U Hrvatskoj živi više od pola milijuna osoba s invaliditetom. Radimo li za njih dovoljno?

U suvremenom svijetu digitalizacija je postala imperativ. Računala i pametni telefoni uređaji su bez kojih je sve teže obavljati različite obaveze, a razvoj sve kompleksnijih tehnologija dominantan je trend budućnosti. Online komunikacija, internetske trgovine, plaćanje računa putem aplikacija, društvene mreže, aplikacije za učenje i igru postale su dio svakodnevice. Ali kako se u svemu tome snalaze osobe s invaliditetom?

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), krajem 2021. godine zabilježene su 586.153 osobe s invaliditetom, što znači da osobe s invaliditetom čine oko 14,4 posto ukupnog stanovništva u Hrvatskoj. Drugim riječima, više od pola milijuna građana trebalo bi neku vrstu pomoći u savladavanju različitih svakodnevnih izazova, od onih mehaničkih pa sve do digitalnih.

Prvi je korak podizanje svijesti

No treba biti svjestan da kasnimo s preinakama gradskih ulica i da je pristup mnogim zgradama, ustanovama te sadržajima osobama s invaliditetom još uvijek otežan. Tu je i digitalizacija, koja je, uz postojeće izazove, za osobe s invaliditetom donijela neke nove jer postoje ljudi koji zbog različitih razloga ne mogu koristiti standardne internetske stranice, mobilne aplikacije i slične sadržaje.

Prvi je korak u rješavanju ovih izazova podizanje svijesti o različitim potrebama osoba s invaliditetom, i to u svim društvenim sferama i branšama, od graditeljstva pa do IT industrije. Naime, kad govorimo o osobama s invaliditetom, često se susrećemo s pojmom inkluzija. Ali znamo li što to znači u praksi? Inkluzija, između ostalog, znači uklanjanje prepreka s kojima se u različitim situacijama suočavaju osobe s invaliditetom, ali i druge skupine sa specifičnim potrebama, primjerice majke s malom djecom ili starije osobe slabijeg vida ili pokretljivosti.

Ponekad to znači rad na uklanjanju građevinskih prepreka koje stvaraju probleme u kretanju, ponekad to znači prilagodbu zgrada i javnih ustanova potrebama osoba s invaliditetom, a ponekad prilagodbu digitalnih alata koja će osobama s invaliditetom olakšati njihovo korištenje.

Drugim riječima, arhitekti moraju biti svjesni da će zgrade koristiti i osobe s invaliditetom, pa, umjesto stepenica, projektirati pristupnu rampu kako bi se olakšao pristup osobama u invalidskim kolicima, a programeri digitalnih sadržaja trebaju znati da će njihove softvere i aplikacije koristiti i ljudi s različitim vrstama invaliditeta, oštećenjima vida ili sluha, te stvarati aplikacije koje će moći koristiti i ljudi s tim vrstama oštećenja. Pritom je od ključne važnosti da se prije pokretanja bilo kakvog projekta za mišljenje pita i osobe kojima je projekt namijenjen.

PROMO Konferencija -pristupačna budućnost

Projekti utemeljeni na istraživanjima

Institucija koja aktivno radi na podizanju društvene svijesti i rješavanju konkretnih problema osoba s invaliditetom jest Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). U suradnji s FER-om i udrugama za osobe s invaliditetom, HAKOM je počeo rješavati izazove s kojima su se susretali na tržištu. Zajednički su pokrenuli program kojim se pokušavaju riješiti identificirani izazovi s kojima se susreću osobe s invaliditetom, "Pristupačnost mobilnih aplikacija i povećanje društvene svijesti o izazovima s kojima se susreću osobe s invaliditetom".

Plod suradnje je završeni projekt u kojem su na temelju znanstvenog istraživanja ponudili prototip internetske stranice koju će moći i htjeti koristiti osobe s invaliditetom. Na temelju prototipa napravljena je metodologija izrade pristupačnih internetskih stranica za osobe s invaliditetom, koja je ponuđena svima koji žele izraditi ili prilagoditi svoje stranice tako da budu lakše za korištenje osobama s invaliditetom. 

'O nama - s nama'

U okviru projekta razvijena je i metodologija za izradu pristupačnih mobilnih aplikacija koje će moći i htjeti koristiti i osobe s različitim vrstama invaliditeta. Jedna od tih funkcija je, primjerice, opcija prilagođavanja veličine fontova, mogućnost zumiranja ekrana, ali i sve potrebno za čitače zaslona kako bi te aplikacije mogle koristiti slabovidne osobe. Prilikom provedbe tih projekata, ističu u HAKOM-u, bilo je ključno zatražiti mišljenje onih na koje se projekt odnosi, a to su osobe s invaliditetom, te u projekt integrirati njihove sugestije, želje i potrebe.

- Kako oni sami kažu: 'O nama - s nama', jer osobe s invaliditetom najbolje znaju što im je potrebno i kakva će im rješenja nabolje odgovarati - kažu u HAKOM-u.

Jednako tako, važno je raditi na podizanju društvene svijesti o pravilnom pristupanju osobama s invaliditetom. S tim ciljem, u okviru programa razvijena je i ozbiljna igra ''Susretnica'', aplikacija u kojoj kroz igru učimo kako ispravno pristupiti osobama s invaliditetom i ponuditi pomoć. Aplikacija je namijenjena svim uzrastima, što znači da je mogu koristiti i djeca. Prošle je godine izašla nova verzija igre ''Susretnica'', s još više virtualnih scenarija, a kako saznajemo u HAKOM-u, u sljedećoj fazi priprema se verzija igre ''Susretnica'' na engleskom jeziku, kojoj je cilj ponuditi sadržaj i onima koji ne razumiju hrvatski jezik.

Podizanje društvene svijesti o potrebama osoba s invaliditetom nije ograničeno samo na odrasle nego je u te aktivnosti nužno uključiti i djecu. Zato su u okviru zadnjeg završenog projekta napravljene radionice za školsku djecu s različitim materijalima, videosadržajima i tome slično, a svi pripremljeni sadržaji prilagođeni su različitim uzrastima. U to su uključeni i priručnici za nastavnike, a radionica je probno održana i testirana u školama uz inicijativu da se ta radionica uključi u redoviti kurikulum.

- Važno je djecu naučiti kako su osobe s invaliditetom različite osobe s različitim potrebama i da se prema njima treba odnositi jednako kao prema svima drugima. Djeca, ali i mi odrasli, moramo naučiti da osobe s invaliditetom žele da ih bolje shvatimo i da ih uvijek pitaju treba li im pomoć - kažu u HAKOM-u.

Uz to, treba znati da će djeca jednog dana biti odrasli ljudi s različitim zanimanjima, pa je važno da se i njima od malih nogu usadi svijest o svim različitostima s kojima će se tijekom života susretati, kako bi sve što rade, kad god je moguće, radili univerzalno, odnosno tako da je prilagođeno svim ljudima i svim članovima društva, uključujući osobe s invaliditetom.