'Treba ubrzati birokraciju da bi lijekovi brže dolazili na listu'

Gost u studiji 24sata bio je bivši ministar zdravstva Siniša Varga koji je s novinarkom Alenkom Ožbolt razgovarao o lijeku koji hrvatsko zdravstvo nije osiguralo za djecu oboljelu od neuroblastoma. Dotaknuo se i problema bolničke infrastrukture u Hrvatskoj te uvijek gorućem problemu Imunološkog.

POGLEDAJTE VIDEO:

Bivši ministar zdravstva istaknuo je kako je glavni problem spora administracija zbog koje se na lijek čeka i po dvije godine.

- Istraživanja su pokazala da Hrvatska ima jednu od najsporijih administracija i zdravstvena administracija ne zaostaje za tim. Poznato je kod nas da se odobrenje lijeka od Europske agencije za lijekove do dana kada je lijek kod nas na listi, prolazi zaista predugo. Najčešće oko dvije godine. Kada sam bio ravnatelj HZZO-a pokrenuli smo procedure da se to ubrza i dok sam bio ministar HZZO je zaista ubrzao proceduru. Lijek protiv hepatitisa je tada u rekordnom roku od devet mjeseci došao na listu HZZO-a. Kao posebno skupi lijek koji se po prvi puta u Hrvatskoj plaćao po učinkovitosti. Znači plaćamo uspješno liječenje. Kanili smo to napraviti i sa svim ostalim lijekovima koji spadaju u posebnu skupinu, rekao je Varga.

Roditelji djece, a i liječnici, znaju za lijek koji djeci oboljeloj od neuroblastoma može povećati šanse za ozdravljenje. Varga kaže kako se radi o malom broju pacijenata i država jednostavno mora osigurati sredstva.

- Činjenica je da je malo vremena prošlo od registracije pa do danas, nekih pet tjedana. Lijek je poznat hrvatskim liječnicima. Taj visokorizični neuroblastom koji se javlja kao rijetka bolest, često u Hrvatskoj nema puno pacijenata kojima treba taj lijek. Ta oboljela djeca i njihovi roditelji znaju za taj lijek i žele ga jer znaju da postoji bar neka šansa za ozdravljenje. Oni su već prošli i transplantacije i kemoterapije i operativne zahvate. Oni se svi nalaze u remisiji. Prognoza tih bolesti nije dobra i svakom roditelju je važno da djeca dobiju lijek i država ga mora osigurati.

- Radi se o malom broju pacijenata i radi se o mikropostocima zdravstvenog proračuna. HZZO može bez problema osigurati novac za taj lijek i to mora napraviti. Farmaceutske tvrtke moraju dalje razvijati lijekove. Imamo situaciju da će za nekoliko mjeseci doći novi lijek i procedura za stavljanje tih novih lijekova na listu mora biti ubrzana. Podržavam osnivanja povjerenstva i ako zatreba, stavljam i sebe na raspolaganje.

Varga je podsjetio da su, za vrijeme kada je on bio ministar, lijekovi bez prevelike medijske pompe stizali na listu i nije bilo kašnjenja sa liječenjem pacijenata. To su uspijevali zbog oštrih pregovora sa farmaceutskim kompanijama.

- U 2015. stavili smo značajan broj lijekova na listu bez medijske pompe. Roditelji i djeca su bili zadovoljni. Imali smo lijekove za siročad ili za rak bubrega. To znači da smo jako oštro pregovarali sa farmaceutima i da smo uspjeli osigurati nove lijekove za pacijente. Svjetska zdravstvena organizacija je propisala novu listu lijekova i treba ažurirati našu listu. Treba dodavati lijekove i brisati stare, dodaje Varga koji kaže da, u odnosu na ostale europske zemlje, stojimo jako loše.

Međutim, postoji hrvatski model koji je prepoznat u svijetu.

- Mi smo nažalost na začelju u odnosu na europske države. Naša birokracije, i zdravstvena, mora ići brže, puno brže. Gotovo sve farmaceutske kompanije uzimaju u obzir kupovnu moć Hrvatske. Do sada su nam uvijek izlazili u susret. Vjerujem ako se uđe u pregovore s ovom kompanijom da se ta cijena od 10,5 milijuna kuna može smanjiti. I to je model koji hrvatska ima. Treba pregovarati. Naravno, treba težiti dugoročnom ugovorom. To je zaista model koji uspijeva u Hrvatskoj. Treba pregovorima snižavati cijene i to je jedan hrvatski model prepoznat u svijetu.

Problem sa posebnom skupinom lijekova su i nuspojave. Varga kaže da ministar zdravstva Kujundžić treba vjerovati liječnicima.

- Spominjali smo sve lijekove. Većina tih lijekova zna imati ozbiljne posljedice. Prvi put čujem da se za ovakve lijekove osniva posebno povjerenstvo. Prvo pitanje je trošak, a onda i nuspojave. Smatram da su ne potrebna ovakva povjerenstva jer se naši onkolozi mogu uspoređivati s najvećim svjetskim onkolozima. Vjerujem našim liječnicima. I sam sam prošao tešku bolest i vjerovao sam liječnicima. Vjeruje i hrvatski narod. Pozivam i ministra Kujundžića da vjeruje hrvatskim liječnicima.

Bivši ministar zdravstva osvrnuo se i na pitanje povećanja dopunskog zdravstvenog osiguranja te na racionalizaciju troškova koju je planirao ostvariti spajanjem općih bolnica i kliničkih bolničkih centara.

- Ne vidim nikakav opravdani razlog da se nefunkcioniranje sustava zdravstva prelije na građane. Ne vidim razlog za povećanje dopunskog osiguranja. Neracionalnosti se moraju riješiti unutar zdravstva. A onda ako bude nedostajalo novca, treba tražiti druge tokove. Vlada mora rješavati i osiguravati više novca za zdravstvo. Ministarstvo financija je pristalo davati mirovine u Ministarstvu obrane, kupovati puške i tenkove, a zdravstvo nema novca. Zato ću kao oporbeni zastupnik stalno težiti ispunjenju izbornih obećanja i sanaciji zdravstva.

- Sve bolnice Europe su to prošle osim Hrvatske. Dan danas imamo mrežu bolnica koje su napravljene rasporedom iz doba kada smo se vozili kočijama. Današnja prometna infrastruktura i dostupnost zdravstvene skrbi otvara nam prostor za racionalizaciju. Novca za lijekove danas nedostaje jer se troši na cigle i crjepove u nepotrebnim kapacitetima. Jedna bolnica u zapadnoj Slavoniji ima 17 paviljona, a više od polovice se ne upotrebljava. Ali to se održava i novac odlazi u nepovrat. Onog trenutka kada smo riješili infrastrukturu, mora se doći do tog funkcionalnog spajanja da se što više racionalizira ljudstvo i oprema. Da se sve to učini što dostupnijim. Imamo tigrovu kožu. Imamo sestre, doktore, opremu apsolutno preopterećenu. Negdje se to uopće neracionalno koristi. Kada se to bude optimalno koristilo, onda će bit dobro.

- Ne govorim o zatvaranju bolnica. Svaka bolnica mora imati četiri djelatnosti. Ide se samo na one djelatnosti koje se rjeđe trebaju u kućanstvu. U vrijeme mog ministarstva riješili smo pitanje putnih troškova za te pacijente koji moraju dalje putovati. Međutim, to su djelatnosti koje ćete trebati 1-2 puta u životu. Danas su liste čekanja po 6 mjeseci. Rahlo je raspoređena radna snaga i pacijenti nisu dobro raspoređeni. Masterplan je istraživao urologiju u Varaždinu gdje smo utvrdili da bi se preraspoređivanjem olakšalo i doktorima, a pacijenti opet ne bi morali putovati u Zagreb.

Varga se za kraj osvrnuo i na liste čekanja, odlaske liječnika van Hrvatske i na probleme s Imunološkim.

- Mi po broju CT magneta ne zaostajemo. Nedostaje nam organizacijskih oblika. To znači da treba ovlasti doktora prenijeti na tehničare koji bi mogli operirati tim uređajima. Za sada se time bave samo doktori koje se čeka. I tu se stvara usko grlo.

- Imamo značajan broj liječnika koji nisu zadovoljni zapadom i vratili su se u Hrvatsku. Pozivam sve koji su otišli da se vrate. I pozivam ministra da im olakša povratak i zapošljavanje.

- Imunološki je isto jedno predizborno obećanje HDZ-a. Ministarstvo gospodarstva imalo je veliku dogovornost prema Imunološkom i to nisu ispunili. Uvijek govorim da je to neka nevidljiva ruka koje sprječava procese oko Imunološkog. Drago mi je vidjeti da su Marić, Kujundžić i Bandić sjeli i razgovarali i nadam se da će iznaći rješenje. Imunološki može imati puno posla koji može i izvoziti. Svakim danom ljudski resursi se osipaju i oprema stoji. Treba brzo reagirati.