U kršćanskoj tradiciji Veliki petak je dan kojim se obilježava Kristova muka i smrt, a vjernici diljem svijeta promišljaju o smislu njegove žrtve i svom životu
Veliki je petak - žrtveni dan kada ne zvone crkvena zvona
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Znate li zašto se Uskrs slavi na različite datume? Evo odgovora
Vazmeno trodnevlje započelo je jučer Velikim četvrtkom, nastavlja se danas i traje tijekom Velike subote. Veliki petak se u tradiciji različitih krajeva obilježava na različite načine koji će ove godine sasvim sigurno biti drugačiji nego ikad prije, no svima je zajednička činjenica da je ovo jedini dan u godini kad nema svete mise.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Razlog leži u činjenici da je na taj dan Krist žrtvovao sebe na križu i tako otkupio čovječanstvo, a svećenici vode obrede Velikog petka. Obično su odjeveni u crveno ruho kojim simboliziraju mučeničku smrt. Tog dana ne zvone crkvena zvona. Obredi započinju u šutnji i bez pjesme, obično oko 15 sati kad je Isus izdahnuo.
Na oltaru nema križa, cvijeća ni svijećnjaka jer se na taj način simbolizira ne samo žalost zbog Isusove smrti, nego i činjenica da su ga prije razapinjanja ogoljeli i svukli mu odjeću.
Tijekom obreda se donosi pokriveno drveno raspelo koje se otkriva u tri stupnja, a na obredima vjernici čitaju Sveto pismo te sudjeluju u svetoj pričesti hostijama koje su blagoslovljene dan ranije na Veliki četvrtak.
Zbog pandemije, svi obredi su ove godine bez nazočnosti vjernika, a svećenici ih pozivaju da sudjeluju kroz izravne prijenose na televizijskim ekranima.
Obred klanjanja potječe iz Jeruzalema iz 4. stoljeća, a vjernici su se tada klanjali relikviji Isusova križa. Tek poslije taj je običaj postao dio rimske liturgije. Vjernici u Jeruzalemu su se obično u jutarnjim satima okupili oko dvorane Posljednje večere, a zatim su hodali u molitvi do Golgote gdje su se na kraju klanjali križu.
Katolički vjernici starosti od 18 do 60 godina danas obavezno poste, a za starije od 14 godina je obavezan i nemrs, odnosno ne jede se meso. Te odredbe ne odnose se na bolesnike, trudnice, dojilje i djecu.
U kontinentalnim dijelovima Hrvatske ljudi najčešće konzumiraju grah, suho voće te tijesto sa sirom i orasima ili makom, a na mnogim je stolovima riba, osobito u Istri, Primorju i Dalmaciji. Vjernik se u tom danu jedanput smije najesti do sita, ali se treba suzdržati od konzumacije mesa.
Tijekom Velikog petka treba se suzdržati od poslova, osobito u poljoprivedi te slavlja. Zato je na taj dan obično tišina. Obično u raznim mjestima organiziraju procesije, a u Dalmaciji su posebno popularni žudije, čuvari Kristova groba koji uprizore sve događaje povezane s Kristovom mukom, smrti i uskrsnućem.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Znate li zašto se Uskrs slavi na različite datume? Evo odgovora
POGLEDAJTE VIDEO s Ivanom Đikićem #ZAJEDNO24SATA:
Pokretanje videa...