U dugoročnom smislu, razvoj AI nameće niz ekonomskih i etičkih pitanja, rekao nam je Jan Šnajder sa FER-a koji kaže da je moguć i razvoj digitalne superinteligencije
JAN ŠNAJDER:
Umjetnu inteligenciju nosimo u džepu i svakog dana uči od nas
Umjetna inteligencija je tehnologija koja ima potencijala u potpunosti promijeniti naše živote i način na koji radimo i organiziramo svakodnevicu. Najbolji primjer upotrebe umjetne inteligencije koji olakšava našu svakodnevicu su današnji pametni telefoni koji podržavaju umjetnu inteligenciju. Huawei je jedan od onih koji je otišao najdalje u tome. Svoj poseban procesor zadužen za umjetnu inteligenciju koristi kako bi nam poboljšao fotografije, produžio vijek baterije, ubrzao rad s aplikacijama i na taj način personalizirao rad pametnog telefona prema našim navikama korištenja. O velikom potencijalu tehnologije umjetne inteligencije popričali smo s profesorom koji se temom umjetne inteligencije bavi na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, Janom Šnajderom.
Umjetna inteligencija je tehnologija koja se iznimno brzo razvija. Gdje je u svemu tome Hrvatska i kako bi ocijenili našu poziciju u tom kontekstu?
Hrvatska ima nemali broj istraživačkih grupa na sveučilištima i institutima koji rade vrlo kvalitetna i relevantna istraživanja u području umjetne inteligencije. Osim FER-a, tu bih posebno istaknuo razmjerno nedavno osnovan Znanstveni centar izvrsnosti za znanost o podacima i kooperativne sustave, koji okuplja trinaest istaknutih organizacija.
Pored toga, postoji određen broj tvrtki koje razvijaju vrlo zanimljive proizvode temeljene na umjetnoj inteligenciji kojima konkuriraju na međunarodnome tržištu.
Tako gledano, Hrvatska ne stoji tako loše. Međutim, s obzirom na ulaganje u znanost općenito, a onda u područje umjetne inteligencije specifično, Hrvatska je na začelju Europe te mora i može bolje. Naime, već sada u ovom području Europa kaska za SAD-om i Kinom, što je i jedan od razloga zašto je u travnju ove godine na razini EU potpisana deklaracija članica o suradnji na području AI. Ako dakle Hrvatska kaska za EU, dok EU kaska za SAD-om i Kinom, onda znamo da itekako postoji prostora za poboljšanje.
Koliko su razni sustavi umjetne inteligencije rašireni oko nas, a da mi toga praktično nismo svjesni? Jesu li pametni telefon prvi kontakt običnih ljudi s umjetnom inteligencijom ili postoje neki drugi primjeri?
Umjetna inteligencija danas je već sveprisutna u našim životima. Primjerice, umjetna inteligencija koristi se za pronalaženje relevantnih stranica u internetskim tražilicama, filtriranje neželjene e-pošte, preporučivanje filmova i serija, strojno prevođenje, analizu snimki nadzornih kamera, predviđanje kriminala u gradskim četvrtima, ocjenjivanje studentskih eseja, upravljanje dronovima i autonomnim vozilima, medicinsku dijagnostiku, pomoć u pozivnim centrima, otkrivanje prijevara u kartičnom poslovanju, procjenu kreditnog rizika, ciljani marketing, itd. U većini slučajeva, ako je algoritam umjetne inteligencije doista dobar, onda običan krajnji korisnik neće niti primijetiti da se radi o umjetnoj inteligenciji. Dakle, to je nešto kao specijalni filmski efekt: ako je doista dobar, nećete niti pomisliti da se radi o imitaciji.
Pametni telefoni samo su potencirali primjenu umjetne inteligencije, odnosno općenitije digitalnih tehnologija. Omogućili su nam da umjetnu inteligenciju "nosimo sa sobom", tako da ona osluškuje našu okolinu (putem kamera, mikrofona, kinetičkih senzora), prati naše navike i interakciju (putem chat-aplikacija, načina kako koristimo druge aplikacije) i komunicira s drugim uređajima u virtualnoj i stvarnoj okolini. Takav ekosustav omogućava daljnji razvoj aplikacija temeljenih na umjetnoj inteligenciji o kojima prije desetak godina nismo niti sanjali.
Kad govorimo o umjetnoj inteligenciji u telefonima, Huawei sa svojim Kirin čipsetom baziranom na AI-u pomiče granice mobilne fotografije, a nedavno je napravljen test uspješnog upravljanja automobilom putem mobitela. U kojem smjeru mislite da će se razvijati pametni telefoni?
Mislim da možemo očekivati nastavak postojećeg trenda: sve više aplikacija za pametne telefone oslanjat će se na umjetnu inteligenciju. Istodobno, proizvođači će razvijati hardversku infrastrukturu (čipsetove optimirane za AI) te softversku infrastrukturu (platforme za učinkovit razvoj AI modela) kako bi podržali tu potražnju.
Znamo da su Hawking, Musk i drugi poznati znanstvenici i stručnjaci često upozoravali na umjetnu inteligenciju i opasnosti od nje. Trebamo li se uistinu bojati umjetne inteligencije?
Kao i svaka tehnologija, umjetna inteligencija ima svoje prednosti i mane, koje treba kritički preispitati kako bi se maksimizirao njezin potencijal i smanjile njezine moguće negativne odnosno neželjene posljedice. Zato što se nekom tehnologijom nešto može ostvariti, ne znači nužno da to trebamo napraviti. Na nama kao društvu jest da odredimo kako tu tehnologiju želimo primijeniti i u kakvom društvu želimo živjeti.
Hawking, Musk i drugi u pravu su kada kažu da je to tema o kojoj moramo razgovarati. Naime, načelno ne možemo isključiti mogućnost da bi razvoj AI mogao dovesti do neželjenih posljedica, u ekstremnom slučaju i do uništenja ljudske vrste.
Međutim, to nije razlog za bojazan, već za promišljeno djelovanje.
Mnogi strahuju od nje, jer je poistovjećuju s oduzimanjem ljudskih poslova, nedostatka kontrole i sl., je li ta bojazan opravdana?
Kratkoročno, razvoj AI bez sumnje će dovesti do poremećaja na tržištu rada. Svi repetitivni fizički i mentalni poslovi potencijalno mogu biti zamijenjeni algoritmima ili strojevima umjetne inteligencije. Neki fizički i mentalni poslovi su teže zamjenjivi i oni će opstati. Dosadašnje industrijske revolucije dovele su do sličnih efekata te naknadnog otvaranja novih radnih mjesta, međutim nije izvjesno da će i ovog puta biti takvo. Zbog toga se kao društvo moramo pripremiti. Najvažnije je prilagoditi obrazovni sustav, kako bi on producirao ljude čije vještine nisu zamjenjive algoritmima.
Međutim, mi već i danas vidimo neke negativne utjecaje digitalne tehnologije (ne nužno umjetne inteligencije) na tržište rada, npr. u tome da doprinose porastu udjela tzv. prekarnih poslova (nesigurnih, kratkoročnih i slabo plaćenih poslova), u čemu Hrvatska, po nedavnim izvještajima Eurostata, nažalost prednjači. Jedan od načina sprječavanja rizika jest svakako i pametna prilagodba sustava obrazovanja, koja se naprosto mora provesti i to čim prije.
U dugoročnom smislu, razvoj AI nameće niz ekonomskih i etičkih pitanja, a tu je i pitanje mogućeg razvoja superinteligencije i gubitka kontrole. Ne možemo isključiti mogućnost razvoja superinteligencije i gubitka kontrole -- to je jedan od mogućih (neželjenih) scenarija razvoja AI. Međutim, ponavljam, to nije razlog za bojazan, nego za oprez i promišljeno djelovanje.
Što je to digitalna superinteligencija i koliko je realno da ćemo je doživjeti?
Superinteligencija jest umjetna inteligencija koja nadmašuje ljudsku inteligenciju, bilo da "razmišlja" znatno brže od ljudi ili da "razmišlja" znatno drugačije od ljudi. Kroz povijest razvoja AI, istraživači su se uglavnom koncentrirali na pitanje što je potrebno da bi umjetna inteligencija dosegla ljudsku razinu inteligencije. Nekim čudom nije se puno promišljalo o tome da, ako se to doista ostvari, idući logični korak je razvoj superinteligencije. Doista, ako ikada ostvarimo umjetnu inteligenciju na razini čovjeka, daljnji razvoj prema superinteligenciji ne bi uopće bio upitan. Izgledno je da bi algoritam s razinom inteligencije jednake čovjekovoj mogao sam sebe poboljšavati; u tom slučaju skok od inteligencije na ljudskoj razini do superinteligencije mogao bi se dogoditi u svega nekoliko minuta ili sekundi -- u svakom slučaju prebrzo da bi itko stigao reagirati.
Znanstvenici su podijeljeni po pitanju je li razvoj superinteligencije moguć te, ako jest, kada bi se to moglo dogoditi. Većina znanstvenika danas smatra da to jest moguće, ali ne u okviru idućih 50-ak godina.
Često smo umjetnu inteligenciju i te napredne sustave vidjeli u filmovima. Koji je po vama film nekako najbolje prikazao kako bi ta umjetna inteligencija mogla izgledati u nekoj našoj bliskoj budućnosti?
Mislim da je Jonzeov "Her" najbliži nečemu što bismo mogli imati u bliskoj budućnosti.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
