Vakula otkrio kakav je nastavak zime i kakvo nam proljeće stiže

Kraj prosinca je iznadprosječno topao pa je u nastavku zime povećana vjerojatnost za 'zimskiji' siječanj i veljaču od prosinca, najavili su meteorolozi Tomislav Kozarić i Zoran Vakula za HRT. 

Dodaju kako će se to dogoditi ne zbog iznimnosti ovogodišnjeg prosinca, nego i zbog uobičajeno niže temperature zraka u prvim mjesecima godine i znatno češćeg snijega nego u prosincu. No, i dalje je mala vjerojatnost dugotrajnije izraženije hladnoće.

VREMENSKA PROGNOZA Danas je iznadprosječno toplo, a sutra nas očekuje pogoršanje

Pritom je, prema najnovijoj srednjoročnoj prognozi, gotovo sigurno da će prvi tjedan nove godine nastaviti 'krupnim stopama' iznadprosječnosti iz kraja prosinca, a prema dugoročnijim prognozama u nastavku siječnja vrlo je velika vjerojatnost približavanja temperature zraka prosječnim vrijednostima za doba godine, ponegdje i malo nižim. No, teško je vjerovati da će zahladnjeti toliko da na kraju srednja siječanjska temperatura zraka bude niža od prosječne. Još dugoročnije prognoze za veljaču smanjuju ne samo vjerojatnost pozitivnog odstupanja od prosječne srednje mjesečne temperature zraka, nego i vrijednost tog odstupanja. 

Trenutačno najvjerojatnije prognoze za 'klimatološko' proljeće - razdoblje od 1. ožujka do 31. svibnja - daju povećanu, ali ne i jako veliku vjerojatnost malog pozitivnog odstupanja temperature, ne samo cijele sezone, nego i svakog od mjeseci. No, to ne znači da neće biti i znatno hladnijih razdoblja, koja dosta nevolja mogu donijeti posebice poljoprivrednicima i voćarima, čak i unatoč primjeni aktivnih i pasivnih oblika agrotehničkih mjera zaštite od mraza, najavili su Kozarić i Vakula. 

Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze - i prva polovina 2024. godine u Hrvatskoj i bližoj okolici bit će barem malo toplija od prosjeka, a ne treba čuditi ni ako srednja godišnja temperatura zraka 2024. godine nastavi sada već dugi niz iznadprosječno toplih godina. I to ne samo u odnosu na prosjeke iz 20. stoljeća, nego i u usporedbi s posljednjim 30-godišnjim klimatološkim razdobljem, od 1991. do 2020. godine.

I u toj iznadprosječno zagrijanoj atmosferi povremeno se događaju nove ekstremne vrijednosti gotovo svih meteoroloških elemenata.