U nedjelju dobivamo sat više sna - evo kako da to stvarno iskoristite i naspavate se

U noći sa subote na nedjelju, 26. na 27. listopada, vraćamo se na zimsko računanje vremena, tako da u 3 sata ujutro treba pomaknuti kazaljke sata za jedan sat unazad. Naravno, ne treba se zbog toga buditi usred noći, većina će satove pomaknuti već u subotu na večer, a time bismo mogli dobiti sat vremena više sna.

POGLEDAJTE VIDEO: Sat više ili manje, muke su iste 

Pokretanje videa...

01:19

Kako preživjeti pomicanje sata? Od toga ćemo se oporavljati nekoliko dana | Video: 24sata/pixsell

Doduše, mnogi to vjerojatno neće iskoristiti, jer organizmu treba koji dan da se navikne na promjenu. Ako spadate u one koji ne trebaju budilicu, već se držite naučenog bioritma, vjerojatno ćete se probuditi prerano. Ako ništa drugo, bit će više vremena za prvu jutarnju kavu u miru, što također doprinosi manjoj količini stresa ujutro. Stoga ne čudi da postoje studije koje ukazuju na to da se u vrijeme povratka na zimsko računanje vremena bilježi nešto manji rizik za zdravlje srca i pojavu infarkta u jutarnjim satima nego kod promjene na ljetno vrijeme, ističu liječnici.

Mnogi će se u nedjelju vjerojatno probuditi puno bolje volje nego inače, uz osjećaj da su se dobro naspavali

Podsjetimo, ljetno računanje vremena uvedeno je s ciljem da se u velikim tvorničkim pogonima koji su s radom započinjali rano ujutro postignu uštede električne energije. Doduše, prvi je na tu ideju još 1784. došao Benjamin Franklin, američki političar i izumitelj, koji je imao osjećaj da dan nije dovoljno dug za realizaciju svih ideja koje je imao. No, ideja o tome da ga treba produljiti pomicanjem sata tada nije zaživjela. Na sličnu ideju došao je i Englez William Willett u članku "Gubitak dnevnog svjetla", objavljenom 1907. godine, no ta ideja ni tada nije prihvaćena.

ZA BOLJI SAN Muči vas nesanica? Uz ovih 20 savjeta riješit ćete problem brzo

Zamisao o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj u vrijeme Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine. Bilo je to prvenstveno na zahtjev industrije, jer je zbog nestašice ugljena i drugih energenata trebalo maksimalno štedjeti na električnoj energiji. Ideja se temelji na pretpostavci nizozemskog entomologa Georgea Vernon Hudsona, koji se bavio sakupljanjem i proučavanjem kukaca, čija su istraživanja ovisila o duljini sunčeve svjetlosti tijekom dana. Godine 1895. došao je na ideju da bi se vrijeme moglo pomaknuti dva sata unaprijed, kako bi se tijekom ljetnog vremena iskoristilo više danjeg svjetla u popodnevnim satima. Tako su tvorničari u njemačkoj vojnoj industriji odlučili potaknuti vladu da se krene s pomicanjem sata kako bi se duljim korištenjem dnevne svjetlosti uštedjela energija.

Nakon što je prihvaćena u Njemačkoj, ideja je iste godine zaživjela i u Velikoj Britaniji, potom u Francuskoj, Italiji, Rusiji i Australiji, kao i Austro-Ugarskoj, koja je uvela ljetno računanje vremena na dvije godine - od 1916. do 1918. godine. Toj su se promjeni priključile i Sjedinjene Američke Države.

U noći subotu na nedjelju sat u 3 sata treba vratiti na 2

Između dva svjetska rata mnoge zemlje su odustale od ljetnog računanja vremena. O toj ideji opet se počelo razgovarati u doba naftne krize iz 1973. godine, kad je OPEC uveo embargo, a cijene nafte skočile u nebesa i potaknule recesiju. Mnoge države tad su pomalo vratile dvojni sustav računanja vremena, pa se 1983. godine na to odlučila i bivša Jugoslavija. Opravdanje za to ponajviše se nalazilo u turizmu, odnosno uvjerenju da će se pomicanjem sata postići značajne uštede u potrošnji električne energije ujutro. Samostalna Hrvatska taj je standard usvojila 1996. godine.

Dakle, uvođenjem ljetnog računanja vremena, usklađujemo se s time da sunce ljeti izlazi ranije i zalazi kasnije, pa se pomicanjem sata ostvaruju uštede u jutarnjim smjenama. S druge strane, vraćanjem na zimsko vrijeme usklađujemo se s ritmom izlaska sunca u toj sezoni. Tako će u dan prije pomicanja sata, u subotu, sunce izaći u 7:28 sati, a u nedjelju u 6:29 sati. Danas to mnogima nije toliko važno kao nekad, jer je radno vrijeme najčešće od 8 do 16 ili od 9 do 17 sati, no dok se radilo od 6, na primjer, bez te bi promjene jutarnja smjena trebala paliti svjetla punih sat i pol vremena.

Iako se većina nas toj promjeni veseli, prvenstveno zbog osjećaja da možemo spavati duže, važno je ne zanemariti činjenicu da promjena nosi 'minus' od jednog sata u večernjim satima. Naime, umjesto zalaska koji se u subotu očekuje 17:51, u nedjelju će sunce zaći u 16:49, što znači da mrak odjednom pada puno ranije i da ćemo neke od obaveza 'odrađivati' po mraku, kad se naš organizam već pomalo počinje pripremati za san.

Ne pretjerujte s večernjim radom za računalom, ili gledanjem TV-a nakon pomicanja sata, jer je lako završiti i s jednim satom manjka sna  

To znači da se stres koji je ljeti nešto veći ujutro može 'preseliti' na večer, pa obratite više pažnje ako radite drugu smjenu, ili se nalazite u prometu u kasno poslije podne. U prvim danima vjerojatno će biti nešto veći rizik od poslijepodnevnog umora, pospanosti i pada koncentracije. Zato razmislite o tome da barem na neko vrijeme uvedete 20-ak minuta poslijepodnevnog odmora, prije nego po povratku s posla nastavite s obavezama.

SAN HRANI MOZAK Manjak sna oštećuje mozak jednako kao i udarac u glavu

Osim toga, dobro je prisjetiti se da treba napraviti lagani zaokret i vezano uz vrijeme odlaska na počinak, tako da organizam počnemo pripremati na to ranije nego što smo dotad navikli. Naime, mnogi ljudi navečer imaju običaj sjesti za računalo da bi završili posao koji su donijeli kući, ili odgovorili na poslovne e-mailove, poslali ponude i slično. Možda volite pogledati film, ili neku dobru kriminalističku seriju. Kako to radimo uz upaljena svjetla i plavo svjetlo s ekrana, to može 'prevariti' organizam odgađanjem proizvodnje melatonina te dovesti do toga da odemo u krevet kasnije nego inače.

Na primjer, ako ste do pomicanja sata lijegali u krevet u 23 sata, u nedjelju i dane nakon nje biste zapravo trebali 'spustiti zastave' oko 22 sata. Tek u tom slučaju doista ćete dobiti više sna. Odlučite li pričekati da se kazaljke na satu približe 23 sata, ne samo da biste mogli izgubiti onaj jedan sat viška od ujutro, nego biste lako mogli završiti i u minusu.

Mnogi će ovih dana nadoknaditi manjak sna 

Dobro je imati na umu da našem organizmu treba tri do pet dana da se privikne na ovu promjenu. Zato ćete se prve dane vjerojatno buditi prerano, a na večer ranije biti fizički umorni, pa nije naodmet započeti s prilagodbom već danas: Otiđite pola sata ranije u krevet.

Iako je Europska komisija 2018. godine donijela prijedlog direktive kojim bi se pomicanje sata dvaput godišnje u svim državama članicama ukinulo, konačna odluka o tome nije donijeta, a nije postavljen ni vremenski okvir kojim bi se odredilo do kada ona treba biti donijeta. Tako se, unatoč suglasnosti velikog broja zemalja oko toga i dalje nastavlja poslovati po staroj praksi. Zasad je teško predvidjeti hoće li i kada doći do ukidanja te prakse. 

PRIPREMITE SE Ovo su posljedice pomicanja sata na organizam i zdravlje: Duže spavanje nije nužno bolje

Imajte na umu da su satovi na mobitelima i oni na računalima povezani s internetom, tako da se pomicanje satova najčešće događa automatski. Dakle, nije potrebno ručno mijenjati vrijeme, osim ako niste izabrali da se podešavanje vremena obavlja ručno.