Urođeni i stečeni imunitet - koja je razlika i kako nas štite?

Imunološki sustav složena je mreža stanica, tkiva i organa koja brani tijelo od infekcije. Koliko je kompleksan i „pametan“ dokazuje to što „pamti“ svaki mikrob kojeg je ikad uništio. Tako ga brže prepoznaje i uklanja ako ponovo uđe u tijelo te sprečava da se osjećamo bolesno ili prehlađeno.

Koje vrste imuniteta postoje?

Imunitet je temelj zdravlja našeg organizma, koji se bori protiv vanjskih napadača. Međutim, to je ujedno vrlo složen sustav koji dijelimo u dvije osnovne kategorije - prirođeni ili stečeni, a načini na koji se dobivaju mogu biti aktivni ili pasivni. Što to zapravo znači?

Prirođeni ili nespecifični imunitet naša je prva crta obrane, koja se pasivno može pokrenuti, primjerice kada novorođenče sakupi antitijela putem majčinog mlijeka ili preko posteljice, a aktivni prirođeni imunitet stvara antitijela koja je imunološki sustav sam proizveo nakon susreta s nekim patogenom pa tako ostaju u tijelu.

Primjerice, mnoga istraživanja dokazala su pozitivan utjecaj odrastanja djece s kućnim ljubimcima zato što različiti virusi i bakterije s kojima se djeca susreću jačaju njihov imunološki sustav. Tako se razvija otpornost na male mikrobe i organizam prirema za buduće, jače napade virusa i bolesti.

Do stečenog (specifičnog) imuniteta dolazi se umjetnim putem. Ako vas je ugrizla zmija otrovnica, dobit ćete protuotrov, koji je zapravo već gotov proizvod antitijela kojim se sprečava infekcija ili trovanje. S druge strane, razlikujemo i aktivni stečeni imunitet, koji obuhvaća razne vrste vakcinacije, pa se tako kao djeca cijepimo protiv tetanusa, dječje paralize, tuberkuloze, hepatitisa B, rubeole i drugih bolesti koje mogu biti opasne po život.

''Pao'' mi je imunitet...

Nisu sve bakterije loše! Postoje i one dobre koje nam pružaju hranjive tvari i obranu protiv loših bakterija i infekcija. Potrebno je održavati ravnotežu jer, ako se količina dobrih bakterija smanji, a loših poveća, tad postajemo bolesni. Ali gripa i groznica nisu nužno uvijek loše. Iako su to ponekad neugodne pojave, one su znakovi da vaše tijelo radi svoj posao. Groznica oslobađa bijele krvne stanice, poboljšava rad metabolizma i sprečava da se određeni mikroorganizmi množe.

Međutim, ako dođe do njegovog poremećaja te se ne uspije aktivirati u potrebnom trenutku, onda dolazi do infekcija. S druge strane, kad je imunološki odgovor aktivan bez stvarne prijetnje ili nije isključen nakon što opasnost prođe, onda se pojavljuju alergijske reakcije i autoimune bolesti.

Od jednog takvog sindroma bolovao je i dječak David Vetter. Rijetka bolest imunodeficijencije, koja pogađa jednog na 100 000 rođenih, zahtijeva poseban način života. Naime, ovaj dječak bio je izložen samo 20 sekundi svijetu kakvog svi poznajemo, a nakon toga je morao živjeti u sterilnom okruženju jer se njegov organizam nije mogao boriti protiv infekcija. Cijeli život proveo je u plastičnoj komori, tzv. „balonu“,  zbog kojeg je ovaj poremećaj i dobio naziv - bolest "dječaka u balonu".

No ovakvi slučajevi su rijetki i ekstremni, a vi svoj obrambeni štit možete ojačati na razne načine.

Više sunca, sna i pranja ruku

Iako je vrijeme pandemije unijelo pomutnju u ljudsku svakodnevicu, opet možemo izvući i neke poučne lekcije. Koliko puta na dan diramo rukohvate u javnom prijevozu, a da nakon toga ne operemo ruke ili ih dezinficiramo? To bi nam, bez obzira na sadašnju situaciju, trebala postati rutina. Potrebno je paziti na higijenu ruku, tj. češće ih prati, s obzirom na to da se mnogi virusi zadržavaju na površini namještaja (kvake, stolovi, telefoni) te na odjeći pa ih prenosimo rukama.

Naš imunološki sustav radi odličan posao u obrani protiv različitih mikroorganizama, ali nekad i on zašteka. Vjerovali ili ne, možete mu pomoći tako što ćete se naspavati. Nedostatak sna ima sličan utjecaj kao i stres na imunitet, a s kvalitetnim snom vaše će tijelo napuniti baterije i obnoviti se.

Da je poželjno zdravo se hraniti i vježbati, znaju već i ptice na grani. Neka se na vašem popisu namirnica nađu voće i povrće bogati vitaminom C, poput limuna, češnjaka i đumbira. Provođenje vremena u prirodi i na suncu također utječe na jačanje imuniteta jer sunčeva svjetlost potiče tijelo na proizvodnju vitamina D koji stvara antimikrobne peptide u koži – spojeve koji pomažu u obrani tijela od novih infekcija.

I za kraj, mnogo se smijte! Smijeh pomaže u oslobađanju kemijskih stimulansa u mozgu koji smanjuju stres - jednog od glavnih uzročnika disfunkcije imuniteta. Oslobađanje dopamina putem smijanja stimulira rad imunološke vojske te tako brani organizam od zaraza.