U Indiji djeci mažu kapke protiv zlih duhova, a u Hrvatskoj im daruju zlato ili posade drvo

Jedan od najpoznatijih običaja kod nas je darivanje djeteta zlatom. To bi mu trebalo osigurati blagostanje u životu. U nekim dijelovima zemlje tradicija je posaditi drvo u čast djetetovog rođenja - orah, bor, hrast, limun... Običaj je u Slavoniji djetetu pod glavu staviti dukat ili svekar dukatom dariva rodilju. I to je svojevrsno prizivanje bogatstva u život djeteta i njegove obitelji.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:29

Razlika u vrtićkom odgoju u Danskoj i Hrvatskoj | Video: 24sata/pixsell

Nakon poroda, ponegdje je običaj ženi dati kokošju juhu kako bi vratila snagu i imala dovoljno mlijeka za bebu. U bilogorskom kraju tradicija je 'unerediti' dvorište novopečenih roditelja zasipanjem svega i svačega - perje, papir, ostaci nakon obrade žita, slama...

Običaji u drugim dijelovima svijeta

Škotska

Djevojčica Emma imala je pet tjedana kada je od svoje bake dobila novčić. To je običaj koji bi malenoj trebao osigurati sreću i prosperitet. Osim bake, novčić ostavljaju i drugi članovi obitelji te prijatelji tijekom prvog posjeta bebi. Novčić se bebi stavlja u dlan ili u kolica.

- To je škotska tradicija. I meni su kao bebi stavljali kovanice u kolica, sjećam se da su to radili i mojoj sestri dok je bila u kolicima. Moja najveća želja je da moja beba bude zdrava i sretna. Ništa drugo nije važno - pojasnila je njezina majka. 

Švedska

Otac presijeca pupčanu vrpcu svojoj tek rođenoj bebi i nakon toga položi bebu na majčine grudi.

- Kada se dijete rodi, otac obično presijeca pupčanu vrpcu prije nego što dijete stavi na majčina prsa. Radimo to jer je to tradicija. To je velika odgovornost za oca. Nadam se da će moja beba biti zdrava i živjeti sigurnim životom okružena sa puno ljubavi i sreće - rekla je jedna majka nakon poroda.

Japan

Okuizome je prehrambena ceremonija za dijete i obiteljska tradicija koja se odvija kod kuće kada je beba stara 100 dana. Cilj je osigurati da dijete tijekom života nikada ne ostane bez hrane. Obitelj priprema tradicionalna japanska jela koja imaju simboličko značenje pa time hrane dijete.

- To se napravi kod kuće ili u restoranu. Odlučili smo se za ovu tradiciju jer želimo našoj kćeri dobro zdravlje i sreću. Također, želimo poštovati našu staru tradiciju. Nadam se da će moja kći odrasti zdrava, jaka, znatiželjna, brižna i uspješna - ispričala je majka neposredno nakon ceremonije. 

Madagaskar

Nakon rođenja djeteta žena nosi na licu masku koja štiti nju i bebu od zlih duhova. Nosi je dok drži bebu u rukama. Maska je izrađena od mljevenih grančica sandalovine i vode tako da se dobije gusta smjesa koja se potom nanosi na lice. Masku joj obično nanese netko od članova obitelji, poput sestre ili majke.

- U našoj kulturi majkama poput mene i našim bebama nije dopušteno izlaziti iz kuće prvih sedam dana od rođenja, jer majka još uvijek pati, a beba je vrlo krhka i pod velikim je rizikom. Ali, kada jednom prođemo tih svetih sedam dana, nakratko izlazimo van kako bismo se suočili sa stvarnošću života i jarkim suncem. Taj trenutak slavimo sa našim obiteljima - ispričala je mlada majka Nomi.

Dodala je da iz kuće izlaze na istočnu stranu jer na istoku Sunce izlazi, a Sunce je život.

Na Madagaskaru živi više od 18 etničkih skupina, a svaka ima svoje običaje i svete rituale. Na primjer, kada se dijete rodi, kod nekih je običaj da otac uzima posteljicu i zakapa je u zemlju, blizu kuće, dok se pupčana vrpca baca u rijeku.

Indija

Djeci se na kapak stavlja posebna pasta. Radi se o gustoj crnjoj pasti, tzv. kohla ili kajala, koja se osim na kapak može staviti i kao točka na čelo djeteta, crta ili crta pored očiju. Osim za obranu od zlih duhova, taj običaj služi i za zaštitu od infekcija te jakih sunčevih zraka.

- Na oči naše dječje oči stavljamo kajal (kohl) ili ga stavljamo kao točku na čelo. To je gusta crna pasta koja se tradicionalno upotrebljava u Indiji, Egiptu i zemljama Bliskog istoka. Danas ljudi uglavnom kupuju kajal u kozmetičkim trgovinama - rekla je majka koja je takvu pastu stavila na kapke 2-godišnje kćeri.

- Uobičajena uvjerenja primjene kajala su to da dječje oči čini svijetlima, velikima i atraktivnima. Djeluje umirujuće, čisto i štiti oči od infekcija i sunčevog blještavila. Tradicija upotrebe kajala počela je davno i prenosi se s generacije na generaciju. Crni kajal štiti dijete od zlih duhova i održava ih zdravima - dodala je.

Zambija

Majka kupa bebu u tekućini napravljenoj od korijenja stabala za koju se u tim krajevima vjeruje da čuva bebino zdravlje i štiti je od zlih duhova. To se radi sve dok beba ne napuni tri mjeseca.

- Moja majka mi je pričala o ritualu koji se radi odmah nakon rođenja. Otišla je i iskopala korijenje različitih stabala. Donijela je to kući i držala neko vrijeme u vodi prije nego mi je počela pokazivati kako svaki dan kupati Mariju. Najprije dajem bebi malo te tekućine da je popije, a ostatak koristim za kupanje - ispričala je jedna majka.

NAJVEĆA STOPA U SVIJETU Upozorenje UNICEF-a: Više od 300 milijuna djece u južnoj Aziji pati zbog nestašice pitke vode

- Ritual se radi za dobrobit djeteta i može ga zaštititi od zlih duhova i svih loših znamenja. Čak i ako bebu drži loša osoba, dijete neće biti pod utjecajem zlih namjera. Zato sam prihvatila ovaj ritual i radim ga svaki dan na Mariji. Nastavit ću to raditi dok ne napuni tri mjeseca. Ako to ne učinim, izložit ću svoju bebu. Može se razboljeti ili biti osjetljiva na djela zlih ljudi - dodala je.

Uganda

Cijela obitelj blagoslovili novorođenče korom posebne vrste stabla koju su namakali u vodi tri sata pa iz nje izdvojili trakice nalik žici. Trakice su omotali oko bebinog zgloba, gležnjeva, vrata i struka.

Tu vodu su potom izlili u ograđeni dio gdje borave životinje. Ukoliko je dijete djevojčica, to simbolizira blagoslov koji bi joj trebao osigurati još više krava u tom prostoru na dan njezina vjenčanja. Dječaku bi trebao osigurati bogatstvo u obliku mnoštva krava.

- Imamo mnogo rituala vezanih za rađanje djeteta i oni se izvode već generacijama. Nakon što djetetu date ime, u kući se neprestano pali vatra četiri dana. Tijekom tog vremena majka ne izlazi iz kuće tijekom dana, čeka do večeri. Na dan kada beba otpusti pupčanu vrpcu, ona se sakupi zajedno s pepelom četverodnevne vatre, pomiješa se s vodom i ulijeva se u ograđeni prostor za životinje, a to radi djetetova baka - opisala je majka Nagit kako to kod njih izgleda.

- Nakon ove ceremonije, bebina majka može slobodno napustiti svoj dom i predstaviti novo dijete članovima plemena koji čekaju. Kaže se da ako netko odbije napraviti ritual, loša sreća može utjecati na cijelo pleme ili novorođenče - dodala je.

- Željela bih da moja beba Bakita bude ponizna i da odrasta uz poštivanje članova plemena. Uvijek ću naporno raditi kako bih joj osigurala da ide u školu, obrazuje se i postane liječnik ili medicinska sestra, tako da me može liječiti kad sam bolesna - rekla je.

Nigerija

U ovoj zemlji je običaj držati grančicu koja nalikuje prstima u vodi u zdjelici izrađenoj od drveta kalabaša. U njoj grančica stoji sve dok se ne stopi sa tekućinom. Dio je to Nana Fatsuma tradicije (grančica je dobila ime po supruzi proroka Muhameda), a napitak se daje trudnici koja ima teške trudove kako bi se ubrzao porođaj te da bi se zaštitila i majka i nerođena beba.

- Rodila sam troje djece kroz Nana Fatsumu. Poštujemo ovu tradiciju jer ima neki duhovni značaj. Žena u trudovima i njezino dijete mogu umrijeti ako ne slijede tu tradiciju - rekla je Alti, udovica koja je rodila desetoro djece. Polovica njih je umrla.

STATISTIČKI PODACI Evo koliko obitelji u Hrvatskoj ima samo jedno dijete, a koliko ih ima dvoje, troje i četvero

Gana

Majka u naručju drži bebu ispred stabla čiju koru tamošnje stanovništvo koristi kako zaštitu trbuha žene u budućim trudnoćama. Kora se kuha u vodi, a potom prelijeva preko žene. To izvodi ženina rođakinja, a toplu tekućinu polijeva po koži majke naizmjence sa hladnom vodom.

Tek nakon te ceremonije, koju zovu Kosoto, bebi se smije dati ime.

- Kažu da ako ne napravite Kosoto, dobit ćete bolove u trbuhu tijekom budućih trudnoća. Nisam sigurna pomaže li to, ali to je nešto što su naši preci uvijek činili, pa mi nastavljamo tu tradiciju - rekla je Vida, majka četvero djece.

Malavi

Novopečenoj mami priprema se posebna kaša napravljena od soje, kukuruznog brašna i šećera. Smatra se da im daje energiju i hranjive tvari koje su joj potrebne nakon rađanja. Tu kašu jede svako jutro, i tako tjedan dana.