Pravobraniteljica za djecu predstavila je svoj godišnji izvještaj u Saboru. Razgovarali su s 1.300 djece, porast je obiteljskog i vršnjačkog nasilja te korištenja alkohola i duhana. Sabornica je bila poluprazna
IZVJEŠTAJ PRAVOBRANITELJICE
U 2023. godini 21 dijete izgubilo život u prometu, sedmero je ubijeno, domovi su sve puniji...
U 2023. godini, 21 dijete je stradalo u prometu, sedmero ih je ubijeno, a sedmero si je oduzelo život. Pravobraniteljica upozorava da su se te tragedije mogle spriječiti.
- Uz te tragedije koje smo mogli spriječiti, kontinuirani porast obiteljskog i vršnjačkog nasilja, izdvajanja djece iz obitelji te poteškoće s mentalnim zdravljem djece, mladih i odraslih, ukazuju na zanemarivanje ovih kritičnih i kroničnih problema i nužnost većih ulaganja u sustave obrazovanja, pravosuđa, socijalne skrbi i zdravstva - stoji u uvodu Izvješća o radu Pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević.
Nasilje nad djecom
Povećao se broj slučajeva nasilja nad djecom. MUP tako prijavljuje da je samo u 2023. godini broj slučajeva nasilja nad djecom skočio za 22,4 posto. Nad djecom su počinjena 434 kaznena djela protiv života i tijela, a sedmero djece je smrtno stradalo. Odrasli su počinili 745 kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Porastao je broj nasilja u obitelji, najčešće je to psihičko nasilje kojem je bilo izloženo 1.148 djece. Tu je i 7.372 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
- Česte su prijave za različite oblike nasilja u situaciji narušenih i visoko-konfliktnih odnosa roditelja koji koriste dijete kao sredstvo obračuna tijekom procesa razvoda braka, a roditelji koriste i manipulativna ponašanja koja su štetna za dijete. Roditelji se i međusobno teško optužuju za različite oblike zlostavljanja i zanemarivanja (zdravlja, školovanja i odgoja) djeteta. Iako se tjelesno kažnjavanje djece u obitelji smatra nasilnim, ponižavajućim i kažnjivim, neki ga roditelji i bliski srodnici i dalje primjenjuju. Zabrinjavaju slučajevi kada su suci dodatno ugrozili žrtve nasilja otkrivajući adrese ili imena sigurnih kuća i tajnih mjesta na kojima su žrtve smještene. Važno je prepoznati i rizik od mogućeg počinjenja femicida od strane osobe već osuđene za obiteljsko nasilje - upozorava.
Kao da ih djeca ne zanimaju
Pravobraniteljica piše i da su nezadovoljni jer su predložili 153 konkretne promjene, a Vlada i Sabor su prihvatili tek 13, od čega šest djelomično. Zbog manjka sustavne podrške, djeca imaju ograničena mjesta na kojima mogu potražiti pomoć. A sustavna podrška se stvara zapošljavanjem više stručnjaka za mentalno zdravlje, većim ulaganjima, educiranjem sudaca i policajaca, postizanjem standarda u kojem svaka obrazovna institucija ima i pedagoga i psihologa, oslobađanjem pedagoga od prevelike birokracije kako bi se mogli posvetiti djeci, educiranjem obrazovnih djelatnika, boljom reakcijom inspekcija i agencija te većim brojem socijalnih radnika. Manjkavost sustava se direktno odražava na djeci, nekad nažalost s fatalnim posljedicama. I za to ne nose krimen većinom upravo ti stručnjaci, nego Vlada i Sabor. Koliko ikoga na tim funkcijama zanima s čime se djeca nose i kako im pomoći, govori činjenica da je na predstavljanju Izvješća u četvrtak sabornica bila poluprazna.
Vršnjačko nasilje
Pravobraniteljica je zaprimila 80 posto više prijava za nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama, a najveći porast bilježi se za vršnjačko nasilje. Ured pravobraniteljice piše i da su zapazili neujednačena i nedovoljna postupanja škola u reakciji na nasilno ponašanje, ali i u prevenciji. Djeca uče od djela odraslih i kopiraju ono što odrasli rade i govore, pa Pravobraniteljica upozorava da je ključna i reakcija na nasilje.
- Važno je i da institucije na svako nasilje u javnom prostoru (fizičko, verbalno, seksualno i online) žurno i snažno reagiraju kako bi se poslala poruka o neprihvatljivosti i štetnosti takvog ponašanja ne samo za žrtvu, nego i za zajednicu u cjelini - piše u Izvješću.
Naglašava da je izrazito bitno osigurati stručnjake za mentalno zdravlje koji su najvažniji faktor podrške i sprječavanja nasilja i suicida među mladima.
Brojke užasavaju
- U 2023. stiglo nam je 13 % više prijava o pojedinačnim povredama prava djece nego u prethodnoj godini, ukupno njih 2 183. Neke prijave zbog svoje složenosti i specifičnosti zahtijevaju višegodišnje praćenje, stoga smo nastavili postupati u 1 065 predmeta iz prethodnih godina. Najveći rast prijava bilježimo u području pravosudno-zaštitnih prava (41,17 %), obrazovnih prava (24,47 %) te osobnih prava (14,46 %). Osim toga, čak 1 316 predmeta odnosila su se na opće inicijative i preporuke, suradnju s nacionalnim i međunarodnim institucijama, sastanke, projekte, obilaske ustanova te ostale poslove Ureda. Također smo u 1.252 telefonska razgovora pružili informacije i savjete strankama - piše.
U brojkama to je 943 povrede osobnih prava, 62 povrede prava djece kao članova društvene zajednice, 524 povrede obrazovnih prava, 97 povreda zdravstvenih prava, 53 povrede socijalnih prava, 80 povreda ekonomskih prava, 38 povreda kulturnih prava, 197 povreda pravosudno - zaštitnih prava, 137 povreda sigurnosti i zaštite djece, 28 slučajeva diskriminacije, 23 povrede nadležnosti rješavanja pojedinih slučajeva i jedna povreda ostalih prava.
Uz 2.183 nova slučajeva, riješili su i 1.065 slučajeva prenesenih iz 2022. godine.
- Prijave se odnose na 1 152 dječaka, 947 djevojčica te 395 djece za koju spol nije iskazan. Prijavama je obuhvaćeno i 344 grupa djece, najčešće u području obrazovanja (razredni odjeli ili svi učenici obrazovne ustanove), ali i grupe djece u vrtićima, sportskim klubovima, ustanovama socijalne skrbi i odgojnim ustanovama, a tu su i djeca-stanovnici naselja ili dijela naselja, korisnici pojedinih društvenih mreža i druge grupe djece, ovisno o problematici i mogućoj ugrozi njihovih prava. Grupe djece raznolike su po dobnoj strukturi, veličini grupe te mogućoj ugroženosti i povredi prava - stoji u izvješću.
Najviše prijavljuju roditelji
Najveći broj slučajeva su prijavili roditelji, njih 1255, od čega su 836 slučajeva prijavile majke, 301 slučaj očevi, a u 118 slučajeva su to bila oba roditelja. Institucije su prijavile 430 slučajeva koji se mahom odnose na zanemarivanje skrbi o djetetu ili sumnju na nasilje u obitelji. Škole prijavljuju i slučajeve seksualnog nasilja što su dužne po Protokolu o postupanju u slučaju seksualnog nasilja. Prijavitelji su i ministarstva, agencije i inspekcije, tijela socijalne skrbi, udruge i predstavnici lokalne zajednice.
Djeca (24) su nam se i osobno žalila na organizaciju nastave, neprimjeren odnos nastavnika, ponašanje udomitelja, odgajatelja ili prestrogu disciplinu u ustanovi u kojoj su smještena. Tražila su pomoć u promjeni ustanove u koju su smještena ili povratak u obitelj. Neka su tražila zaštitu od nasilja u obitelji ili vršnjačkog nasilja, dok su se neka žalila na policijsko postupanje. Djeca su tražila pomoć i u konfliktnim roditeljskim odnosima, žalila su se na odluke nadležnih tijela i određenu dinamiku susreta i druženja s roditeljem s kojim ne stanuju. Obraćali su nam se i bake i djedovi, drugi djetetovi srodnici, susjedi, anonimni prijavitelji i drugi, a u 125 slučaja postupanje smo započeli na vlastitu inicijativu, najčešće povodom napisa u medijima - stoji u izvješću.
Sve veći broj slučajeva suicidalnih misli
Što se tiče osobnih prava djece, 428 prijava su zbog kršenja prava na život s roditeljima i roditeljsku skrb, 392 prijave za kršenje prava na zaštitu od nasilja i zanemarivanja, 65 povreda prava na privatnost, 46 povreda statusnih prava djece, sedam povreda u posvojenju, tri u udomiteljstvu i dvije nekategorizirane povrede. Prema podacima HZJZ-a od 2020. do 2022. godine smrtno je stradalo 105 djece, najčešće u prometnim nesrećama. U 2023. godini sedmero djece si je samo oduzelo život, a brojke Hrabrog telefona ne obećavaju. Prema njihovim podacima, najveći broj poziva u 2023. vezan uz mentalno zdravlje odnosi se na suicidalnost (30 %), samoozljeđivanje (21 %) i depresivnost (20 %).
Problemi s boravištem
Suluda je situacija i sa djecom stranih državljana.
- I dalje je sporan važeći propis koji ne osigurava mogućnost da djeca automatizmom slijede boravišni status svojih roditelja. Događa se tako da se djetetu koje je rođeno u RH, iako roditelj ima stalni boravak u RH, priznaje pravo na privremeni boravak tek u trajanju do godine dana. Također, djetetu čiji roditelj ima važeću dozvolu za boravak i rad može se odobriti privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji samo ako je njegov roditelj imao neprekidno najmanje godinu dana odobren privremeni boravak. Time se onemogućuje da dijete boravi uz svog roditelja koji je na privremenom radu u Hrvatskoj kraće od godinu dana. Već godinama ukazujemo na to kako sva djeca na privremenom boravku u RH trebaju uživati jednaki standard zdravstvene zaštite te za to treba osigurati sredstva u državnom proračunu - piše pravobraniteljica.
Privatnost djece
Privatnost djece se kršila na društvenim mrežama, u medijima, ali i u pravosudnom sustavu. Naime, na e-Oglasnoj ploči su se objavljivale odluke sudova u kojima su osobni podaci djece, pa je Pravobraniteljica tražila od Ministarstva pravosuđa i uprave njihovo žurno uklanjanje.
Spore institucije, neadekvatni roditelji
Kad je u pitanju pravo na roditeljsku skrb, najviše pritužbi je bilo na postupke drugog roditelja koje često ukazuju na različit odgojni stil roditeljstva ili na zanemarujuće postupke roditelja. No velik je i broj pritužbi na rad stručnih radnika i institucija. Pravobraniteljica upozorava i na sporost institucija: sudova koji vode postupke, područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad - PU HZSR koji na traženje suda rade procjene, općinskog državnog odvjetništva koji postupa po kaznenim prijavama PU HZSR-a, a koji su prethodno prepoznali manipulativne postupke roditelja. Roditelji čija su djeca oduzeta su se žalili na higijenu, stanje smještaja u kojem su im djeca i nasilničko ponašanje skrbnika. Zabrinjava i nedostatak smještaja, pa se djecu u čijem je interesu da ih se izdvoji iz obitelji, ne izdvaja. Pravobraniteljica je tražila izmjenu Obiteljskog zakona, ali taj je prijedlog odbijen.
- U postupcima lišenja prava na roditeljsku skrb uočavamo dugotrajnost sudskih postupaka, te usmjerenost na prava roditelja, a ne djeteta - upozorava.
Nema dovoljno smještaja
Manjak smještaja za djecu je alarmantan, posebno za one mlađe od sedam godina. Potrebno je otvaranje novih smještaja, međutim to mogu pokrenuti samo država i lokalne uprave. Preporučuje i zapošljavanje u sustavu socijalne skrbi, jer je socijalnih radnika premalo u odnosu na opseg posla kojeg imaju. U izvješće je ušlo i postupanje u slučaju posvajanja djece iz DR Kongo.
- Ovaj je slučaj razotkrio slabosti sustava koje do tada nisu bile prepoznate. Ova posvojenja odvila su se „ispod radara“ socijalne službe koja je prije svih dužna skrbiti o zaštiti djece kojima je potrebna alternativna skrb i koja život počinju u novoj obitelji. Obrazloženje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMSOSP) da je moguće da se djeca posvajaju upravo na taj način, mimo socijalnih službi jer nije zakonski zabranjeno, kao i saznanje da se stranim sudskim presudama daje legitimitet u postupku koji ne jamči zaštitu djece, potaknuli su nas na upućivanje žurne preporuke Vrhovnom sudu RH, MRMSOSP-u, MPU-u te Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, što je rezultiralo izmjenama propisa i propisivanjem procedura za međudržavno posvojenje koje se provodi mimo Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem - piše.
Djeca s teškoćama nemaju ista prava u obrazovanju
Kad je obrazovanje u pitanju, prijavljuju se povrede prava djeteta na odgoj i obrazovanje u ustanovama, zaštite od nasilja i zanemarivanja, zaštite od diskriminacije, prava na sudjelovanje i zdravstvenih prava. Prijave su se odnosile i da dostupnost odgoja i obrazovanja, manjka sigurnosti i neadekvatne prostorije i kadrovske uvjete kad su u pitanju djeca s teškoćama u razvoju i darovita djeca. Sustav nema sluha ni za djecu s poteškoćama u ponašanju.
- Prava djece s problemima u ponašanju (PUP) krše se u svim sustavima (odgoja i obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, pravosuđa), kao i tijekom postupanja policije te izvršenja pojedinih odgojnih mjera. Ostvarivanje njihovih prava nerijetko je veliki izazov za sve stručnjake i sustave u cjelini. Odgojno-obrazovni sustav potrebama djece s PUP-om pristupa stihijski, bez jasnog koncepta i zakonskog okvira koji bi ujednačili i unaprijedili stručna postupanja za zaštitu prava i interesa ove djece. Škole se ne bave procjenom stanja i potreba djeteta sustavno već najčešće povodom pojedinih događaja kada primjenjuju jednokratne intervencije predviđene protokolima i pravilnicima. Ne uočavaju se ili zanemaruju čimbenici rizika u djetetovom okruženju, a ne opažaju se niti čimbenici zaštite koje treba razvijati - upozorava Pravobraniteljica.
Alkohol, duhan i energetska pića
Kad je u pitanju zdravstvo, najviše je problema u ostvarivanju prava djece s teškoćama kao što je upis u pedijatrijsku ordinaciju, predugo čekanje i ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Problem je i nedostatak palijativne pedijatrijske skrbi za djecu koja je teška tema, ali je potrebna i od toga se ne smije bježati. Kad je zdravlje djece u pitanju, zabrinjava i dostupnost alkohola, duhanskih proizvoda, sve više mladih koristi vape i e - cigarete te nikotinske vrećice, a roditelji i djeca nisu svjesni štetnosti energetskih pića. Kad su u pitanju reklame, djeca nisu zaštićena od reklamiranja igara na sreću, kladionica, alkohola, energetskih pića, duhanskih i srodnih proizvoda i hrane i pića čija se pretjerana uporaba ne preporučuje.
Dječji rad
Nije reguliran rad preko učeničkog servisa, kao ni dječji rad u kulturnim, audiovizualnim i umjetničkim područjima, kao ni imovinski status djece roditelja influensera koji sponzorstva i poslove dobivaju na temelju dijeljenja života djeteta s publikom.
- U području umjetničkih, audiovizualnih, promidžbenih, sportskih i sličnih aktivnosti nedostaju jasna pravila o naplatnom i besplatnom sudjelovanju djece. Problemu iskorištavanja djece za prosjačenje ne pristupa se sveobuhvatno, izostaje kontinuirana suradnja nadležnih resora i planiranje dugoročnih mjera zaštite djece - piše.
Seksualno nasilje i iskorištavanje
Posebno zabrinjava da počinitelji seksualnih delikata nad djecom nisu pod nadzorom jednom kad odrade svoju zatvorsku ili neku drugu kaznu.
- Reakcije pravosuđa na prijavu seksualnih delikata prema djeci često nisu odgovarajuće pa svjedočimo dugotrajnim postupcima, blagim kaznama za počinitelje te neizricanju sigurnosnih mjera, čime se djecu obeshrabruje na prijavljivanje, a počinitelje ohrabruje na činjenje novih delikata. Blage kazne imaju za posljedicu i kratko čuvanje podataka o osuđivanosti u kaznenoj evidenciji i brzi nastup rehabilitacije. Nastupom rehabilitacije, provjera kriminalne prošlosti nije moguća, osoba se smatra neosuđivanom i nitko je ne može ograničavati u njezinim pravima. Kontinuirano tražimo da se spriječi da pravomoćno osuđeni počinitelji seksualnog nasilja ponovno dođu u kontakt s djecom - upozorava.
Romsku djecu se diskriminira
Kad su u pitanju manjine, najveći broj prijava dolazi zbog kršenja prava romske djece.
Ove godine prijave se odnose na ostvarivanje prava djece pripadnika romske nacionalne manjine, konkretno na primjerenu roditeljsku skrb i okruženje (stambene uvjete) u kojem odrastaju romska djeca, nedostupnost predškolskog odgoja i obrazovanja, zanemarivanje i napuštanje školovanja te antiromski rasizam i diskriminaciju - piše.
Cijelo izvješće, sa svim brojkama i tablicama, možete pročitati OVDJE.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
