'Trebali bi jesti upola manje mesa - želimo li spasiti planet'

Prehrana idealna za zdravlje planeta i njezinih ljudi bila bi dvostruko veća konzumacija orašastih plodova, voća, povrća i mahunarki, te upola manje unosa mesa i šećera, tvrde znanstvenici sa Sveučilištu u Londonu.

Kada bi ljudi u cijelom svijetu slijedili tzv. planetarnu prehranu, svake godine bi se moglo spriječiti više od 11 milijuna preuranjenih smrti, dok bi se u isto vrijeme emisija stakleničkih plinova smanjila te tako sačuvala bioraznolikost, zemlja i voda.

IMA JE POSVUDA Na računima iz dućana nalazi se opasna kemikalija, pripazite!

- Hrana koju jedemo i kako je proizvodimo određuje zdravlje ljudi i planeta, a to trenutno radimo jako pogrešno, kaže Tim Lang, profesor koji je vodio istraživanje.

Dodao je da prehrana 10 milijardi ljudi do 2050. godine zdravom i održivom hranom neće biti moguća bez promjene prehrambenih navika, poboljšanja proizvodnje hrane i smanjenja otpada koji nastaje zbog hrane.

- Potreban nam je značajan remont, mijenjanje globalnog sustava prehrane. Mnoge kronične bolesti opasne po život su povezane s lošom prehranom, uključujući pretilost, dijabetes, pothranjenost i nekoliko vrsta raka - rekao je.

Kaže da nezdrava prehrana trenutno uzrokuje više smrti i bolesti u svijetu od nesigurnog seksa, alkohola, droga i uporabe duhana zajedno.

Profesor Lang je predložio smanjenje potrošnje mesa na 14 g dnevno. Napomenuo je kako je predložena planetarna dijeta rezultat trogodišnjeg rada i istraživanja i uključuje 37 stručnjaka iz 16 zemalja svijeta.

- Globalna prosječna potrošnja namirnica poput crvenog mesa i šećera trebala bi se smanjiti za 50 posto, dok bi se konzumacija oraha, voća, povrća i mahunarki trebala udvostručiti - naglasio je ovaj profesor.

UKLJUČITE SE Jedna doza krvi spašava tri života, najtraženija AB grupa

Za pojedine regije to bi moglo značiti još dramatičnije promjene. Na primjer, ljudi u Sjevernoj Americi pojedu gotovo 6,5 puta veću količinu crvenog mesa od preporučene količine, dok ljudi u Južnoj Aziji jedu samo polovicu količine koju predlaže planetarna prehrana.

Ispunjavanje ciljeva za škrobno povrće poput krumpira zahtijevalo bi velike promjene u podsaharskoj Africi, gdje ga ljudi u prosjeku pojedu 7,5 puta više od predloženog iznosa, kaže Lang.

Znanstvenici priznaju da je vrlo ambiciozno nadati se da će svi ljudi na svijetu usvojiti predložene prehrambene navike, posebno što puno njih hrane nema dovoljno.

- Više od 800 milijuna ljudi nema dovoljno hrane, dok puno više njih konzumira nezdravu prehranu koja pridonosi preranoj smrti i bolestima - rekao je Walter Willett sa Sveučilišta Harvard, a prenosi News.