Tomašević: 'Uštede smo morali potrošiti na financijske kosture koji su iskočili iz ormara'

Sutra će biti otvoreni natječaji za tri pročelnička mjesta, najavila je Danijela Dolenec, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića na redovitoj konferenciji za medije. 

POGLEDAJTE VIDEO:

A tri ureda za koji se traže novi pročelnici su - Ured gradonačelnika, Gradski kontrolni ured te Ured za upravljanje imovinom. Natječaji će biti otvoreni 15 dana. Osnovni uvjet je, naglasila je Dolenec, stručna sprema magistra i pet godina iskustva na odgovarajućim poslovima.

- Svi kandidati koji zadovolje uvjete bit će pozvani na testiranje i na intervjue kako je propisano zakonom. Sve informacije dostupne su na stranicama Grada - dodala je.

Za funkciju pročelnika Ureda gradonačelnika nije važno koji fakultet je završen. Kod Gradskog kontrolnog ureda postoje neke specifičnosti, kao što su tri godine iskustva na poslovima unutarnje revizije, a za Ured za upravljanje imovinom traže profile iz društvenih i tehničkih znanosti. 

Rebalans proračuna 30. rujna

Na dnevnom redu treće sjednice Gradske skupštine 30. rujna će se naći rebalans proračuna, poručio je gradonačelnik Tomašević istaknuvši kako je plan proračuna za 2021., a koji je donijela bivša vlast, ustvari bio fiktivan. 

- Fiktivan je zato što je i bivša gradska vlast sama priznala tijekom ove godine, dakle nakon usvajanja proračuna, da zapravo ne namjerava prodati zemljišta Gredelj, Zagrepčanka i Paromlin, iako je tim planiranim prihodom u iznosu 1,1 milijardu kuna planirala zatvoriti konstrukciju proračuna i time je zapravo omogućila više od od milijardu kuna veću potrošnju u ovoj predizbornoj 2021. godini - poručio je Tomašević. 

Da je plan proračuna fiktivan, dodao je, govori podatak da nikakve aktivnosti nisu ni bile poduzete da se doista ta tri zemljišta prodaju. A prodaja nije realna ni do kraja ove godine, istaknuo je gradonačelnik naglasivši kako je rebalans proračuna nužan upravo zbog te nerealne procjene prihoda, ali i strukture rashoda. 

- Kad gledamo dio bez proračunskih korisnika, prihodovna i rashodovna strana će biti nešto manja od 9,5 milijardi kuna. Mi smo nakon primopredaje spustili kočnicu na troškove i različitim mjerama smo uspjeli ostvariti realne uštede od oko 400 milijuna kuna do kraja godine. Više od toga nije bilo moguće obzirom da treba imati na umu da smo Grad preuzeli u polovici proračunske godine, ali i obzirom da je najveći dio troškova i nastao prvoj polovici budući se radilo o predizbornom vremenu - rekao je dodavši kako će u dokumentu rebalansa biti jasno vidljivo gdje su uštede.

Financijski kosturi

Podsjetio je na stopiranje javne nabave za dekorativnu rasvjetu, smanjenje plaća i naknada, uštede na stavci službenih putovanja, potom za nabavu računalne opreme u stručnoj službi gradonačelnika... 

- No, prilikom našeg rada na uštedama s uredima proteklih nekoliko mjeseci, a dio pročelnika se promijenio, počeli su izlaziti novi financijski kosturi iz ormara, koji ili uopće nisu bili prikazani u proračunu ili su bili prikazani u nerealnim iznosima. I na pokrivanje tih "novih" financijskih kostura su otišle ove naše uštede od oko 400 milijuna kuna - istaknuo je.

Pa je tako naveo kako je oko 790 milijuna kuna bilo je predviđeno u proračunu za ovu godinu za subvenciju ZET-a, ali da će rebalansom morati osigurati dodatnih 80 milijuna kuna jer će u protivnom ZET biti gubitaš i neće se moći prijaviti na EU projekte. U mjesnoj upravi se pojavio, nastavio je, dodatni iznos od oko 100 milijuna kuna, koji nije bio iskazan, na fakture za troškove čišćenja i održavanja cesta nakon potresa. 

Na Domovima za starije nedostaje 20 milijuna kuna, a za postojeće korisnike mjere roditelj-odgojitelj nedostaje još 15 milijuna kuna do kraja godine.

- Dalje, za rekonstrukciju vrtića Ivane Brlić Mažuranić i tehničke škole nije bilo iznosa predviđenog u proračunu, a javne nabave su pokrenute i u tijeku su. Procjena je da bi do kraja trebalo osigurati oko 40 milijuna kuna do kraja godine i još u idućoj. Uopće nije bilo stavke za održavanje tramvajskih pruga u iznosu 36 milijuna kuna i mi je moramo stvoriti - istaknuo je.

Da nisu filtrirali javne nabave i krenuli s uštedama, dodao je, rashodi bi narasli za još oko milijardu kuna do kraja godine.

Cijene karata ZET-a u ovom trenutku ostaju iste

- U ovom trenutku će cijene karata ostati iste, ali želim jasno reći da su kratkoročne obaveze, koje smo naslijedili, zaista velike. Ne možete smanjivati znatno rashode samo tako odjednom, a mi ćemo ih morati smanjivati znatno i zato ćemo razmatrati na koji način smanjiti rashode, a povećati prihode u sljedećoj godini. Sve je na stolu, sve opcije ćemo razmotriti jer moramo dovesti financije Grada u red - poručio je Tomašević upitan hoće li cijene ZET karata porasti, odnosno ukinuti se karte za četiri kune obzirom da se ZET-u rebalansom proračuna osigurava dodatnih 80 milijuna kuna na postojećih 790 milijuna.

Krpanje proračuna

Objasnio je kako će pokriti nedostatak prihoda od nerealizirane prodaje tri gradska zemljišta. 

- To ćemo pokriti s nešto većim poreznim prihodima, koji su veći nego su bili planirani, novim prihodima iz Fonda solidarnosti, koji nisu bili predviđeni, odgodom i vraćanjem pozajmice koju je prošla vlast digla od države na sljedeću godinu te ovim kratkoročnim zaduženjem kojeg smo već ostvarili i kojeg je Gradska skupština izglasala - poručio je dodavši kako kreću i s transparentnijim prikazom prihoda i troškova, za što se nada da će omogućiti realnije planiranje proračuna za iduću godinu. 

- Prioritet nam je konsolidacija gradskih financija, posebice nakon dugog vremena ovakvog planiranja. Samo ću podsjetiti da je financijsko planiranje bivše vlasti dovelo do akumuliranog gubitka od 1,3 milijarde kuna još na kraju 2019. godine. Taj gubitak nije vraćen 2020. godine jer su se desili pandemija i potres, a onda si je 2021. s ovakvim fiktivnim prihodima bivša vlast dala dozvolu da poveća rashode za milijardu kuna više kako bi to "spucali" u predizborno vrijeme - poručio je Tomašević naglasivši kako će takvu fiskalnu neodgovornost promijeniti.

Pripajanja gradskih poduzeća

Za sjednicu Skupštine najavio je odluku o pripajanju Zagrebačkom holdingu trgovačkih društava AGM i Centar d.o.o, koji, kako je rekao Tomašević, ne funkcionira, ali ima vrijednu imovinu te spajanju Zagrebačke stanogradnje GSKG-u.

- I tu krećemo s konsolidacijom i restrukturiranjem kako bi se balansirali prihodi i rashodi gradskih poduzeća - poručio je.

Zadatak je nove Uprave Zagrebačkog holdinga, dodao je, napraviti plan ušteda, ali i povećanje prihoda Holdinga. A to vrijedi i za druga gradska poduzeća, naglasio je.

- Ovo što sam najavio pripajanja, bit će tu ušteda. Ali bit će toga i još - rekao je. 

Obnova nakon potresa

Upitan za obnovu, Tomašević je istaknuo kako nisu smanjivali iznos predviđen za sufinanciranje obnove privatnih zgrada od oko 80-ak milijuna kuna. 

- Obzirom da očekujemo da će se obnova zbog izmjena Zakona ubrzati, nismo htjeli smanjivati taj iznos. On ostaje isti, ali da je on trošen u nekoj dinamici koja je predviđena - nije, ali smo ga ostavili takav kakav je - rekao je dodavši kako će za obnovu, s ciljem da se ona ubrza, morati u idućoj godini predvidjeti i veći iznos za tu stavku.

Naglasio je kako su oni kao nova vlast napravili sve što su mogli vezano za obnovu obzirom na ovlasti koje imaju. Podsjetio je na mobilne timove koji odlaze ljudima na kućni prag i ispunjavanju s njima zahtjeve, ali i upozorio na problem što zahtjevi ne rezultiraju odlukama o uklanjanju objekata i o konstrukcijskoj obnovi tih objekata.

- U tom smislu smo i svoje kapacitete stavili na raspolaganje koliko god možemo i Fondu i Ministarstvu samo kako bi što brže išle te odluke i kako bi obnova krenula. Mi smatramo da bi Fond trebao imati veće ovlasti, odnosno da bi jedna institucija trebala donositi i odluke o obnovi i izvršavati te odluke kroz javne nabave. Jasno je da su imovinsko-pravni odnosi kaotični i da tu treba mijenjati ili Zakon o obnovi ili druge zakone koje to uređuju - poručio je dodavši kako bi cijelu stvar ubrzala i blokovska obnova - blok po blok, a ne zgrada po zgrada.

Oni objekti za koje su predani zahtjevi za legalizacijom, a još nisu legalizirani, također bi trebali biti obnovljeni, dodao je. 

- A i oni koji ne mogu biti legalizirani, i tu treba izaći u susret, pa čak i kad govorimo o području podsljemenske zone, koja ulazi u park prirode Medvednica. Ima brojnih prepreka koje su zakonske, a koje se moraju riješiti - rekao je dodavši kako bi trebalo mijenjati i zakon o javnoj nabavi kako bi se rokovi skratili. 

'Ono što možemo, mi smo napravili'

Na kritike Mostovog zastupnika Nine Raspudića da je Tomašević suodgovoran za ovo stanje s presporom obnovom jer je podržao Zakon o obnovi, Tomašević podsjeća kako ni mostovci nisu bili protiv. Glasali su suzdržano. 

- Dakle, ni on nije bio protiv zakona. Samo je četvero zastupnika bilo protiv. Mi smo tada tražili jedino da konačno krene obnova jer je cijelo vrijeme bilo isprika i izvlačenja od vlasti i države da se ne može u nju krenuti dok se ne donese zakon - rekao je podsjetivši kako je Vlada neke amandmane na prvotni prijedlog Zakona prihvatila, ali neke i nije. 

- Mi smo tada upozoravali da će vjerojatno doći do prepucavanja između Fonda i Ministarstva s obzirom da Fond treba izvršavati, a Ministarstvo donositi odluke - podsjetio je.

Istaknuo je kako ne osjeća odgovornost jer je, ponovio je, glasao za Zakon da obnova konačno krene, ali da je pri tom očekivao da će se Zakon i korigirati. 

- I mislim da nije trebalo čekati godinu dana za korekcije. I dalje kasni drugi program mjera i to se isto moglo korigirati ranije - rekao je dodavši kako Sabor donosi zakonodavni okvir, ali Vlada program mjera.

Upitan treba li ministar graditeljstva Darko Horvat politički odgovarati, gradonačelnik je poručio kako smatra da svi, i iz državne i iz gradske vlasti, uključujući i njega, trebaju odgovarati s obzirom na ingerencije koje svatko ima. 

- Ingerencija Grada nije velika, mi ne upravljamo Fondom, imamo manjinska upravljačka prava u odnosu na državu, mi ne donosimo odluke. Ono što možemo, mi smo napravili. Sve ono što smo obećali u kampanji i jesmo napravili - rekao je. 

Žičara i ostali infrastrukturni projekti

Vezano za žičaru, Tomašević je istaknuo kako je razgovarao s ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem oko situacije vezane za standarde i buku.

- No, onaj ključni sastanak, za koji se nadam da će biti idući tjedan, je s ministrom prometa, koji neće biti samo na temu žičare nego svih infrastrukturnih projekata u Gradu i neke druge stvari koje su nam sada na dnevnom redu. Tu je i jedna protokolarna aktivnost zajednička koju ćemo imati u subotu navečer, kada dolaze svi direktori europskih željezničkih kompanija. Mi želimo što više revitalizirati željeznicu pa i u tom smislu očekujem dobru suradnju s ministrom prometa - poručio je.