Glavni problem mnogih strukovnih škola je što previše toga dopuštaju učenicima. Imam prijatelje koji su isli tehnicke strukovne skole i u razredu si imao nekoliko ljudi koji su zbilja zeljeli naucit nesto i kasnije mozda upisat faks, i ostatak mangupa koji su to upisali samo zato sto su upali. I onda profesor trosi puno vremena na smirivanje razreda, a ovi koji zele ucit ispastaju. U gimnaziji barem jedinice imaju neku tezinu, jer je svima kasnije u planu upisat faks, a ta stegovna mjera nista ne znaci velikom broju ucenika iz strukovnih skola... Idem na FER i mogu rec da bi nam dobro dosla jedna kvalitetna strukovna skola koja bi primala samo ucenike s visokim bodovima. Jer ovi iz strukovnih imaju dosta slabije temelje matematike i fizike, a mi iz gimnazije zaostajemo na prakticnom dijelu. Makar oboje se da ispravit kroz faks uz rad i trud.
Da
Damnatorum
24.11.2017.
Odustani
recimo u elektrotehničkoj nije takva situacija u odnosu profesor-učenik. Veći problem je kvaliteta nastave, posebno informatike/računarstva, kao i stručnih pred
meta koji ne prate standarde u svijetu. Veliki dio programa je zastario. Nažalost, osim srednjih škola, to isto se odnosi i na fakultete.
Prikaži još ↓
Dk
Deaktivirani korisnik
24.11.2017.
Odustani
A koliko gimnazijalaca diplomira na nekom fakultetu? To što si napisao je sve točno i istinito. Strukovne škole su totalno izgubile strogoću i svakakav šljam se
tamo upisuje, to je fakat istina, ali sa bilo kakvom strukovnom školom imaš što se kaže "zanat u rukama" a sa gimnazijom si nula i možeš se samo prijavljivat na kvizove i rješavat križaljke ako ne završiš fakultet. Strukovne škole bi se itekako trebale uzdignuti u kvaliteti i strogoći kao što je to bilo nekad. Tko je završio npr. strojarsku imao je već toliko znanja u svojoj struci da se kroz prvu godinu strojarstva jednostavno prošetao. Na žalost toga više nema, srozalo se na to da tko želi studirati dalje mora se pripremati godinu dana da položi prijemni ispit jer neki fakulteti ne priznaju državnu maturu nego i dalje imaju prijemne ispite znanja što je itekako dobro da se šljam osipa u startu. Iz vlastitog iskustva mogu reći da sam završio strukovnu školu a nakon nje PMF bez problema jer smo u strukovnoj školi već učili derivacije i integrale na 4. godini i nisu mi bile potrebne dodatne pripreme za prijemni ispit. Današnja djeca ni u gimnazijama to ne uče što je pre strašno.
Prikaži još ↓
Anarhosindikalist
24.11.2017.
Odustani
Mi smo u gimnaziji, u 4. razredu (II gimnazija) učili derivacije, integrale i diferencijalne jednadžbe. Nikad mi neće biti žao što sam 4 godine proveo u gimnazi
ji koja mi je dala široko obrazovanje i opću kulturu, koju mi kasnije, faks nije mogao dati.
Prikaži još ↓
Dk
Deaktivirani korisnik
24.11.2017.
Odustani
Nezaboravno umjetničko dostignuće u gimnaziji nije ti.mogla dati jer nisi bi simpa..a učiteljka zvala direktora kad si joj odnio dnevnik kriomice u zbornicu kog
pedagogice bijonse
Prikaži još ↓
Dk
Deaktivirani korisnik
25.11.2017.
Odustani
osim toga šta si ti reka, po meni je problem šta se u stručnim školama uče predmet koji definitivno za tu struku nisu potrebni. Primjer šta ja znan, u tehničkim
školama u Splitu (dakle građevinska, elektrotehnička, tehnička itd.) se uče povijest, biologija, zemljopis, književnost... I to ako se ne varam, jedan prijatelj iz građevinske mi je jedan dan kad smo se vozili buson u školu, reka da taj dan ima iz povijesti odgovarat ustanak u Nizozemskoj... E sad, zašto budući građevinski tehničar, da bi dobija tu titulu, mora išta znat o ustanku u Nizozemskoj?? Ili mora znat šta su mitohondriji? Jednostavno, nema smisla. A za vrime šta se to uči i sluša, može se organizirat nekakva praksa, slušat više stručnih predmeta ili jednostavno da se poveća satnica postojećih stručnih predmeta... Jer jednostavno to više nije osnovna škola niti gimnazija, obrazuješ se da budeš tehničar, tako da ti to jednostavno nije potrebno za steć tu kvalifikaciju. Da se te strukovne škole organiziraju samo malo bolje, bile bi masu puta bolje nego gimnazije. Dobiješ neopisivo veće praktično znanje,a sama matematika i fizika ne zaostaju uopće puno za bilo kojom gimnazijom, osim matematičke., možda su čak i malo jače nego u općoj ili jezičnoj u pojedinim školama. Gimnazije su puno bolje za steć opće znanje, ali realno, puno manje su društveno korisne i gradivo je takvo da možeš to sam pročitat i istražit šta te zanima. Ovo govorin ka čovik koji je završija gimnaziju, da ne bude zabune
Prikaži još ↓
Anarhosindikalist
25.11.2017.
Odustani
@Rockonandon, tvoje razmišljanje o obrazovnom sustavu je sukladno "mehanicističkoj teoriji" prema kojoj je čovjek korisni kotačić u stroju koji se naziva društv
ena zajednica i to mu je jedina uloga. To odgovara i neoliberalnoj doktrini koja društvo dijeli na elite i robove. Kao ljevičar, ne mogu se složiti jer mislim da je civilizirano, humano i pravedno društvo više od puke funkcionalnosti. Ukoliko, učenik u strukovnoj školi nauči samo svoju struku i kako će obraditi neki strojni dio, dobili smo kotačić i ništa više. Je li to dobro za zdravlje društva? Kažeš, 'ustanak u Nizozemskoj'... Pretpostavljam da su naučili, što je dovelo do ustanka, kao i širi povijesni i socijalni kontekst. Dakle, logično se razvija i kritičko razmišljanje prema društvu u kojem učenik živi, zar ne? Ovaj ultrafinancijski i korporativni kapitalizam (da ne kažem, fašizam) upravo zahtijeva da se školstvo razvija isključivo prema zahtjevu tržišta, dakle, sa što manje kritičkog odmaka prema svom socijalnom okolišu. Jer takvi su "opasni". Zato ne bih rekao da su gimnazijalci s bogatim općim znanjem, društveno nekorisni. Pa, ako baš hoćeš, ne vidim kako se može biti top manager u nekoj velikoj i propulzivnoj kompaniji, bez šireg općeg znanja. Naime, top manager mora imati manire, poznavati diplomaciju, strategiju, pa i geopolitiku u određenim okolnostima itd. Eto, nadam se da sam uspio suvislo izložiti svoje mišljenje.
Prikaži još ↓
Dk
Deaktivirani korisnik
25.11.2017.
Odustani
okej, cijenim tvoje mišljenje, ali se s njim ne slažem. Nekakve osnove opće kulture stječeš u osnovnoj školi te dalje u gimnaziji, ako se za nju opredijeliš. Ta
kođer, učenici danas kad izlaze i iz strukovnih škola znaju dosta malo o samome poslu, osim ako nisu imali prilike radit kod nekoga iz obitelji ili nešto tako. Tako da zapravo ne vidim smisao, ako se školuješ za zanimanje npr računalni tehničar, da moraš znati razloge pobune u Nizozemskoj. Isto tako kad upišeš nekakav tečaj, npr za strani jezik, učit ćeš samo taj strani jezik i dobit ćeš diplomu da taj jezik znaš. Nitko te neće pitat ništa van toga. Da osoba mora bit nešto više osim kotačića u stroju, to se slažem, ali to bi trebalo ovisit isključivo o osobi samoj. Hoće li se zainteresirati za svijet oko sebe, proučavati povijest, umjetnost, književost pored posla kojim se bavi i nastojati shvatit nekakve pojmove u svitu koji nas okružuje. Ako ne, imaš nekakvo zanimanje, na takav način pridonesi društvu i to je to. Neki od ovih predmeta bi se u strukovnim školama mogli nuditi ka izborni, pa da učenici sami odaberu čemu žele nešto dodatno saznati. Suprotno, dobiješ razred kojeg u većini recimo ne zanima povijest, oni će to odslušat, nešto malo naučit za 2 ili 3, ne razmišljat uopće o naučenome, preksutra to zaboraviti i ostati uskraćeni za znanje koje im treba u struci. Nisu svi ljudi željni znanja o svemu, tako da bi se trebalo dati na izbor i jedno i drugo
Prikaži još ↓
Crnbog
25.11.2017.
Odustani
Ja sam gimnaziju zavrsio za dva tjedna a onda sam skelu prebacio na drugu zgradu...
Anarhosindikalist
25.11.2017.
Odustani
Mislim da sam skužio oko čega se ne slažemo. Naime, ja mislim da bi škola (osnovna i srednja uključujući strukovnu), pored obrazovne, trebala imati i odgojnu ul
ogu. Dobar je primjer, radikalna reforma školstva koju provode Finci svakih 10-ak godina. Poseban odmak načinjen je u osnovnom obrazovanju, gdje prve tri godine služe isključivo kako bi se otkrili talenti kod te djece na individualnoj razini. Nemaju gotovo nikakav obavezni program, nego im na raspolaganju stoje različiti sadržaji... pa netko se uhvati "šarafcigera", netko kista, škara i papira... itd. Inače, znamo da Finci imaju najnapredniji i uz Indiju, najkvalitetniji obrazovni sustav. Kroz srednje i visokoškolsko obrazovanje, mali Finci se pripremaju za izazove koje donosi buduće društvo naprednih tehnologija i inovacija. Finci jako dobro razumiju da, o tim mladim ljudima, izravno ovisi opstojnost zemlje. Bez šireg znanja i opće kulture, uvjeren sam da je nemoguće odgovoriti na izazove i promjene koje donosi bliska budućnost. Pa i taj računalni tehničar, s perspektivom da studira i stekne zvanje, npr. programera, mora imati neko šire znanje kako bi uopće mogao razgovarati s naručiteljem neke aplikacije. Usput govoreći, umjetna inteligencija napreduje gigantskim koracima, pa sad već računala sama programiraju, ali to je druga tema. Ipak, moram se složiti s tobom da bi izbor trebalo u dobroj mjeri (ne potpuno) prepustiti samim učenicima.
Prikaži još ↓
Da
Damnatorum
25.11.2017.
Odustani
@Rockon ja sam išao u Splitu u strukovnu školu (elektrotehnička) i sve te predmete koje si ti naveo bi ja protegnuo na sve 4god umjesto samo na dvije, to je opć
e znanje, nešto šta svaki čovjek MORA znati. Samo totalno zatucana osoba može iti pomisliti izbaciti te predmete iz obrazovnog sustava. Da iz gimnazijskog programa izbacimo dio fizike koji govori o struji i magnetizmu?
@Anarhosindikalist pa te stvari se uče u svim gimnazijama, u elektrotehničkoj, u tehničkoj u četvrtim razredima. Nekužim šta je tu čudno.
Prikaži još ↓
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu 24sata te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona .