Vatreni crv širi se Jadranom evo što nikako ne smijete raditi

Vatreni crvi ili, kako ih češće nazivaju, crvi mesožderi šire se Jadranskim morem, a sada su se pojavili i na Crnogorskom primorju. Točnije, primijećeni su i na plažama Budve.

Zbog najezde vatrenih crva upaljen je crveni alarm, a turisti i mještani upozoreni su kako trebaju postupiti ako nabasaju na tu morsku životinju. 

Vatreni crv je stalni stanovnik našeg mora, nije nikakva nova životinja niti se tek doselila i postoji u Jadranu od ranije. Međutim, unazad dvije godine populacija se znatno proširila zbog zagrijavanja mora. Vatrenim crvima to pogoduje i zabilježili smo značajan porast populacije, pojasnila je doc. dr. sc. Maja Krželj, v.d. predstojnice diplomskog studija Morsko ribarstvo: Sveučilišni odjel za studije mora.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:13

Što ako vas u plićaku ubode vatreni crv? 'Odmah izvadite bodlje iz kože i to pomoću ljepljive trake' | Video: 24sata/pixsell

Njezini kolege ranije su upozorili kako je u Jadranu temperatura porasla za čak 2 stupnja Celzijeva. Vatreni crvi prosječne su veličine od 15 do 20 centimetara, a mogu narasti i do 30 centimetara.

- Riječ je o sporim životinjama koje se hrane bodljikašima, zvjezdačama, žarnjacima tj. koraljima, gorgonijama, ali su i strvinari. Posljednje dvije godine javilo nam se dosta ribara kojima su, ako naiđu na vršu s ribom, crvi napali vrše i pojeli svu ribu, nastavila je dr. Krželj pojašnjavajući ipak kako nije riječ o životinjama koje napadaju ljude niti na njih mogu skočiti. Opasni su utoliko što imaju na sebi sitne iglice, tzv. četinu, a izlučuju i koktel toksina kako bi usmrtili plijen.

- Žarkih su boja, a u prirodi je to signal drugim vrstama da je riječ o otrovnoj životinji pa ih ne diraju. Zbog živih boja i izgleda vatreni crvi su ljudima možda zanimljiviji, pa ih stoga pokušaju uzeti u ruku i dodirnuti. Tad se životinja brani i može ozlijediti čovjeka, pa treba upozoriti kupače i ronioce da im se ne približavaju te da ih ostave na miru, poručila je dr. Krželj dodajući kako u slučaju bliskog susreta s vatrenom crvom najprije treba izvaditi bodlje koje će on zariti u kožu žrtve.

- Najjednostavnije je uzeti ljepljivu traku i pričvrstiti je na mjesto uboda, a zatim naglim potezom povući kako bi se bodlje pričvrstile za traku i tako izašle. Zbog bodlji i toksina na mjestu uboda se javlja osjećaj vatrenog pečenja, zato se i zove vatreni crv, a mogu se pojaviti dermatološki problemi. Stoga je nakon izvlačenja bodlji najbolje mjesto namazati kremom protiv opeklina te odmah potražiti liječnika, poručila je ona.

Zaostale iglice u koži mogu prouzročiti stvaranje infekcije i druge komplikacije. Predatori koji se hrane vatrenim crvom nisu više toliko brojni, a porast temperature pomaže i reprodukciji pa su se iz većih dubina te životinje preselile do plićaka i sad ih se može pronaći i na samo metar dubine. Kazala je i kako općenito zbog izlova i toplijih temperatura dolazi do promjene živog svijeta mora i oceana, pa su tako u svijetu zamijetili porast broja meduza kakve smo susretali i na Jadranu. Primjerice, u svibnju su upozorili kako se tzv. kompas meduza pojavila kraj Murtera, a s njom su se susreli i kraj Poreča.

- Primili smo dojavu da se u blizini obale u Špadićima kraj Poreča pojavila meduza Chrysaora hysoscella, poznata kao kompas meduza. To je vrsta koja živi u obalnim vodama Atlantskog oceana i Mediterana. Pojavljuje se i u blizini obala Ujedinjenog Kraljevstva, Irske i Turske. Karakterizira ju žuto-smeđi klobuk koji podsjeća na kompas, može narasti do 30 centimetara u promjeru, a lovke do 1 metra duljine. U kontaktu s njom mogu se dobiti opekline na koži, obavijestili su iz Centra za invazivne vrste.

- Već nekih 10 i više godina sva istraživanja, znanstveni časopisi i radovi ukazuju na to da će se povećavati populacija meduza zbog promjena u okolišu. Uzrok je porast temperature mora, ali i prelov, odnosno smanjenje broja ribe koja se hrani meduzama te zbog toga, naravno, populacija raste, pojasnila je dr. Krželj. Pojasnila je kako meduze nose žarnice kojima opeku žrtvu. Osjet žarenja ćete ublažiti hladnom vodom ili ledom, a poželjno je namazati gelom koji sadrži aloe veru te potražiti liječnika. Meduzine žarnice mogu prouzročiti crvenilo, bol, ekcem, svrbež i kraste te promjenu boje kože, a svi ovi simptomi mogu potrajati tjednima. Najbolji je savjet ostaviti ih na miru i ne dirati te izbjegavati susret u vodi.

Budući da se bavi proučavanjem populacije vatrenih crva, dr. Krželj zamolila je ukoliko netko ima fotografiju vatrenog crva na zvjezdačama ili na nekoj drugoj životinji da ju pošalje na mail ambientemarinoinfo@gmail.com ili ju objavi na Facebook stranici Morski Okoliš (Ambiente Marino).