MUP je potvrdio kako zemlje EU godišnje u Hrvatsku vrate oko 30 sumnjivih stranaca koje mi poslije deportiramo. Samo nam je Njemačka željela vratiti 16.000 migranata registriranih u Hrvatskoj
ČUVAJU IH PA DEPORTIRAJU
U Ježevu sad čuvaju i migrante ekstremiste: Iz Europe nam dolazi 30-ak radikala godišnje
Čitanje članka:
4
min
Na letu iz Stuttgarta za Zagreb 13. lipnja bio je i jedan osumnjičeni ekstremist. Potvrdio je to u srijedu Zoran Ničeno, policijski načelnik uprave za granicu, nakon što je o tome migrantu pisao Deutsche Welle. Nakon mnogih upita novinara, ali i prozivke zastupnika Mosta Mire Bulja da nam Njemačka vraća teroriste, pojasnio je kako postoji posebna procedura za takve ljude.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:58
- Te osobe do završetka postupka azila smještaju se u naš centar Ježevo. Oni su tamo pod kontrolom suda, dakle zatvoreni su. Na godišnjoj osnovi imamo 25-30 slučajeva. Te osobe nakon dovršetka postupka prisilno se deportiraju - rekao je Ničeno.
Zadnji let iz Njemačke u Hrvatsku bio je 13. studenoga, kad je u Zagreb stiglo 15 državljana Sirije, Afganistana, Turske, Jordana i Irana. Među njima je bio i jedan čovjek pravomoćno osuđen u Bavarskoj zbog višestrukog ilegalnog ulaska u Njemačku.
Sve je to bilo zbog poštovanja sporazuma Dublin III, kojim se definira da je za nekoga konkretnog tražitelja azila nadležna ona zemlja članica Europske unije u kojoj je ta osoba prvi put stupila na tlo EU. Za EU je bitno gdje je takav tražitelj prvi put bio registriran, a mnogi su, unatoč drugim zemljama na tzv. Balkanskoj ruti, prvi put evidentirani u Lijepoj Našoj.
Prema njemačkom Saveznom uredu za migracije i izbjeglice ta je zemlja samo 2023. željela deportirati 74.622 ljudi. Najviše zahtjeva za preuzimanjem dobila je upravo Hrvatska, i to njih 16.704. Nakon nas slijedi Italija s 15.749, no ti brojevi vrijede samo na papiru. Iako su zemlje EU pristale preuzeti više od 55.000 ljudi iz Njemačke, deportirano je tek njih 5053. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je u srijedu novinarima kako je Njemačka u ovoj godini najavila da će u Hrvatsku vratiti 1519 ljudi, a da se vratio samo 401. Postoji dogovor između dvije zemlje da se do kraja godine vrate još 182 osobe.
Međutim Božinović očekuje da će to biti najviše 50-ak.
Provjere traju...
Podsjetimo, prema praćenju migrantskih putova, najviše njih uglavnom dolazi u sarajevsku ili beogradsku zračnu luku te taksijem odu do Bihaća i onda pokušavaju ući u Hrvatsku.
- Kad te ljude nađemo unutar teritorija, mi ih registriramo. No velika većina su oni koji su morali prije dolaska u Hrvatsku proći kroz neku drugu članicu EU, primjerice Rumunjsku ili Bugarsku. Te evidencije vode države poput Njemačke. Utvrde li da ne ispunjavaju uvjete za međunarodnu zaštitu, ide se na verifikaciju za povratak - rekao je ministar unutarnjih poslova.
Inače, od početka migrantske krize u Hrvatsku se vratilo ukupno oko 3500 stranaca, od čega se ove godine, do 30. rujna, vratilo njih 1157. Čarter letovima došlo je njih oko 70 posto.
- Ove godine, kroz sustav readmisija sa susjednim državama, iz Hrvatske je vraćeno 6958 osoba. Velika većina migranata su mlađi muškarci, najvećim dijelom iz Sirije i Afganistana, pa zatim Rusije, a prije je to bila Kina, Butan… zemlje koje imaju povoljan vizni režim s nama susjednim državama - rekao je Božinović i poručio kako Hrvatska neće postati "hotspot".
- Ako bi se krenulo prema tome, Hrvatska bi znala odgovoriti - rekao je Božinović, a načelnik Ničeno objasnio je da postoje tzv. contingency planovi za slučaj potrebe, koje svaka članica EU s vanjskom granicom mora imati.
- Hrvatska bi bila spremna primijeniti ih - kazao je Ničeno.
Naime, ministar Božinović svjestan je problema ugovora Dublin III. Smatra ga zastarjelim, pisanim za neka druga vremena i okolnosti.
Štiti ih Ustav
Kako su već pisali i mediji, u praksi se pokazao neefikasnim jer neke članice, kao što je Italija, često odbijaju prihvatiti izbjeglice i migrante. U nekim zemljama, kao što je Grčka, vladaju uvjeti koji se kose s Europskom konvencijom o ljudskim pravima pa deportacije nisu moguće. Poznat je i primjer kad je dogovoren povratak Sirijca iz Njemačke u Bugarsku. Sve je propalo jer ga policija uopće nije mogla pronaći, a poslije je počinio višestruko ubojstvo u Solingenu. Treći se pred sudom žale na odluku o izručenju. U slučaju Njemačke, ne smiju deportirati one kojima u njihovoj domovini prijeti ozbiljna opasnost, primjerice mučenje ili čak smrt. Te ljude ne smiju deportirati čak ni onda kad više nemaju azil u toj zemlji, pa čak i ako je prijestupnik. Tu ih brani njemački ustav.
Prema pisanju Deutsche Wellea, neke zemlje, poput Sirije ili Afganistana, često uopće ne žele prihvatiti svoje građane koji se nalaze u nekoj drugoj zemlji. Njemačka je bila jedna od posljednjih zemalja koje su prekinule praksu deportiranja Afganistanaca u njihovu domovinu. Ne žele dalje pregovarati s talibanima, pa se tu nalaze u pat poziciji. Tome pokušavaju doskočiti tako što ih prevezu u susjedne zemlje, a oni ih onda prebacuju u Afganistan. Jedan od uvjeta za to je da bi oni završili samo u onim dijelovima zemlje u kojima im ne prijete smrt i mučenje.
- EU je usvojila novi Pakt o migracijama i azilu, koji će sredinom 2026. stupiti na snagu, a njime će se izbjeći ovakve situacije i države koje budu prvi ulazak migranata dobit će mogućnost da u ubrzanoj proceduri riješe pitanje zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Koliko vidimo, radi se o najvećem broju ljudi koji neće ostvariti tu zaštitu. Oni žele doći u EU zbog boljih uvjeta života, a naša pozicija od početka je bila takva da se ne može ne vidjeti da se radi o ekonomskim migrantima koji zaobilaze pozitivne propise EU - objasnio je Božinović.
Kvote kao rješenje
S tim da Europi hitno treba promjena slaže se i kriminalist Željko Cvrtila.
- Politika EU mora prestati poticati ulazak migranata u njihov gospodarski prostor. I dalje onima koji dođu bez papira na prijelaze ne dozvoljavamo ulazak, no odu li 100 metara dalje, na zelenu granicu, to se dozvoljava. Drugi stranci, koji uredno rade u EU, plaćaju dozvole i karte te pune proračun, ispadaju naivci i budale - kaže Cvrtila.
Za našu zemlju kaže kako smo odličan primjer legalne mogućnosti uvoza radne snage, no da za sve ilegalce treba stvoriti jasne prepreke. Osim toga, do ljeta 2026. godine kamp u Dugom Dolu postat će pravi migrantski centar koji će 2028. prihvatiti i do 3000 migranata. Trenutno ljude ondje zadržavaju 24 sata, a moći će sedam dana. Nakon toga će se pokrenuti postupak davanja azila ili povratak u domovinu ili zemlju odakle su stigli.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
