Hrastove stjenice koje maltretiraju Zagrepčane već mjesecima nisu opasne za ljude, ali su štetne za šumu. No crni žohar posvuda ostavlja bakterije salmonele... Prenose i tifus
OTKRIVAMO ZAŠTO
Najezda insekata: Uz stjenice sve je više crnih žohara i buha
Ove godine smo primijetili veliki porast poziva vezanih uz crne žohare. Do sad je toga bilo sporadično po Zagrebu i drugim gradovima, no sad su se crni žohari pojavili u četvrtima gdje ih nikad nije bilo. Godinama ih nije bilo toliko, sad baš dominiraju, opisao nam je svoja iskustva Rene Švajger iz tvrtke koja se bavi deratizacijom, dezinsekcijom i dezinfekcijom.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:31
Istaknuo je kako puno posluju i u Istri, gdje bilježe dvostruki porast poziva osobito u Umagu i u Rovinju. Kaže da je riječ o štetnicima koje uništavaju koristeći niz metoda, od prskanja ili zaprašivanja korištenjem insekticida, suhim aerosolom, feromonskim mamcima, vlažnim aerosolom, gelom te zaprašivanjem. Crni žohar nije za čovjeka opasan u smislu uboda ili ugriza, ali jest zbog mogućnosti prenošenja zaraze.
- Žive u kanalizaciji, u vertikalama i sustavima cijevi te se ondje razmnožavaju. Hrane se ljudskom hranom, pa na toj hrani i površinama kojima se kreću mogu ostaviti bakterije poput e. coli, salmonele, tuberkuloze, kolere, tifusa i drugih bakterija i virusa koje se nalaze specifično u kanalizacijskom sustavu - kaže dr. Dobrica Rončević, spec. epidemiologije i voditelj epidemiološkog odjela u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko - goranske županije.
Crni žohar obično živi u prljavim, toplim i vlažnim prostorima poput smetlarnika, kanalizacija i suterena. Boje se svjetlosti i aktivni su noću, a ako uđu u stan, zadržavaju se u pukotinama u podu, ispod tapeta, lajsni, pragova i dovratnika te tepiha ili iza ormara, kazao je deratizator, a dr. Rončević savjetuje da se dobrom higijenom prostora te pospremanjem ostataka hrane i redovitim čišćenjem može utjecati na sprečavanje pojave bolesti, dok se infestacija crnog žohara može riješiti pozivom službama za dezinsekciju.
- Ove godine smo primijetili i porast poziva vezanih uz pojavu običnih buha. Riječ je o onima koje žive na mačkama i psima te hrane krvlju i obično ne napadaju čovjeka. Ako je domaćin odsutan dulje vrijeme, one mogu preživjeti hraneći se vlastitim izmetom, pa čim se pojavi životinja ili čovjek napadaju ga kako bi se nahranile - istaknuo je Švajger dodajući da su ga ljudi zvali i zbog većeg broja smrdljivih martina, ali im nije mogao pomoći jer nije riječ o infestaciji (najezdi) prostora.
Uobičajeni je broj poziva i za obične smeđe žohare, a najezda stjenica koje su se početkom sezone pojavile na Jadranu sad je pod kontrolom i broj poziva je manji.
- Ubodi buha za čovjeka u Hrvatskoj nisu opasni i ne prenose bolesti ni zarazu. Moguće su alergijske reakcije te dermatitis na mjestu uboda. Mi nismo primijetili dramatičan porast ni žohara ni buha. Problem ne negiramo, on postoji, ali nam se čini da je na konstantnoj razini - istaknuo je dr. Rončević.
Krajem prošle godine stanovnici većine hrvatskih gradova primijetili su najezdu smrdljivih martina. Slavonci iz godine u godinu muku muče sa sve većim brojem komaraca koji prenose niz zaraznih bolesti, a Riječani su ovih dana primijetili najezdu žutih bubamara. Zagrepčani se pak bore protiv mrežaste stjenice platane te hrastove mrežaste stjenice.
- Te sve bube su dosadne, ali su za ljude neopasne jer ne prenose nikakvu zarazu. Eventualni ugriz ljudi mogu osjetiti kad stjenica, budući da se hrani staničnim sokovima lišća, iskušava je li na drvetu platane ili hrasta pa traži list kako bi ga zagrizla - pojasnio je entomolog dr. sc. Milan Pernek, znanstveni savjetnik u Hrvatskom šumarskom institutu. Smatra da su glavni krivac za povećani broj tih, ali i svih drugih insekata, klimatske promjene.
- U Hrvatskoj registriramo širenje stranih vrsta i ekspanziju postojećih na novim prostorima, gdje izazivaju ekonomske štete. Kad se približe naseljima i zgradama, onda se i ljudi žale na kukce. Platanina stjenica u Hrvatskoj živi već više od 30 godina i do sad nije bilo većih problema, no ove se godine ljudi više žale jer joj dugotrajno toplo vrijeme, produljena vegetacija i manjak predatora odgovaraju - nastavio je dr. Pernek dodajući da su hrastove stjenice prvi put zabilježili na istoku zemlje 2013. godine te su se ubrzano proširile i u Zagrebu su već dvije godine.
Iz njegove perspektive najveći je problem štetnika i zaraza na drveće i biljni fond u Hrvatskoj, pa je tako mediteranski potkornjak vrsta koja oduvijek živi u našim krajevima, ali unazad nekoliko godina populacija eksplozivno raste.
- Donedavno većina građana nije ni znala da postoje no danas svi znaju da je potkornjak na Marjanu i u cijeloj Dalmaciji uništio stabla. U šumama imamo velikih problema s mrežastom stjenicom koja napada hrastovo lišće koje se već u srpnju počinje kovrčati i žutjeti, pa gubi dio vegetacijskog perioda. Šumari strahuju da će zato biti smanjen prinos žira - zaključio je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
