Uvijek ima mjesta za desert jer se naš mozak poigrava s nama

Koliko god bili siti, desert predstavlja toliko zadovoljstvo da mozak počne proizvoditi kemijske spojeve koji potiskuju osjećaj sitosti, tvrdi dr. Nora Volkow s američkog Instituta Maryland.

Ona smatra da nezdrava hrana na kojoj se temelji današnji jelovnik ometa prirodni proces u kojem želudac javlja mozgu da je pun. Tako kemijski signali hormona leptina ne mogu prevladati rad centra za užitak u mozgu. Zbog toga, koliko god bili siti, žudimo za komadićem torte, čokoladom ili sladoledom, piše Daily Mail.

- Osjećaj zasićenosti koji nastaje nakon što se želudac rastegne do svog maksimuma evoluirao je tijekom tisuću godina ljudskog razvoja i služio nam je u okolišu u kojem nije bilo obilja hrane, osobito ne one visokokalorične - kaže dr. Volkow.

Danas taj mehanizam nadjačava želja za užitkom, a mozak je motiviran da traži hranu kako bismo se mi osjećali sretno.

- Oni koji žele vježbati samokontrolu i odoljeti desertu to će najlakše učiniti tako da ga odbiju prije no što im je on ponuđen - smatra dr. Volkow.

Razlog tome je što su deserti hrana koja lako stvara ovisnost, kao i slane prerađene namirnice, dok su male šanse da se razvije ovisnost o zelenoj salati ili jabukama.

Okus potpuno drugačiji od onog kojeg smo pojeli također može probuditi apetit, a najbolje rješenje je odmah se odlučiti što ćemo jesti za desert, kako bi prethodne obroke mogli količinski prilagoditi tako da ne pretjeramo sa slatkim, savjetuje profesorica Barbara Sahakian sa Sveučilišta Cambridge.