Trumpove carine na aluminij i čelik osudili trgovinski partneri

Velike azijske zemlje oštro su u petak reagirale na odluku američkog predsjednika o uvođenju carina na uvoz čelika i aluminija, upozorivši na štetu koju će to nanijeti njihovim odnosima, a odluku su loše primili i EU te Velika Britanija.

Japan je priopćio da će taj potez imati "veliki utjecaj" na inače bliske bilateralne odnose, dok Kina ističe da mu se "odlučno protivi". Južna Koreja razmatra slanje pritužbe Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), prenose agencije.

Ignorirajući opetovana upozorenja brojnih saveznika, na čelu s Europskom unijom, na opasnost od izbijanja trgovinskog rata, američki predsjednik Donald Trump potpisao je u četvrtak odluku o uvođenju carine od 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij pozivajući se na rijetko korišteni američki zakon koji odobrava djelovanje protiv uvoza koji potkopava nacionalnu sigurnost. Carine će stupiti na snagu za 15 dana.

Britanski ministar trgovine Liam Fox izjavio je da Sjedinjene Države poduzimaju krivi pristup te da bi bilo "apsurdno" da Britanija bude zahvaćena tim carinama.

Europska unija je ranije priopćila da bi također trebala biti izuzeta od tih carina.

Fox je rekao da je u svijetu zabilježena hiperprodukcija čelika u svijetu, koji većinom dolazi iz Kine, ali da protekcionizam "zapravo nikada ne djeluje", dodajući da je britanski čelik korišten za opskrbu američke vojske.

Kina, koja proizvodi pola svjetskog čelika, procijenit će štetu od tog američkog poteza i "čvrsto će braniti svoja legitimna prava i interese", priopćilo je kinesko ministarstvo trgovine.

Odluka o uvođenju carina poklopila se s važnim događajem u glavnom gradu Čilea Santiagu gdje je jedanaest zemalja koje izlaze na Tihi ocean potpisalo u četvrtak sporazum o slobodnoj trgovini bez SAD-a, poslavši snažan signal protiv protekcionizma i trgovinskih ratova.

Sveobuhvatni i napredni sporazum o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP) smanjit će carine u zemljama koje zajedno čine 13 posto globalne ekonomije, s ukupnim BDP-om od 10 bilijuna dolara. Sa Sjedinjenim Državama taj bi udio iznosio 40 posto.

Izvorni sporazum 12 država, poznat kao Transpacifički sporazum (TPP), prošle je godine Donald Trump odbacio tri dana nakon inauguracije, rekavši da to čini u cilju zaštite radnih mjesta u SAD-u.

Ugovor je promicao Washington za vrijeme predsjednika Baracka Obame, te je potpisan u veljači 2016. nakon godina pregovora između 12 zemalja koje imaju pristup Tihom oceanu: SAD-a, Australije, Bruneja, Kanade, Čilea, Japana, Malezije, Meksika, Novog Zelanda, Perua, Singapura i Vijetnama.