Praznovjerni stanovnici ruralnog gradića Batagaia u ruskoj Sakha Republici vjeruju kako je gigantski krater koji se otvorio u njihovoj regiji zapravo prolaz iz ovog u zagrobni život...
U Sibiru su se, vjeruju mnogi, otvorila vrata u zagrobni život
Krater čija je dužina ove godine dosegla gotovo dva kilometra dubok je 90 metara, a svake se godine produžuje za dodatnih 18 metara. Njegovo je ime Batagaika i zbog njega se za udaljenu i rijetko naseljenu regiju pročulo u cijelom svijetu. Iako znanstvenici imaju okvirnu ideju kako je i zašto nastao, dio lokalnog stanovništva vjeruje da se radi o svojevrsnom prolazu u podzemni tj. zagrobni život.
Osim zaista impresivne veličine kratera i njegovog specifičnog oblika, u to su uvjereni i zbog zaglušujućih zvukova koje tlo emitira dok puca i lomi se.
Praznovjerje na stranu...
No, ni znanstvena verzija priče nije previše sjajna. Naime, znanstvenici su uvjereni kako je krater rezultat klimatskih promjena i navjestitelj još drastičnijih promjena u prirodi, piše Vice.
Još početkom 90-ih godina prošloga stoljeća jedna je korporacija na tom području porušila sva stabla i zapravo je to, vjeruje se, započelo ovaj pogubni proces propadanja tla. Uslijedile su velike klimatske promjene koje su posebno snažno utjecale na područje Sikha Republike koje je jedno od najhladnijih mjesta na Zemlji.
Rezultati tih nekoliko isprepletenih procesa itekako su vidljivi danas, a krater će se, predviđa se, nastaviti širiti istom brzinom barem još nekoliko desetljeća. I ne samo to, znanstvenici se boje da će se zbog negativnih klimatskih trendova u budućnosti otvoriti još sličnih kratera. Oni manji već se otvaraju u cijelom Sibiru.
Vremenska kapsula koja otkriva prošlost i predviđa budućnost
Iako je rezultat negativnih promjena, Batagaika ima i svoju pozitivnu stranu. Naime, on je svojevrsna vremenska kapsula koja je znanstvenicima omogućila uvid u ledeno doba sjeveroistočnog Sibira. U sedimenu su tako dosad našli mamuta, bizona i konja starog oko četiri i pol tisuće godina. Ono što je još zanimljivije su dva neovisna sloja stabala koji upućuju na vrijeme i klimu koja je bila topla poput današnje ili još toplija.
Zemlja je, ističu znanstvenici za Vice, već prolazila kroz globalna zagrijavanja. Posljednji je put naš planet kroz ovakav proces prelazio prije oko deset tisuća godina.
Ono što sada istraživački tim angažiran na proučavanju kratera planira je bušenje permafrosta i detaljna analiza tla koja bi mogla otkriti sastav atmosfere u dalekoj prošlosti.
- Ako možemo razumijeti promjene u dalekoj budućnosti, to će nam omogućiti uvid u daleku budućnost Sibira i sve ono što ga čeka u narednih nekoliko stoljeća, zaključio je dr. Julian Murton.