Uspjeh mladih budućih inženjera - od robotske ruke do autića koji se sam kreće

STEM – čini se kako svi u zadnje vrijeme govore o tome. I to s dobrim razlogom. Jer upravo vještine koje se dobivaju iz tog područja poslodavci traže. Sposobnost rješavanja problema, timski rad i sposobnost kritičkog razmišljanja - to je ono što budućnost zahtijeva, a u čije stjecanje treba krenuti već danas.

Za početak, bitno je istaknuti da STEM nije oznaka za robotiku ili informatiku, kako se percipira u široj javnosti. STEM je pristup obrazovanju čiji je temelj kombinacija različitih područja predmeta i načina razmišljanja. Počeli su ga spominjati još 1998. godine kad su se javile inicijative kojima su profesori htjeli unaprijediti školske kurikule. Inače, naziv je sastavljen od početnih slova riječi na engleskom science, technology, engineering i mathematic.

Podloga za uspjeh

Učenici i studenti na STEM fakultetima sve se više uključuju u mnoge projekte društveno korisnog učenja. U prijevodu, ti mladi inženjeri traže rješenja za probleme u zajednici. Primjer toga dolazi iz varaždinske Prve gimnazije, koja uz klasični gimnazijski program veliki naglasak stavlja na STEM područje. Pitali smo Marka Vargu, bivšeg učenika te gimnazije, a danas studenta FER-a, zašto su STEM vještine važne.

- STEM vještine su, uz komunikacijske vještine, baza za uspjeh. To vidimo i na primjerima najvećih tehnoloških kompanija. Elon Musk ne bi bio uspješan da nema pojma o znanosti i tehnologiji, no isto tako ne bi uspio bez dobre prezentacije koja svakodnevno privlači nove kupce dionica - objašnjava Marko.

Varaždinska gimnazija među prvima je počela raditi na 3D printerima, kao i pomoću setova Arduino. Da bismo vam malo približili koliko je značenje rada ovih znanstvenika, za početak ćemo vam objasniti što su setovi Arduino. Arduino je ime za otvorenu računalnu i softversku platformu koja omogućava dizajnerima i konstruktorima stvaranje uređaja i naprava koje omogućuju spajanje računala s fizičkim svijetom. Pojednostavljeno – oni stvaraju internet stvari. 

Robot kao ruka i autić

Jedan takav projekt mladih znanstvenika i inženjera, koji je proizašao iz STEM područja, je samovozeći autonomni robot. Nastao je po uzoru na postojeće slične robote kojima je cilj obilaženje prepreka pomoću ultrazvučnog senzora. Robot ima mnogo mogućnosti, koje su ograničene arhitekturom razvojnog sučelja Arduino i maštom korisnika. Marku i njegovoj ekipi ovo je drugi izum koji su prijavili na natječaj Generacija NOW, koji je pokrenuo Hrvatski Telekom, a u kojem ta kompanija daje 700.000 kuna za daljnji razvoj STEM-a u Hrvatskoj. Prvi izum bio im je Robotska ruka, namijenjena djeci i inspirirana arkadnim igrama, a baza igračke je Arduino komplet koji su dobili kao sudionici spomenutog natječaja.

Kako je sve počelo?

Pitali smo možda budućeg Elona Muska kako su odlučili prijaviti se na ovaj natječaj i kako dolaze do ideja za ova mala čuda. 

- U osnovnoj sam se školi prvi put susreo s natječajima Hrvatskog Telekoma i IRIM-a, sudjelujući u izradi Matematičkog njihala s bratom. I kad je naš profesor informatike, Bojan Banić, spomenuo da postoji natječaj Generacija NOW, nekolicina nas, sudionika na radionici za 3D modeliranje i robotiku Centra izvrsnosti iz informatike, odlučila je prijaviti se - objašnjava Marko. 

- Ideja je krenula od profesora Banića, a na nama je bilo dizajnirati ruku, odnosno poslije autić, primjenjujući znanje koje smo stekli u Centru zahvaljujući profesoru biologije Marku Šafranu, profesoru fizike Dinku Meštroviću i profesorici informatike Vesni Novosel-Martinić. Modeliranje ruke bilo je manji dio posla, koji smo obavljali planski. Svaki član ekipe bio je zadužen uglavnom za određeni aspekt, ili modeliranje, ili programiranje, ili stvaranje videa, no svakako smo uskakali i zajedno obavljali veći dio zadatka. Bilo je mnogo bugova, najviše kad smo pisali kod u Arduino sučelju, pa je svojim znanjem i mentorskim vještinama katkad pripomogao profesor Banić. Sve se više-manje svodilo na metodu pokušaja i pogrešaka - kaže Marko. 

U donacijski program Generacija NOW do danas se uključilo više od 300 obrazovnih institucija diljem Hrvatske, a više od 2200 djece i mladih već je imalo priliku kroz inovativne projekte pokazati kako, uz pomoć tehnologije, njihova kreativnost zaista nema granicu. S tim se slaže i naš sugovornik Marko, koji kaže kako ovakvi projekti otvaraju vrata mladima da stupe u kontakt s tehnologijom do koje prije uglavnom nisu mogli, dodajući da se tako uče timskom radu i planiranju zahtjevnijih projekata koji se ne mogu riješiti u jednom danu.