Sastojci su gotovo isti, no mesni doručak mora biti kompaktan, a na presjeku mora imati vidljive komadiće usitnjenog mesa i masnog tkiva tako da se može rezati. Treba biti kvalitetniji nego narezak
SASTOJCI I KVALITETA
U naresku je mesa od 35 posto, a u doručku čak do 76 posto...
Po količini, ali i po kvaliteti mesa razlikuju se mesni naresci i mesni doručci. Mesni naresci su proizvodi od usitnjenog mesa koji su pasterizirani ili sterilizirani, a rade se od različitih vrsta mesa, strojno otkoštenog mesa, masnog i vezivnog tkiva i iznutrica, različitog stupnja usitnjenosti te drugih sastojaka.
Mesni doručak je proizvod s naizgled istim sastojcima, no mora biti kompaktan tako da se može rezati, a na presjeku mora imati vidljive komadiće usitnjenog mesa i masnog tkiva te mora biti svojstvenog okusa i mirisa. Mesni doručak treba biti kvalitetniji od nareska.
Sve analizirane konzerve narezaka i doručaka su od svinjskog i goveđeg mesa, ali različitih udjela, vode, masnog i/ili vezivnog tkiva, škroba, soli, začina te popriličnog broja aditiva koji im daju okus, teksturu i produljuju trajnost.
Kao što bismo i očekivali, u konzervama je najviše mesa. Prednjači Gavrilovićev Mesni doručak sa 76 posto mesa, a najmanje, 35 posto, sadrži narezak istog proizvođača, koji se prodaje pod robnom markom Gala.
Što je manje mesa, naravno, više je škroba i vezivnog tkiva. Veća količina vezivnog tkiva smanjuje nutritivnu vrijednost, a proizvod gubi i na okusu.
Na narescima je navedeno kako sadrže svinjsko strojno otkošteno meso. To je proizvod koji se dobije odvajanjem mesa od kostiju s dijelovima strojnom obradom kojom se uništava ili mijenja struktura mišićnih vlakana. Proizvod s većom količinom strojno otkoštenog mesa može primiti više vode te gubi na elastičnosti što je prednost u proizvodnji ovih konzervi. Vezanjem veće količine vode meso će brže nabubriti pa je financijski isplativije. Najviše ovakvog mesa, 22 posto, sadrži PPK-ov mesni narezak.
Svinjsko meso spade u kategoriju crvenog mesa. Bogato je bjelančevinama i vitaminima B skupine koji štite živčani sustav i sudjeluju u probavi hrane. Sadrži i puno minerala, u prvom redu željeza, koje sudjeluje u prijenosu kisika kroz krvožilni sustav do organa. Osim spomenutog, svinjsko meso bogato je i mastima. Prvenstveno su to zasićene masne kiseline kojih prosječan čovjek ne bi trebao konzumirati više od 20 ili 25 grama na dan.
Prekomjerna konzumacija zasićenih masnih kiselina povezuje se s bolestima srca. Prekomjerna konzumacija crvenog mesa općenito povezuje se s povećanim rizikom od raka debelog crijeva pa je dnevna preporučena količina oko 90 grama, odnosno 70, ako je riječ o prerađevinama poput onih koje su u analiziranim konzervama. Kad bismo ove proizvode narezali i pržili, količina masti i kalorija bi bila bi još veća. Zato nije preporučljivo pržiti mesne doručke i mesne nareske.
Uz meso, većina analiziranih konzervi sadrži i brojne aditive. U narescima je puno zgušnjivača koji se dodaju zbog teksture, a u prekomjernim količinama mogu djelovati laksativno.
U ovim konzervama narezaka i doručaka možemo pronaći fosfate koji štetno djeluju na zdravlje kostiju. Iako su sterilizirane/pasterizirane, naše konzerve sadrže štetne konzervanse nitrite koji s bjelančevinama iz mesa tvore kancerogene spojeve. Zato se dodaje vitamin C koji će ovu pretvorbu usporiti. Neki su pakirani u tvrde, drugi u mekanije konzerve. Tvrde mogu podnijeti više temperature sterilizacije pa bi im i trajnost trebala biti nešto dulja. No bez obzira na debljinu lima, sve konzerve mogu stajati na policama trgovina poprilično dugo.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
