a na što INA nije mogla utjecati ili o istima mogla imati saznanja. Analiza Bureau Veritas je pokazala kako su piloti i postolje platforme ispravno dizajnirani za predviđenu svrhu i uvjete u kojima se nalazila, uzimajući u obzir važeće standarde i analizu vremenskih prilika u vrijeme dizajniranja - rekao je Mišetić te dodao kako su ostale platforme sigurne.
- Inicijalna studija opravdanosti i izvedivosti djelomične dekomisije potonule platforme, koju je INA dodatno zatražila od Instituta Ruđer Bošković, pokazala je da bi potonulu platformu bilo tehnički relativno jednostavno, a znanstveno i stručno opravdano, pretvoriti u umjetni greben jer doprinosi zaštiti bioraznolikosti lokalnog područja i ugroženih vrsta. Rezultati analize dostavljeni su Povjerenstvu za istragu velike nesreće, a koje će o istima donijeti svoj zaključak i konačnu odluku koja će se objaviti sukladno zakonu. Ivana D bila je jedinstvena platforma u Ininom portfelju i razlikuje se od svih ostalih platformi u Jadranu svojim dizajnom konstrukcije te načinom gradnje i postavljanja na morsko dno. Ostale platforme su sigurne, proizvodnja na njima nije ugrožena i nastavlja se prema planovima - dodao je Mišetić.
Na tvrdnje organizacije Greenpeace da s mjesta potonuća platforme iz zahrđalih cijevi na dnu Jadrana dolaze mjehurići plina, Mišetić kaže: "Niti u jednom trenutku sigurnost ljudi i okoliša nije dovedena u pitanje. Također, INA i dalje redovito nadzire lokaciju podvodnim robotom te do sada nisu uočene nikakve značajne promjene". Nadalje su iz INA-e naveli kako se radi o pojavi - brombola.
- I na hrvatskoj i na talijanskoj strani, poznato po toj pojavi, koja se u Istri naziva brombola te je posebno poznata ribarima od davnih vremena, jer predstavlja mjesto dobre ribolovne pošte. Brombole su zabilježene od Brijuna do ispred Novigrada. Ina je također tijekom provođenja radova u tom području nebrojeno puta svjedočila tim prirodnim pojavama - priopćili su ranije iz Ine.
Tako će bušotina Ivane D biti cementirana početkom sljedeće godine, dok je Institut Ruđer Bošković izradio studiju u kojoj predlaže da se sama platforma ostavi na dnu kao umjetni greben, da, uz ostalo, posluži kao model za daljnja znanstvena istraživanja bioraznolikosti. Nedaleko Ivane D, razmatraju u Ini, trebala bi se graditi zamjenska platforma vrijedna 26 milijuna dolara.
Mišetić je rekao i da Ina ove godine, u rujnu, kreće u novu kampanju bušenja plina na sjevernom Jadranu, a planira se uložiti gotovo dvije milijarde kuna za izgradnju novih bušotina i platformi, čime će se dodatno pridonijeti energetskoj sigurnosti RH.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
- Ina planira bušenje devet bušotina i konstrukciju i instalaciju sedam platformi. Prve količine plina iz tih novih bušotina očekujemo 2024. Budući da trenutno udio proizvodnje plina u Hrvatskoj, samo iz Jadrana, iznosi oko 30 posto od ukupne proizvodnje, instalacijom novih bušotina i platformi to bi se moglo povećati na 40 posto - zaključio je Mišetić.
POGLEDAJTE VIDEO Otkriven razlog potonuća plinske platforme Ivana D
Pokretanje videa...