U svijetu je čak 60 posto djece zlostavljano. Situacija u Hrvatskoj nije ništa bolja

Digitalno doba u kojem živimo, uz svoje prednosti, nosi mnoge opasnosti. U protekloj godini, kad je školska nastava bila online, djeca su bila izloženija negativnijim stranama korištenja weba – internetskom nasilju. Ova vrsta nasilja, često znana po svojoj engleskoj inačici cyberbullying, događa se u virtualnom svijetu, no ponekad prijeđe te granice i preraste u fizičko nasilje. Prijetnje smrću, poruke mržnje, uvredljivi komentari, kreiranje računa i stranica za izrugivanje, prosljeđivanje fotografija, otkrivanje osobnih informacija, krađa lozinke ili virtualnog identiteta te seksualno namamljivanje samo su neki od primjera internetskog nasilja zabilježenih kod osnovnoškolaca.

Cyberworld je virtualno mjesto na kojem je roditeljima, učiteljima i drugim odraslim osobama teško kontrolirati ponašanje djece. Nesrazmjer koji postoji između odraslih i djece u poznavanju novih tehnologija je velik, pa nije čudno da mogućnosti koje web nudi neka djeca zlouporabljuju. Kako bi roditelji osnovnoškolaca, koji su najranjivija skupina, mogli prevenirati online nasilje, važnost edukacije je velika.

Iz virtualnog u stvarni svijet

Internetsko nasilje uključuje sve aktivnosti zadirkivanja, poniženja, teroriziranja ili prijetnje, a cilj mu je uznemiriti ili povrijediti dijete. U današnje doba digitalizacije cyberbullying se najčešće odvija putem društvenih mreža, ali je moguće biti zlostavljan i putem poziva, fotografija, SMS-ova i drugih puteva koji uključuju komunikacijsku aktivnost putem weba. No ako se zlostavljanje ne zaustavi na vrijeme, može doći i do verbalnog ili fizičkog zlostavljanja.

- Sa šest godina su me zlostavljala dva dječaka na WhatsAppu. Ja sam njih blokirao, a poslije nekoliko dana došli su do mene na nogometnom igralištu - rekao je Tino (12), učenik 6. razreda, ujedno žrtva neprimjerenog online ponašanja. 

Mobiteli kao glavni alat

Današnji osnovnoškolci jedna su od generacija koje tehnologiju iskorištavaju i kao sredstvo za zlostavljanje, pa se od odraslih zahtijeva učenje o tome kako se nositi s ovakvim problemom. Upravo oni imaju ključnu ulogu u zaštiti djece od elektroničkog nasilja. Istraživanja su pokazala kako je u svijetu čak 47,7% djece u dobi od 6 do 10 godina zlostavljano ovim putem, a taj se broj penje na 60% kako se bliži 18. godina starosti. Nažalost, ni u Hrvatskoj situacija nije bolja.

- U posljednjih nekoliko godina imali smo evidentirano više od 1400 kaznenih djela godišnje počinjenih putem računalnog sustava ili mreža. Nažalost, prijavljuje se kad je već šteta naveliko učinjena, pa samo manji dio tih kaznenih djela bude prijavljeno policiji. Vjerujemo da je tamni broj internetskog nasilja mnogo veći. Prema nekim procjenama, i do 10 puta -  tvrdi Ivan Pakšić, voditelj Odjela prevencije PU osječko-baranjske. Napominje kako je 2018. godine bilo prijavljeno 931 kazneno djelo, a u prvih osam mjeseci 2021. godine zabilježeno je gotovo 1100 kaznenih djela, od kojih je čak 55% počinjeno putem uređaja koji svatko od nas ima u džepu - mobitela. 

Cyberbullying uništava samopouzdanje

Osjećaj srama i manje vrijednosti, strah od osvete te nepovjerenje neki su od razloga zbog kojih djeca ne progovaraju o zlostavljanju koje proživljavaju. Zlostavljanje na internetu ozbiljan je problem koji se može negativno odraziti na psihosocijalnu dobrobit djeteta, a ova online agresija često uzrokuje gubitak sigurnosti i samopouzdanja. 

Istraživanje iz 2018. godine pokazalo je da osobe mlađe od 25 godina koje su bile žrtve virtualnog nasilja imaju dvostruko veće šanse za samoozljeđivanje ili samoubojstvo. 

S obzirom na to da mogu biti maltretirani u svako doba dana, kod djece se može pojaviti osjećaj kako je nasilje neuništivo i kako je ono svuda oko nas. Ponekad ne znaju tko je počinitelj i protiv koga se trebaju boriti, a kompromitirajuće sadržaje teško oni sami mogu ukloniti. Djeca percipiraju da jednostavno nemaju izbora. To dovodi do nepovjerenja u druge ljude, pa žrtve nastoje same riješiti problem iako ga ne mogu kontrolirati.

Kako prepoznati zlostavljano dijete?

Roditelji ne vide razlog zbog kojeg bi baš njihovo dijete bilo zlostavljano, no cyberbullying ne bira, ne pita za spol i godine. Otkriti da je dijete zlostavljano ponekad zna biti izazovno jer se na svakoga to drukčije odražava.

Istraživanje tvrdi kako su najčešći znakovi da je dijete zlostavljano iznenadno prestajanje korištenja tehnologije, izbjegavanje prijatelja i uobičajenih aktivnosti, nagle promjene raspoloženja u vrijeme korištenja tehnologije te nagli pad u ocjenama. Djeca često izbjegavaju razgovor o svojim aktivnostima vezanima za tehnologiju, a ponekad se žrtva može prepoznati po neuobičajenoj povučenosti. No svi ti simptomi ovise o pojedinom djetetu. 

Kako pomoći zlostavljanom djetetu?

Najbolji korak koji roditelji mogu poduzeti u slučaju cyberbullyinga jest osigurati da se dijete osjeća sigurno i zaštićeno te da dijete shvati kako priznavanjem nasilja neće biti osuđivano (npr. "sigurno si nešto loše napravio/la") ili kažnjavano (npr. oduzimanjem uređaja). Naglasite da oni nisu krivi što su žrtve nasilja. Tek tad će vam se dijete u potpunosti povjeriti. Nemojte forsirati, uzmite u obzir djetetovo mišljenje i dajte mu do znanja da oboje imate isti cilj - prestanak nasilja. 

Ako pronađete kompromitirani sadržaj, spremite ga (npr. snimkom zaslona), pokušajte otkriti identitet nasilnika i upozorite njegove roditelje ili razrednika u školi. Ako nasilje ne prestane, obratite se policiji. 

Prevencija internetskog nasilja

Za sprečavanje online zlostavljanja važno je da se, s djetetom, informirate o opasnostima koje vrebaju na webu te podučite dijete kako sigurno surfati. Pitajte dijete da vam pokaže stranice koje posjećuje. Proučite mogućnosti tehnologije i aplikacija za internetsku zaštitu kako biste mogli kontrolirati sadržaje koje (ne) želite da vaše dijete posjećuje.

S ciljem osiguravanja sigurnijeg online okruženja, tvrtka A1 Hrvatska osmislila je aplikaciju A1 Internet zaštita, kojom roditelji mogu kontrolirati aplikacije kojima se djeca koriste, filtrirati sadržaj prema onome što žele da dijete vidi, vremenski ograničiti korištenje aplikacija, ali i locirati uređaj ako je potrebno.

Za sve zainteresirane roditelje osnovnoškolaca stručnjaci iz A1 i Centra za sigurniji internet organizirali su besplatne online edukativne radionice kojima nastoje educirati roditelje o sigurnosti u online svijetu, opasnostima koje su dostupne online te kako zaštititi djecu.