Istraživači Oxfordskog sveučilišta danas su objavili da je rizik od rijetkih ugrušaka krvi, poznat kao cerebralna venska tromboza (CVT), u infekciji COVID-om oko sto puta češća nego što je uobičajeno u populaciji
Trobonjača: Šansa za vensku trombozu i smrt od Covida veća 45.000 puta nego od cjepiva
Studiju su vodili profesor Paul Harrison i dr. Maxime Taquet, prateći slučajeve CVT-a dva tjedna od postavljene dijagnoze COVID-a, ili nakon prve doze cjepiva. Rezultate su usporedili s pojavom CVT-a nakon preboljenja gripe.
U izvještaju stoji da je CVT češći nakon COVID-19 nego u ostalim slučajevima, pri čemu se 30 posto slučajeva pojavilo kod oboljelih koji su bili mlađi od 30. U odnosu na cjepiva, rizik je 8-10 puta veći, a u odnosu na bazu u općoj populaciji, stoput je veći.
- Sa zabrinutošću pratimo neželjene, iako izuzetno rijetke učinke primjene adenovirusnih cjepiva, poput AstraZenece ili J&J cjepiva, pa je logična želja da se ta stanja čim prije razjasne. Ti učinci obuhvaćajnu zgrušavanje krvi u venama mozga (venski sinusi mozga) i utrobe (slezenska i portalna vena) kao i pojavu ugrušaka u arterijskom stablu, što može voditi u nastanak infarkta organa i tkiva. Netom objavljeni rad u New England Journal of Medicine dijelom objašnjava razloge nastanka ove pojave i omogućava njeno tumačenje, napisao je na svome Facebook profilu riječki imunolog Zlatko Trobonjača.
Tromboza moždanih venskih sinusa izuzetno je rijetka
Kako pojašnjava, kad se u naše tijelo injiciraju adenovirusni vektori koji nose cjepni materijal, vežu se na široko tjelesno rasprostranjeni CAR (coxsackievirus and adenovirus receptor) receptor, što znači da ga izražavaju mnoga tkiva i stanice, a između ostaloga i oko 80 posto trombocita. To izravno znači da se adenovirusi mogu vezati na naše trombocite.
Reakciju koja potom uslijedi nije lako objasniti no čini se da je povezana s vrlo rijetkim stanjem koje nazivamo heparinom izazvana trombocitopenija (smanjenje broja trombocita u krvi), od kojega pate češće žene u mlađoj dobi. Heparin je inače lijek koji se koristi u liječenju i prevenciji tromboza, no tu tvar možemo proizvoditi i kao endogeni heparin u našem tijelu. Upravo zbog toga se heparinom izazvana trombocitopenija može dogoditi i bez terapeutske primjene heparina.
- Nekoliko različitih znanstvenih radova pokazalo je da primjena adenovirusa tipa 5 (koristi se kao doza u Sputniku V), no vjerojatno i drugi tipovi adenovirusa, poput tipa 26 (koristi se u J&J i kao prva doza u Sputnik V cjepivu) ili čimpanzinog adenovirusa (AZ cjepivo) vodi u razvoj trombocitopenije zbog činjenice da adenovirusima prekriveni trombociti mogu biti izdvojeni iz cirkulacije u jetri funkcijom tzv Kupferovih stanica (jetrenih makrofaga) i degradirani. Ta trombocitopenija rijetko je takve naravi i intenziteta da bi mogla dovesti do pojave patoloških krvarenja. Puno veću zabrinutost izaziva pojava prethodno spomenutih tromboza zbog nenormalne aktivacije trombocita koja se može dogoditi paralelno i sa trombocitopenijom, kaže imunolog.
Tromboza moždanih venskih sinusa izuzetno je rijetka pojava (0,5 slučajeva na 100 000 stanovnika godišnje u općoj populaciji), u COVID-19 bolesnika je oko 20-40 puta češća (jer infekcija sa SARS-CoV-2 izaziva tromboze i tromboembolije), kao i u žena koje uzimaju kontraceptive (10-40 puta češća) te u trudnica (20-25 puta češća).
- U primjeni J&J cjepiva imamo 0,09 slučajeva na 100 000 cjepljenja (6 slučajeva na 7 milijuna cijepljenih), a u primjeni AZ oko 0,5 slučajeva na 100 000 (169 na 34 milijuna cijepljenih). Trenutni izračuni pokazuju da neinficirani i necjepljeni pojedinac ima oko 45. 000 puta veću šansu pokupiti virus i umrijeti od njega nego dobiti vensku trombozu ako se cijepi J&J cjepivom. Sve u svemu, kad poznajemo poremećaj i znamo kako ga liječiti, lakše ćemo prihvatiti činjenicu da nam je cijepljenje jedini način osobne i kolektivne zaštite i čini daleko manju opasnost od virusa Covida-19, zaključuje imunolog.