Veliki Vrdoljakovi planovi: Imat ćemo čak tri nova izvora plina

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u utorak je izvijestio da je Europska komisija (EK) odobrila da će pokriti gotovo polovicu troškova za izradu dokumentacije za gradnju LNG terminala na Krku.

- Nakon što smo LNG terminal stavili na listu od posebnog interesa Europske komisije, dobili smo maksimalni iznos za sufinanciranje izrade dokumentacije. LNG će se graditi, ne za potrebe Hrvatske, nego za diverzifikaciju plina u ovom dijelu Europe – izjavio je ministar. 

Radi se o 4,9 milijuna eura koje će dati EK, dok je trošak dokumentacije deset milijuna eura. Nastavio je da Hrvatska na godinu troši 2,7 milijardi kubika plina, a samo preko LNG-a bi mogli primiti i dalje transportirati od četiri do šest milijardi kubika plina. 

S obzirom da toliko plina Hrvatska ne treba, Vrdoljak je pojasnio da taj projekt ne bi koristio za naše domaće potrebe, nego da bi na njemu zarađivali jer bi kao tranzitna zemlja naplaćivali prolazak plina kroz našu mrežu do drugih zemalja.

- Zato ne vidim interes Hrvatske da u taj projekt ulazi s više od 25 posto financijskih sredstava. Očekujemo da će povećana proizvodnja domaćeg plina na kopnu i nova proizvodnja plina na Jadranu biti dostatna za naše potrebe. Ali trebamo biti dio LNG projekta. Ipak, ne da najveći poslovni rizik preuzima Hrvatska, nego da imamo manji dio od 25 posto – izjasnio se ministar. 

Ostatak ulaganja preuzeli bi drugi privatni partneri u plinskom biznisu, možda čak i susjedne zemlje.

Još dva važna plinska projekta u idućih pet godina

Također, doznajemo da će Ministarstvo gospodarstva u narednih pet godina pripremiti svu dokumentaciju za još dva važna plinska projekta. I to za dovršetak plinovoda od Splita do Ploča kako bi se povezali na plinski pravac sve do Azerbejdžana. Od tamo bi mogli vući i pet milijardi kubika plina na godinu i naplaćivati transport do drugih zemalja. 

Drugi veliki projekt je novo crpljenje plina u Jadranu. Talijani na svom dijelu Jadrana imaju 133 platformi a mi svega 20. Talijani su prije 20 godina na vrhuncu eksploatacije na godinu vadili i 15 milijardi kubika plina, danas oko pet. U Ministarstvu su uvjereni da na našem dijelu Jadrana možemo također vaditi oko pet milijardi kubika plina i dalje ga transportirati prema Mađarskoj i Sloveniji pa i preko njih u druge zemlje.

Doznajemo da je konačni cilj da Hrvatska kroz ova tri velika projekta dobijemo tri nova izvora plina. Tako bi na godinu mogli primiti 15 do 20 milijardi kubika plina i plasirati ga u druge zemlje jer za domaće potrebe trebamo manje od tri milijardi kubika.

Za isporuku plina trebaju nam kompresorske stanice

No da bi mogli isporučivati drugima plin, u narednih pet godina moramo izgraditi i tri kompresorske stanice. Na njima bi se dizao tlak u plinovodima tako da on može doći do susjednih zemalja.

Za naše tržište bitna je stanica u Ivanić Gradu kojom bi popunjavali domaću plinsku mrežu s plinom. Drugi bitan čvor je Rogatic (Slovenija) – Bosiljevo. Tamo već postoji jednosmjerni plinovod a gradio bi se i drugi smjer pa bi preko tog čvora mogli, ne samo uvoziti, nego i izvoziti svoj plin.

Nama najmanje bitna kompresorska stanica, a na kojoj inzistira EK i Mađarska, je na širem području Donjeg Miholjca. Preko njega bi išao plin za Mađarsku.

Doznajemo da je Ministarstvo zauzelo tvrd stav da tu kompresorsku stanicu neće graditi sve dok se ne poveća naša proizvodnja plina na Jadranu ili dok se ne izgrade pravci za uvoz plina iz Azerbejdžana i drugih zemalja. 

U Mađarsku neće ići naš plin

Kako bi umirili prohtjeve izvana, hrvatska strana će izgradit dokumentaciju za tu stanicu, ali je neće gradit. Ministar Vrdoljak je zauzeo tvrd stav da neće dozvoliti da u Mađarsku ide naš plin pa da naša industrija stane bez njega, a potrošačima cijena poraste sve dok ne poveća crpljenje u Jadranu ili dok se ne izgradi spoj Split – Ploče za plin iz trećih zemalja.