Hrvatski su biskupi i nadbiskupi iskoristili blagdan Velike Gospe pa se obrušili na obrazovne ustanove, modernu tehnologiju, medije, komotne roditelje, trome institucije i zmajeve
MISLI S OLTARA
Udarili po modernoj tehnologiji i obrazovanju zbog ministrice!
Ključne poruke je dao sisački biskup Vlado Košić, ali našli su se tu i splitski nadbiskup Marin Barišić, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, a posebno se istaknuo gvardijan svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske fra Ante Čovo, čovjek koji se proslavio poručivši premijeru Plenkoviću: “Klekni i moli!”. Sisački biskup Vlado Košić je u Marijanskom svetištu Majke naših stradanja u Gori govorio o eksperimentalnoj “Školi za život”.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:39
'Tko ih priprema na život vječni'
Očito ciljajući na ministricu Blaženku Divjak i njezin mandat, zapitao je li to “ispravan put ako se ne uvažavaju sugestije stručnjaka, ako se sve više izostavlja odgojni vid, a naglašava samo obrazovanje, i to uvođenjem tehničkih informatičkih pomagala, te je li to onda informatizacija obrazovnog procesa koji se sve više lišava odgojne dimenzije”.
- Pitamo se kakve bi to trebale biti ‘škole za život’ naše djece i mladih? Imamo pravo očekivati da to budu škole za život vječni, za život koji je u kontinuitetu, kako veli mons. Hoser, za život o kojem nam govori današnji blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. No kako to postići, kako se pripremiti za život vječni, gdje je ta škola - nastavio je s pitanjima biskup Košić.
S tim uvezi, istaknuo je kako je papa Ivan Pavao II. u enciklici “Redemptoris Mater/Majka Otkupitelja” poručio da trebamo poći u “Marijinu školu” - školu molitve, duhovnosti, školu blizine s Kristom.
Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić u svetištu Gospe od Pojišana u Splitu tako je tumačio da su digitalnim sredstvima komunikacija, valjda misleći na društvene mreže i pametne telefone, nedostaju “geste dobrote po primjeru Majke Marije”:
'Po primjeru Majke Marije, potrebne su nam geste pohoda. Geste dobrote i susreta danas u digitalnoj komunikaciji još su potrebnije jer su prava terapija i lijek za sve veću ravnodušnost, indiferentnost, samodostatnost, zaborav i ignoriranje čovjeka u potrebi', te okrenuo ciljnike na medije: 'Ne možemo zanijekati da se danas senzacije i skandali bolje prodaju, kao ni činjenicu da se o dobru premalo govori, da se često prešućuje vijest o dobru, koje kola u venama čovjeka koji je slika Božja, stvoren kao dobar i za dobro.
Pojedinci brinu samo za svoje interese
Tumačeći te pojave splitsko-makarski nadbiskup prozvao je medije za “širenje beznađa”.
- Ako nas svakodnevno hrane samo vijesti o krađama, pljačkama, korupciji, svakovrsnom nasilju i zaobilasku čovjeka u potrebi, ako samo slušamo da je u drugoj zemlji i u drugoj sredini bolje - sve će nas to u našoj životnoj školi učiniti učenicima letargije i ogorčenosti, sinovima i kćerima beznađa, rezultatom slučajnog kaosa, koji u obrani egoizma i osobne koristi postaju hladni i neosjetljivi za druge, pojedinci koji traže i brinu samo za vlastite interese - istaknuo je mons. Barišić.
Po njegovim riječima, 'crna kronika' nije kraj niti obuhvaća sve, nego je samo izazov i prilika da čovjek promijeni perspektivu, da zavapi za obraćenjem koje će nas, rekao je, dovesti do izvora života i ozdraviti nas. Također je rekao kako nam danas sredstva komunikacije daju velike mogućnosti, ostavljaju nas u kontaktu, pružaju neku vrstu daleke blizine, ali osobna prisutnost uvijek je poželjnija od tipkanja, ukucavanja i biranja broja. “Bolje od ‘halo’ je pokucati na vrata”, dodao je. Po Barišićevu tumačenju, Isus Krist je primjer posrednika, “medijskog djelatnika”, koji najprije traži i gleda dobro, ali ništa ne ispušta i sve vrednuje.
'Kad ne uspije prijetnja, onda zavode'
Znakovita je bila i propovijed zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića koji je, čini se, anticipirao moguća tumačenja poruka što ih odašilju njegovi kolege, pa je s oltara u Škabrnji govorio da ‘napasnik’ može govoriti kako je Crkva protiv tehnologije i napretka:
- Napasnik ne miruje. Kad ne uspije strahom i prijetnjom, onda nudi i zavodi. Istom metodom on pristupa i čovjeku današnjice. Govori mu, razuvjerava ga i šapuće: ‘Nije istina ono što u Pismima piše. Nemoj slušati i vjerovati onomu što Crkva naučava. Ona je natražna institucija koja ne prihvaća znanstveni napredak i moderni život’.
Puljić napasnika koji tvrdi da je Crkva protiv napretka i koji djevojke sprečava da 'zavjetuju Mariji svoju čednost, djecu i muževe' naziva i Zmajem, pa kaže na kraju: 'Ne daj Zmaju svog roda i poroda!'.
Rijetki su se biskupi za Veliku Gospu suzdržali od poruka protiv obrazovanja, medija i novih tehnologija. Među njima je, čini se posve strateški, bio kardinal Bozanić, ali je znatno drukčiju propovijed, protkanu teološkim i dubljim značenjima, imao dubrovački biskup Mate Uzinić.
On je odaslao poruku za koju nije skrivao da je upućena i nekima od njegovih kolega na ‘crkvenim prijestoljima’ rekavši: 'I za silne koji, naravno žele li čuti poruku evanđelja, mogu konačno razumjeti da im ‘prijestolja’, ona u Crkvi i ona na političkoj pozornici, nisu povjerena da bi vladali i brinuli se za svoje partikularne interese, što god da oni jesu, nego da bi služili i druge predvodili u ljubavi brinući se za opće dobro'.
Papa Franjo popularan na mrežama
Iako se iz Crkve čuju oštri glasovi prema novim tehnologijama, sama Crkva ih vješto koristi. Biskupije, kao i Zagrebačka nadbiskupija imaju svoje Facebook stranice na kojima župljane izvještavaju o svečanim proslavama blagdana, hodočašćima, crkvenim koncertima...
To ne treba čuditi jer je i sam papa Franjo uvidio prednosti moderne tehnologije kojom se koriste vjernici pa tako ima Twitter profil na kojemu ga prati više od 18 milijuna ljudi, a on pak prati svega njih osam. Ima i svoju Facebook stranicu, koju pak prati više od 350.000 ljudi.
Dakle, visoka tehnologija omogućila je i Crkvi da bude bliže vjernicima i da im brže prosljeđuje svoje poruke jer tehnološki napredak je neizbježan. Što o propovijedima na Veliku Gospu misli premijer, pitali smo glasnogovornika Vlade, no do objave broja nismo dobili odgovore.
'Ne može znati o odgoju tko nema djecu'
Zato nam je svoje viđenje ovih govora dao teolog Dalibor Milas.
- To je tumačenje stvarnosti kakvom je oni vide. Ovo što smo čuli o rađanju i odgoju djece govori o svijesti onih koji su to izgovarali i koji time pokazuju da ne znaju kako narod funkcionira, što muči ljude i o čemu razmišljaju. Onaj tko nema i ne odgaja djecu o tome ne može ni suditi. Radi se o čistom nerazumijevanju života današnjice i to me zapravo rastužuje - kaže Milas. Posebno ga smeta, dodaje, što su političari bili u prvim redovima na misama.
- To nije dobra poruka vjernicima jer ispada da su neki jednakiji od drugih - kaže Milas.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
