Uronite u povijesne priče ili uživajte u umjetničkim djelima: Ove izložbe vrijedi posjetiti

Ove se godine Zagreb, kao središte kulturnih događanja, može pohvaliti mnogim izložbama kojima neće odoljeti nijedna generacija. Sastavili smo popis najzanimljivijih, a sve vijesti o predstojećim izložbama dodatno možete pratiti i na stranici Turističke zajednice grada Zagreba.

Život i djelo Vlahe Bukovca

Vlaho Bukovac ostao je zapamćen kao središnja ličnost javnoga kulturnog života Zagreba, čija je umjetnička tehnika kolorizma utjecala na cijelu jednu generaciju zagrebačkih slikara (takozvana Zagrebačka šarena škola). Iako je podrijetlom iz Cavtata i tijekom života je proputovao mnoge države i gradove, Bukovac je najplodonosniju fazu imao u Zagrebu. Tu je, između ostalog, naslikao danas prepoznatljive slike "Gundulićev san", "Dubravka", "Hrvatski narodni preporod" (na zastor u HNK), ali i portrete ključnih obitelji, poput Vranyczanyjevih, Nossanovih, Farkaša, Crnadaka i tako dalje.

Jedna od najznačajnijih ovogodišnjih izložbi, "Korijeni i krila. Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču, 1893.-1903." obilježava  stotu obljetnicu od smrti velikog hrvatskog slikara Vlahe Bukovca. U kronološkom slijedu, koji prate mnogobrojni dokumentirani materijali, arhivska građa, djela koja dosad nisu izlagana i sasvim nova otkrića, posjetiteljima će biti predstavljene mnoge epizode iz Bukovčeva života te njihov utjecaj na stvaralaštvo. Izložba će za javnost biti otvorena do 22. svibnja u Galeriji Klovićevi dvori. Autorice izložbe su Petra Vugrinec i Lucija Vuković. 

Ženska hrabrost i požrtvovnost

Percipirane kao "slabiji spol", žene su se kroz povijest morale (ali i dan danas moraju) posebno dokazivati kako bi stekle poštovanje društva. U poslu kao što je vatrogastvo možemo samo zamišljati koliko je truda i rada bilo potrebno da bi dotad ovaj muški poslovni svijet prihvatio i članice. Ipak, 1930-ih osnovan je u Đakovu prvi ženski samaritanski vatrogasni odjel, koji je okupljao pionirke vatrogastva u Hrvatskoj - žene koje su prve probile "vatreni zid". 

Ako vas je ova tema zaintrigirala, sve o prvim, ali i suvremenim vatrogaskinjama, možete saznati na izložbi "Iza vatrenog zida – žene u vatrogastvu" od lipnja do kolovoza, u Tehničkome muzeju "Nikola Tesla".  Autori izložbe su Kosjenka Laszlo Klemar i Vedran Runjić. 

Prva telefonska linija u Zagrebu

Samo šest godina nakon Bellova izuma telefona u Americi, 1881. godine Hrvatska uspostavlja prvu lokalnu telefonsku liniju u Zagrebu. Njezina funkcija bila je vezana za bolju organizaciju protupožarne zaštite te nije bila namijenjena javnom telefonskom prometu. Nakon nekoliko godina puštena je u promet i prva telefonska centrala, u kojoj su operateri morali ručno prespajati telefonske pozive na zahtjev pozivatelja. Bili su to tek počeci razvoja telefonije u Zagrebu i Hrvatskoj te je od uređaja rezerviranog samo za imućne ubrzo postao neizostavni uporabni predmet u svakom hrvatskom kućanstvu.

Povodom 140. godišnjice Tehnički muzej "Nikola Tesla" odlučio je na zanimljiv način ispričati priču o povijesnom razvoju telefonije. Za to je predvidio izložbu pod nazivom "140 godina telefona u Zagrebu", koja samo što nije otvorila svoja vrata. Zainteresirani posjetitelji imat će priliku vidjeti više od stotinu izloženih različitih telefonskih uređaja i centrala iz fundusa Tehničkog muzeja "Nikola Tesla" i HT muzeja. Autori izložbe su Goran Rajič i Vesna Lipovac.

Prva i najveća tvornica kofera

Na adresi Medulićeva 12 u Zagrebu prije 100 godina nalazila se prva radionica za izradu kovčega. Tvrtka se zvala Sljeme, a vodio ju je Samuel Gati, austrougarski majstor s višegodišnjim iskustvom. U samo nekoliko godina Gati je uspio povećati tvrtku, koja je imala više stotina zaposlenika, te plasirati kovčege, torbe i rukavice od kože po svim europskim metropolama. Uskoro je to postala najveća tvornica za izradu kovčega u Jugoslaviji. Čak je i kraljevska obitelj prepoznala značenje ove tvrtke, angažiravši je 1930. godine kao kraljevskog dvorskog dobavljača.

U lipnju, povodom 100. godišnjice osnutka tvornice i sjećanja na Gatija, Muzej grada Zagreba pokreće izložbu "Sljeme – prva tvornica kofera i kožne galanterije". Na izložbi će se posjetitelji moći podsjetiti ili tek upoznati s najznačajnijim proizvođačem kofera i kožne galanterije u razdoblju između dva svjetska rata, koji danas djeluje pod nazivom Sljeme Autokoffer i proizvodi luksuzne kožnate rukavice za vožnju. Autorica izložbe je Maja Arčabić.

Priča o 150+ godina glazbe

Zagrebačka filharmonija više od 150 godina djeluje kao promotor glazbene umjetnosti diljem Hrvatske i kulturni veleposlanik Lijepe Naše u svijetu. Od svojih početaka ova orkestralna grupacija pozicionirala se kao istaknuta glazbena institucija Zagreba, srednjoeuropskog središta glazbe, umjetnosti i kulture. Danas se Filharmonija ponosi imenima nekih od prvorazrednih dirigenata, među kojima su Friedrich Zaun, Lovro von Matačić, Pavle Dešpalj, Pavel Kogan, Vjekoslav Šutej i tako dalje. 

Njihovo dosadašnje djelovanje hrvatska je baština, a značajna obljetnica prilika je da se prošlost i sadašnjost Filharmonije prezentiraju svim Zagrepčanima i ljubiteljima glazbe. U Muzeju grada Zagreba kroz izložbu "Zagrebačka filharmonija 150+" posjetitelji će moći razgledati stotine plakata, kazališnih objava, memorabilija, fotografija s pozornica i izvan njih, nagrada i diskografskih izdanja, snimaka koncerata te raznih drugih predmeta koji živo svjedoče o povijesti ovog orkestra. Uz to, izložba će obuhvatiti priče o nastupima, događanjima, umjetnicima i svima koji su pridonijeli stvaranju glazbenih djela Filharmonije. Autorica izložbe je Marina Perica Krapljanov.  

Ali to nije sve!

Od 20. travnja do 19. lipnja 2022. godine možete posjetiti i izložbenu manifestaciju vizualnih umjetnika do 35 godina pod nazivom "36. salon mladih" u Meštrovićevu i Francuskom paviljonu te na nekim drugim lokacijama. Ovogodišnje izdanje Parazit predstavit će autori Jurica Mlinarec, Klara Petrović i Luja Šimunović (KUĆĆA). A u Nacionalnome muzeju moderne umjetnosti očekuje vas izložba "Stroj u vrtu", koja donosi djela domaćih umjetnika od početka 20. stoljeća do danas, povezanih s tehnološkom modernizacijom društva. Zanimljiva je i izložba hrvatsko-francuskog slikara i kipara Slavka Kopača u Meštrovićevu paviljonu, koja će biti otvorena do 27. ožujka. Izložba obuhvaća njegov život (od Vinkovaca i Zagreba do Firence i Pariza) te izbor najizvrsnijih slikarskih, kiparskih, ali i pjesničkih ostvarenja. Za kraj, predlažemo izložbu "Odgovor/Response" koja je u trenutnoj postavi Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu. Izložba predstavlja majstorska ulja na platnu, dubrovačkog slikara Izvora Pendea, koja na međunarodnom tržištu postižu cijene od nekoliko tisuća eura.